Atos 10
mpa (MPA) vs NAA
1 Kukabhi na mundu jumu ku Kaisalia joalowakika Kolinelio. Jombi akabhi nkolongwa wa lipogha la manjolinjoli lelilowakika, “Lipogha la ku Italia.”
1 Em Cesareia morava um homem chamado Cornélio, que era centurião de uma companhia do exército chamada Italiana.
2 Akabhi mundu wambone, jombi papamu na bhalongu bhaki bhunjojabya Chapanga, akabhapekihi bhahochu nhupu yamaheli, na kundobha Chapanga chikahi chokapi.
2 Era piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, fazendo muitas esmolas ao povo e orando sempre a Deus.
3 Lichobha limu saa tisa ja muhi, akumbweni hotuhotu mu mabhono mtumika wa kunani kwaka Chapanga akajingala mkati ja nyumba na kumpwaghila, “Kolinelio!”
3 Um dia, por volta das três horas da tarde, durante uma visão, esse homem viu claramente um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Kolinelio akundingalaki mtumika wa kunani kwaka Chapanga kwa lujoghopo, akapwaghaje, “Bho, kibhi kiki Bambo?”
4 — Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: — O que é, Senhor? E o anjo lhe disse: — As suas orações e as suas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Sajenu watumaje bhandu bhakumu ku Yafa, bhakundoha mundu jumu lihina laki Simoni, kwa lihina lengi alowakeka Petulu.
5 Agora envie mensageiros a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro.
6 Jombi abhi kunyumba jaka Simoni ndenganakela wa hingumba, ambaju nyumba jaki jibhi pambipi na bahali.”
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Mtumika wa kunani kwaka Chapanga jola paakajomwi kulonge malobhi ghanihagha na kubhoka, Kolinelio akabhalohiki bhatumika bhaki bhabhele bha pa nyumba jaki na jumu wa linjolinjoli waki joakabhi antumakila na joakabhi anjojabhe Chapanga.
7 Logo que o anjo que lhe falava se retirou, Cornélio chamou dois dos seus servos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Akabhapwaghi ghokapi ghaghakumpatike, na akabhatumiki bhajenda ku Yafa.
8 e, depois de lhes explicar tudo, mandou que fossem a Jope.
9 Chilabhu jaki, bhandu bhatatu bhala bhakabya bhakali mu mwanja, nambu pambipi kuhika ku Yafa, Petulu akakweliki kugholu ja nyumba chikahi cha saa sita ja muhi nahuli kundobha Chapanga.
9 No dia seguinte, enquanto eles viajavam e já estavam perto da cidade de Jope, Pedro subiu ao terraço, por volta do meio-dia, a fim de orar.
10 Petulu akaweni injala, na akatokuli kula chilebhe. Nambu chilebhi pachitelakikaje akaghochi lughonu lwa kuwa na kubhona mabhono.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase.
11 Akaweni kunani kumahunde kuhoghuliwi na chindu ngati ingobhu jikolongwa, jakabhi jihelela pahi jakabya jikamuliki ipambala yaki ncheche.
11 Viu o céu aberto e um objeto como se fosse um grande lençol, que descia do céu e era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Mkati ja ingobhu jeniheji kukabhi na hinyama yokapi, hinyama yeibhi na magholu ncheche, hinyama yeikwabha na hijuni ya kunani.
12 contendo todo tipo de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 Akajowini sauti jakumpwaghilaje, “Petulu, ujumuka uchinjaje, na ukulaje!”
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele:
14 Petulu akayangike, “Ngabhela, Bambo! Chakaka nepani ngachenabhali kula chindu chokapi chela chekibhi chihakau na changakupalika palongi jaka Chapanga.”
14 Mas Pedro respondeu: — De modo nenhum, Senhor! Porque nunca comi nada que fosse impuro ou imundo.
15 Sauti jela jakajowaniki kabhete jakumpwaghilaje, “Ngawailowa ihakau hindu yeigholuliki na Chapanga.”
15 Pela segunda vez, a voz lhe falou:
16 Lijambu leniheli lakahengakiki mala patatu, na ingobhu jela jakatolakiki kunani kumahunde.
16 Isso aconteceu três vezes, e, em seguida, aquele objeto foi levado de volta para o céu.
17 Petulu paakabhi akali kulilalukila panani ja ndandi ja mabhono ghanihagha, bhandu bhabhatumakiki na Kolinelio bhala pabhakajimanyi nyumba jaka Simoni, bhakahiki kujema palongi ja ndyangu.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta.
18 Bhakalohiki na kulalukila, “Bho, mombo le atama ngeni joalowakeka Simoni Petulu?”
18 Chamando, perguntaram se ali estava hospedado Simão, que também é chamado de Pedro.
19 Petulu akabhi akali ngakumanya ndandi ja mabhono ghala, na panihapa Roho Mhuhu akumpwaghile, “Ujowanyaje! Bhabhi bhandu bhatatu pambane, bhakupala wehapa.
19 Enquanto Pedro meditava a respeito da visão, o Espírito lhe disse: — Estão aí três homens à sua procura.
20 Ujinukaje na uhulukaje, na ngawisita kujenda papamu nabho, ndandi nabhatumiki nepani.”
20 Portanto, levante-se, desça e vá com eles, sem hesitar; porque eu os enviei.
21 Petulu akahulwiki na kubhapwaghi bhandu bhabhatumakiki na Kolinelio bhala, “Nepani nde jomumpala. Bho, nhwikiki kutenda bhole?”
21 Então Pedro desceu e disse àqueles homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. O que os traz até aqui?
22 Bhakamuyangike, “Nkolongwa wa manjolinjoli Kolinelio mundu wambone joanjojabhe Chapanga na kumanyikana na Bhayahude bhokapi, atutumiki kwaku. Jombi akalaghalakiwi na mtumika wa kunani kwaka Chapanga akulowa kunyumba jaki, nahuli akujowanya malobhi ghawampwaghilaje.”
22 Então disseram: — O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo a mandar chamar você para a casa dele e ouvir o que você tem a dizer.
23 Bhela, Petulu akabhajopalili na kubhapeke pandu pa kughonela ikilu jela.
23 Pedro, então, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, Pedro se aprontou e foi com eles. Também alguns irmãos dos que moravam em Jope foram com ele.
24 Lichobha lelijengalyaje bhakahiki ku Kaisalia. Kolinelio akabhi abhalendalela papamu na bhalongu bhaki na bhakochi bhaki bha pambipi bhaabhakokike.
24 No dia seguinte, Pedro chegou a Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido os seus parentes e os amigos mais íntimos.
25 Petulu paakabhi ajingi mu nyumba, Kolinelio akapiti kunjopalela, akachikimi palongi jaki na kunjojabhela.
25 Quando Pedro estava por entrar, Cornélio foi ao seu encontro e, prostrando-se aos pés dele, o adorou.
26 Nambu Petulu akanjemiki na kumpwaghila, “Ujemaje, maghambu nepani nde mundu pela.”
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: — Levante-se, porque eu também sou apenas um homem.
27 Petulu paakabhi alongela naku na kujingi munyumba, akabhahimani bhandu bhamaheli bhalibhongine.
27 Falando com ele, Pedro entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Akabhapwaghile, “Mabhanganya mmanyi kubha Myahude jokapi jola akanakiwi na amuli ja dini jitu kujangatana na bhandu bhangakubha Bhayahude. Nambu Chapanga anangi kubha nganandoha mundu jokapi jola kubha muhakau au jwangakupalika.
28 a quem se dirigiu, dizendo: — Vocês bem sabem que um judeu está proibido de se juntar a um gentio ou de entrar na casa dele. Mas Deus me mostrou que não devo considerar ninguém impuro ou imundo.
29 Nde ndandi pawalaghalaki bhanowaje, nakahikili panga na kupenga chokapi chela. Bhela, nukujopa umbwagilaje, bho, ungemili lijambu bhole?”
29 Por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. E agora pergunto: Por que motivo vocês mandaram me chamar?
30 Kolinelio akayangike, “Machobha ghatatu ghaghapetiki chikahi ngati sajenu, saa tisa ja muhi nakabhi kuchumba changu nakundobha Chapanga. Palapala mundu joakabhi na ingobhu yeing'anya akajemiki palongi jangu,
30 Cornélio respondeu: — Faz hoje quatro dias que, mais ou menos por esta hora, às três da tarde, eu estava orando em minha casa. De repente, se apresentou diante de mim um homem vestido com roupas resplandecentes
31 na kupwagha, ‘Kolinelio, malobhu ghaku na nhupu yaku ijetakaliwi palongi jaka Chapanga.
31 que disse: “Cornélio, a sua oração foi ouvida e as suas esmolas foram lembradas na presença de Deus.
32 Bhela, untuma mundu ku Yafa akundoha mundu jumu joalowakeka Simoni, kwa lihina lengi Petulu. Jombi nde ngeni mu nyumba jaka Simoni ndenganakela wa hingumba, joju nyumba jaki jibhi pambipi na bahali.’
32 Envie, pois, alguém a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro; ele está hospedado na casa de Simão, curtidor, à beira-mar.”
33 Nakabhatumiki bhandu bhahika bhakulowaje, na wehapa utehi wichu kuhika. Bhela, tepani tubhi pambani palongi jaka Chapanga, tulendale kujowana ghokapi Bambo ghaakulaghalaki kutupwaghila.”
33 Portanto, sem demora, mandei chamá-lo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que o Senhor ordenou a você.
34 Panihapa Petulu akatumbwi kupwagha, “Sajenu manyi chakaka kubha Chapanga ngacheabhi na upendeleu.
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Reconheço por verdade que Deus não trata as pessoas com parcialidade;
35 Nambu ku kila inchi, mundu jokapi joanjojabhe Chapanga na kuhenga mambu ghambone, ajetakalewa najombi.
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Mabhanganya mmanyi ubholu waka Chapanga ghoakatumiki kwa bhandu bha ku Izilaeli, ukatangaza Malobhi Manyahi ghaghaleta lukwali kwa indela jaka Yesu Kristo. Jombi nde Bambo wa bhokapi.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Mabhanganya mmanyi lijambu lelahengakiki ku inchi jokapi ja ku Yudea, kutumbu ku Galilaya baada ja ubatizu ghoatangaza Yohana.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, tendo começado na Galileia depois do batismo que João pregou,
38 Mmanyi ntundu Chapanga moakunjeghali Yesu wa ku Nazaleti mahuta kwa kunjeghale Roho Mhuhu na makili. Akapiti kila pandu, akahenga mambu ghambone na kubhalamiha bhandu bhabhakamuliki na makili ghaka Shetani, maghambu Chapanga akabhi papamu naku.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Jesus andou por toda parte, fazendo o bem e curando todos os oprimidos do diabo, porque Deus estava com ele.
39 Tepani nde bhalandilu bha mambu ghokapi ghahengiki ku inchi ja Bhayahude na ku Yelusalemu. Panihapa bhakunkomiki kwa kunhwamba pumsalaba.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Depois eles o mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Nambu Chapanga akamuyohiki kuhuma kwa bhakuwa lichobha la tatu, na kunhenga abhonikanaje.
40 Mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 Ngacheabhonakini kwa bhandu bhokapi, nambu kwitu tepani tetuhaghuliki na Chapanga nahuli tubya bhalandilu bhaki, nde tepani tetakuliki na kunywa naku paakayokiki kuhuma kwa bhakuwa.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 Jombi akatulaghalaki kutangaza Malobhi Manyahi kwa bhandu bhokapi na kulandila kubha jombi nde joahaghuliki na Chapanga nahuli abya Mtemula wa bhabhabhi bhomi na bhakuwa.
42 Jesus nos mandou pregar ao povo e testemunhar que ele foi constituído por Deus como Juiz de vivos e de mortos.
43 Bhalota bhokapi bhaka Chapanga bhakundandili, kubha kila mundu joanhobhalela ajopale kulekakewa mahoku ghaki ghokapi kwa lihina laki.”
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio do seu nome, todo o que nele crê recebe remissão dos pecados.
44 Chikahi Petulu paakabhi akali alongela, Roho Mhuhu akabhahelali bhandu bhokapi bhabhakabhi bhajowanela ubholu ghonihoghu.
44 Enquanto Pedro falava estas palavras, o Espírito Santo caiu sobre todos os que ouviam a mensagem.
45 Bhayahude bhabhahikili papamu na Petulu kuhuma ku Yafa bhakakangichi kubhona kubha Chapanga abhohiki chipawa chaka Roho Mhuhu hata kwa bhandu bha inchi nayenge.
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo.
46 Maghambu bhakabhajowini bhakalongilaje kwa lugha nayenge koni bhakundumbalya Chapanga. Panihapa Petulu akapwaghike:
46 Pois eles os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então Pedro disse:
47 “Bhandu abhabha bhunjopali Roho Mhuhu ngati tepani motunjopalile. Bho, abhi mundu joaweza kubhahibhalakila ngabhibatizwa kwa machi?”
47 — Será que alguém poderia recusar a água e impedir que sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Bhela, Petulu akalaghalaki bhabatizwaje kwa lihina laka Yesu Kristo. Kabheti bhakunjopiki jombi atama nabhu kwa machobha machokope.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.