Mateus 9

Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 ʼInega Ieisu wagaya gelu vaukamana ʼevivi ena ʼabagaya.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 ʼInega taha ʼoloto belubeluna vaina tomotau ma ʼivina iʼavalei imiea Ieisu ʼinaya. Ta Ieisu toʼavala dina edi vetumaqana ʼitea ʼinega tovevihiqa nana vonea vonaya, “Natugu, ge una nuavita, mana eu luveifayavo niʼa yanuataqodi.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Ta vaina luvine ana toveʼitayavo Ieisu ena vona inoqolia, e taudiega ivetalaʼaiedi ivonaya, “ʼOloto baʼe ena vona ʼinega taunega givaneyea kavona tauna Yaubada ʼidewani.”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Edi nuanua Ieisu niʼau alamania ta vonedi vonaya, “Tolaʼai weaqina giwalimiega nuanua veifadi weaqidi onuanua?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Ta isana maʼoda ena vona ʼaiqa ʼoloto baʼe ʼinaya, nage ena vonaya, ‘Eu ilivu luveifana niʼau yanuataqodi’, nage ena vonaya, ‘Uyaʼitoto utauya!’
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Ta nuanuagu ona alamani aqiaqiea yaʼa Tomotau Natuna me egu luvine waiwaina, ta luvine nana ena vefewea bwaʼobwaʼoya, ʼinega wese agu fata tomotau edi ilivu luveifana ena nuataqodi.” ʼInega Ieisu belubelu nana vonea vonaya, “Uyaʼitoto, eu ʼebana uʼavalei ta utauya eu ʼabagaya.”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 ʼInega ʼoloto nana yaʼitoto ta tauya ena ʼabagaya.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Tuta nana qabu diavona baʼe viaqa nana iʼitea ʼinega nuadi voqana ʼenaʼina, mana ialamani aqiaqiea vonigo Yaubada ena waiwai baʼe ʼoloto nana neia ta vetunei mai tomotau ʼidia. ʼInega Yaubada iawatuboya baʼe yani nana weaqina.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Ieisu diʼwe baʼe nogea ta tautauya, ʼinega takesi ana toʼewa ʼitea ana wawa Madiu vanue ʼebefewa ʼinaya toatoa. ʼInega Ieisu vonea vonaya, “Umai uʼabibodegu!” ʼInega Madiu yaʼitoto ta Ieisu ʼabibodea.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Ta tuta nana Ieisu ma ana toʼabibodayavo ilugu Madiu ena vanuea sabi ʼai, ʼinega takesi ana toʼewayavo ʼeala be wese toveilivu veifa imai, ta Ieisu ma ana toʼabibodayavo maega iʼai.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Ta vaidi Falisi Ieisu iʼitea, ʼinega ana toʼabibodayavo ivetalaʼaiedi ivonaya, “Tolaʼai weaqina emi Toveʼita takesi ana toʼewayavo ta wese toluveifadi maega iʼaiʼai?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Ta Ieisu edi vona baʼe noqolia ʼinega vonedi vonaya, “Taudi aqiaqidi ge daluaqiaqiedi be ina tauya togiveaqiaqi ʼidia, ta ʼesi tovevihiqa nuanuadi togiveaqiaqi.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Ta luaqiaqiemi be Yaubada ena vona Buki Nugwenugweina gamonaya ona ʼitea ʼinega ona alamania ta ona nuaia, vonaya,“Yaʼa ge eda mai tunutunuqidi weaqidi, ta ʼesi yamai toluveifadi sabi iuladi.”
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 ʼInega Ioni Togivebabitaiso ana toʼabibodayavo imai Ieisu ʼinaya ivetalaʼaiea ivonaya, “Imaʼa ta wese Falisiavo maega vaina tuta ʼinaya avevedede, ta maʼoda ʼinega au toʼabibodayavo ge ida vedede?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 ʼInega Ieisu vona sesebaiega vonedi vonaya, “Tolaʼai ana aqiaqi ʼeguma vaqi ana toyoʼoyavo ina nuavita tuta nana tovaqi meʼolotona maega itoatoa? Ge taha wese ana aqiaqi! Ta nawale tuta maimai ʼinaya vaina tomotau tovaqi nana ina kafia ina tauyea, ʼinega enavo me edi nuavita ina vedede.”
15 Jesus respondeu:
16 Ta wese vona sesebaiega vonedi vonaya, “Ge ana fata be kaleko vauvauna matavusinega kaleko ʼituʼituwaina kana bwabwadei. Ge daluaqiaqiea mana nawale kana ʼutuya ʼinega bwabwada vauvauna nabwagogoma ta kaleko ʼituʼituwainana ena eabu nagiveʼenaʼia.”
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Wese ʼidewani ʼoine wagena yubai ʼwafidiega weaqina Ieisu vonedi vonaya, “ʼEguma ʼoine vauvauna wage ʼituʼituwaina ʼinaya kana iwaqia ʼinega nawale wage nana nanabahabuya, ta ʼoine nana naguiwaqa ta wese wage nana naluveifa. Ta ʼesi luaqiaqiea be ʼoine vauvauna kana iwaqia wage vauvauna gamonaya, ʼinega magilafudi tuta kuena ina ʼenoʼeno.”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Ieisu nawale vonavona ʼidia, ʼinega me Diu edi toluvine taha mai, ta Ieisu ʼiawanaya tuqatuqanega sobadi ta voneaya, “Kaiwabu, natugu mevavinena yawaina niʼa gumwala, ta nuanuagu una mai be nimauyega ʼwafina una gitonovi ʼinega nayawaha ʼevivi.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 ʼInega Ieisu yaʼitoto ta toluvine nana maega itutuvila itauya, ta wese ana toʼabibodayavo ʼidewani.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Nawale itautauya ʼinega taha vavine gwavudiega mai ta Ieisu ana kwakwalufai noyana gitonovia. Vavine nana vihiqa ʼenaʼina ʼewea ʼinega sulalina inoinoqa yaʼwala tuwelo gamonaya,
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 ta nuanega vonaya, “ʼEguma Ieisu ana kwakwalufai ena gitonoviamo e ʼinega ena veaqiaqi.”
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 ʼInega Ieisu givila ta vavine nana ʼitea vonaya, “Novugu, ge una nuanua ta ʼesi una qaiawa, eu vetumaqana ʼinega niʼa uveaqiaqi.” Ta omoʼe tuta nana ʼinaya vavine nana veaqiaqi.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 ʼInega Ieisu ʼifoqe lugu toluvine nana ena vanuea, ʼinega todou ta wese toʼewabamu ʼitedi ta bonadi veago vaʼine.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 ʼInega Ieisu vonedi vonaya, “Oʼifoqe! Gwama baʼe ge daʼaliga ta ʼesi ʼeno motaiva ʼenoʼeno.” ʼInega todou Ieisu idagiea.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 ʼInega qabu diavona iʼifoqe ta Ieisu lugu gwamana ʼinaya ta nimanaya kafi, e ʼinega gwama nana yaʼitoto.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Ta ʼabiboda vale baʼe yawala diʼwe qabuna ʼidia.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Ieisu omoʼe diʼwe nana nogea ta tautauya, ʼinega matakwaya magilafudi iʼabiʼabibodea ta igabagaba ivonaya, “Deibida tubuna ye, uda nuakolokoloyema!”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 ʼInega vanuea lugu ta magilafudina imai ʼinaya ta Ieisu vonedi vonaya, “Maʼoda, nage ovetumaqanegu be agu fata matami ena giveaqiaqiedi?” Ta iveʼiea ivonaya, “ʼAo Kaiwabu, au fata.”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 ʼInega Ieisu matadi gitonovia ta vonedia, “Emi vetumaqana ʼinega matami ina veaqiaqi”,
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 ʼinega magilafudi matadi ʼeaea ta Ieisu luvine waiwaina neidi vonaya, “Ge taha toga ʼinaya ona vonayei baʼe weaqina!”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Ta itutuvila itauya, ʼinega Ieisu Valena iyawala dadanea diʼwe qabuna ʼidia.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 ʼOloto magilafudina niʼa itauya ta Ieisu ma ana toʼabibodayavo nawale itoatoa, ʼinega vaina tomotau taha ʼoloto imiea Ieisu ʼinaya. ʼOloto baʼe ge ana fata naveqae mana niboana luveifana meana givilea.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Ta tuta nana Ieisu niboana luveifana ʼwavi ʼifoqeyea ʼinega ʼoloto nana veaqiaqi ta veveqae. Ta tomotau qabudi nuadi voqana ʼinega ivonaya, “Tuta lova ʼinega be ana laba baʼitagana ge taha toga ena viaqa baʼe ʼidewani kada ʼitea Isileli gamonaya.”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Ta Falisi ivonaya, “Tauna niboana luveifadi ʼwaviʼwavi ʼifoqeyedi niboana luveifadi edi kaiwabu ena waiwaiega.”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 ʼInega Ieisu ʼabaga agoagodi be goyogoyodi ʼidia luvivila ta edi vanue tafwalolo ʼidia veʼita ta lugaihi Yaubada ena ʼEbeluvine valena weaqina, ta wese vihiqa qabudi tomotau ʼidiega giveaqiaqiedi.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Ta tuta nana Ieisu qabu qiduana ʼitedi ʼinega ʼita nuaduyedi, mana me edi nuavita itoatoa ta wese ge adi toiulamo, ʼinega qabu dina kavona sifi luluveʼwaividi ge adi toʼitamakimo.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 ʼInega ana toʼabibodayavo vonedia, “Bolimana qiduana ana tuta niʼa ʼifoqe ta toala ge ʼealidi, ʼinega bolimana ana Kaiwabu ʼinaya ona venoqi be yaqisa tofewa ʼeala navetunedi ena vaoqaya sabi ala.”
37 Então disse aos discípulos:
38 — ausente —
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.