Mateus 25
Molima New Testament (MOX_FNS) vs VC
1 Ta Ieisu wese vonedi vonaya, “Mahala ena ʼEbeluvine baʼe ʼidewana: Iahaba adi yau teni edi lamufa iʼewedi itauya tovaqi meʼolotona ena vaqi ʼabwagana weaqina sabi ʼitana.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 ʼIdiega adi yau faibi kwavakwavadi ta wese faibi me edi alamani.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Tovekwavakwava dina edi lamufa gebu ana goʼila ana luvetomana ida ʼewei.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Ta toalamani dina edi goʼila ma botolina iʼewedi edi lamufa ana luvetomana weaqidi.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ta tovaqi meʼolotona iʼiveʼoveʼo, ʼinega iahaba teni dina matadi dunedune ʼabo iʼeno motaiva.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “ʼInega tou gamonaya taha tomotau gaba vonaya, ‘Ei qabumi oyaʼitoto, tovaqi nana niʼa maimai ʼinega kaʼitei kaʼebeʼewei!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 ʼInega iahaba diavona iyaʼitoto edi lamufa sabi giaqiaqiedi.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 “Ta kwavakwava dina ediavo ivenoqiedi ivonaya, ‘Emavo, lamufa ana goʼila dibuna oda neima mana ema simatala moʼita naʼweu.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Ta toalamani dina ivona ʼeviviedi ivonaya, ‘ʼEguma ema goʼila dibuna ana neimi e ʼinega imaʼa ana kusa, ʼinega ona tauya tovegimwaneavo ʼidia be emi goʼila ona gimwanea.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ta tuta nana itautauya sabi gimwane, ʼinega tovaqi nana ʼifoqe ta taudi niʼau iʼivaʼavaʼata maega ilugu vaqi ʼabwagana weaqina. Ta ʼawa iguduya.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Ta ʼabiboda iahaba kwavakwava dina iʼevivi imai ivonaya, ‘Kaiwabu, ʼawa usiwaʼei ta ana lugu wai.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 “ʼInega tovaqi nana edi vona veʼevivia vonaya, ‘Yavona aqiaqiemi, yaʼa ge eda alamanimi.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Ieisu ena vona luʼovoia ʼinega ana toʼabibodayavo vonedi vonaya, “Ona ʼitamaki aqiaqiemi, mana egu ʼevivi ana ʼaubena be ana tuta ge oda alamania.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Mahala ena ʼEbeluvine wese baʼe ʼidewani. Taha kaiwabu nuanuana natauya mali diʼwea, ʼinega ena tofewayavo gaba vaʼauqidi imai ta vonedi ena ʼebeluvine ina ʼitamakia.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 ʼInega ena tofewa mane ma kodekodena adi yau faibi neia, ta wese tofewa taha mane ma kodekodena magilafuna neia, ta wese tofewa vetoina mane ma kodekodena ʼaigedana neia, mana toi dina edi waiwai ta wese edi alamani ana fata ʼinega neidi, e ʼabiboda kaiwabu nana nogedi ta tauya.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 “ʼInega tofewa nana mane ma kodekodena ana yau faibi lukwayavonega vefewedi, ta adi luvetomana wese mane ma kodekodena ana yau faibi lobedi.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Ta tofewa vemagilafuna wese ʼidewani mane ma kodekodena magilafuna vefewedi, ʼinega ana luvetomana kodekode magilafuna wese lobedi.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ta tofewa vetoina mane ma kodekodena ʼaidegana ʼeweaya, e tauna bwaʼobwaʼo alei ta ena kaiwabu ena mane ivuya gamonaya.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Ta edi kaiwabu tufwana tuta kuena diʼwe nana ʼinaya toatoa, ta ʼinega ʼevivi mai. ʼInega ena tofewayavo wese gaba vaʼauqidi mana nuanuana nahalamania maʼoda ena mane ivefewa ʼaiqedi.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 ʼInega tofewa nana mane ma kodekodena ana yau faibi mai be ana luvetomana mane ma kodekodena ana yau faibi wese miedi ta vonaya, ‘Kaiwabu, oʼa mane ma kodekodena ana yau faibi uneigu, ta yaʼa yavefewea ʼinega wese mane ma kodekodena faibi adi luvetomana yalobea, e ʼinega eu mane ma kodekodena teni baʼe.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Ta kaiwabu nana vonaya, ‘Aqiaqina, oʼa tofewa aqiaqiu ta ma au vetumaqana, mana oʼa uvetafewa yani goyona ʼidiega, e ʼinega yani agodi ena neiu ta una luvinedi be una ʼitamakidi. Baʼe ʼinega una lugu mahalaya ta kana qaiawa vataya.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “ʼInega tofewa nana lova mane ma kodekodena magilafuna ʼewedi lugu mai ena kaiwabu ʼinaya, ta vonaya, ‘Kaiwabu, lova mane ma kodekodena magilafuna uneigu, ta mane nana yavefewea, ʼinega wese mane ma kodekodena adi yau magilafuna adi luvetomana yalobea, e ʼinega eu mane ma kodekodena foa baʼe.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “ʼInega kaiwabu nana vonaya, ‘Aqiaqina, oʼa tofewa aqiaqiu ta ma au vetumaqana, mana niʼau uvetafewa yani goyona ʼidiega, e ʼinega yani agodi ena neiu ta una luvinedi be una ʼitamakidi. Baʼe ʼinega una lugu mahalaya ta kana qaiawa vataya.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “ʼInega tofewa vetoina ena mane ma kodekodena ʼaidegina lugu mai ta vonaya, ‘Kaiwabu, yahalamania oʼa lumaqimaqiʼai ʼavau, ta eu kaikaiwabu uʼewaʼewa kavovodi mali tomotau edi fewa ʼidiega.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 ʼInega yamwaniniveu ta yatauya eu mane ma kodekodena ʼaidegina bwaʼobwaʼo gamonaya yaivuya, e eu mane baʼe.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Ta ena kaiwabu lugwaeyea vonaya, ‘Tofewa luveifau ta gwavuʼai otaqiu, ualamanigu vonigo egu kaikaiwabu yaʼeweʼewea mali tomotau edi fewa ʼinega.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Ta ʼesi luaqiaqieu ʼeguma mane nana uda aʼuya mane ana vanue ʼinaya, be ʼinega ʼitagana ma ana luvetomana eda lobea, ta gebu.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “ʼInega ena tofewayavo vaina ʼidia vonaya, ‘Baʼe ʼolotona ʼinega mane ma kodekodena ʼaidegina ona ʼewei be ona neia tauna ʼoloto nana mane ma kodekodena teni ʼinaya.’
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 “Yavona aqiaqiemi, tomeqabu tolaʼai niʼa iʼewea ta ivefewa aqiaqiea, e taudi nawale adi luvetomana wese ina lobea, ʼinega naveago vaʼine. Ta tomeqabu ge ma adi vetumaqana toyani goyona ʼidia ʼenoʼeno nawale naʼwaiva ʼidiega.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 ʼInega kaiwabu nana ena tofewayavo vonedi tofewa luveifana ina fela ʼifoqeyea diʼwe velovelovanina ʼinaya. Ta omoʼe ʼinaya nadou ta alana navetalakikokiko.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Yaʼa Tomotau Natuna nawale egu simatala aqiaqi otaqina ʼinega egu tovaleʼewayavo maega ana mai, be ʼinega agu galiva kaikaiwabuna ʼinaya ena toabui sabi givutuqa.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Be tomotau bwaʼobwaʼoya ina vaʼauqidi ina mai mataguya be ena aʼuvidividinidi ʼidewani sifi adi toʼitamaki aʼuvidividinidi goti ʼidiega.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Be tomotau tunutunuqidi ena givutuqidi agu ʼataqia ta veiveifadi agu kelia.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “ʼInega yaʼa Kini luaqiaqiegu taudi agu ʼataqia itoatoa ena vonedia, ‘Omiʼa Tamagu ena veyoluba ʼayanaya otoatoa ona qaiawa. Omai, ta ena ʼEbeluvine ona ʼewea. Baʼe ʼEbeluvine nana lova kuyavata qabudi adi ʼivaʼavaʼata ʼunu ʼinega Yaubada ʼivaʼavaʼaia weaqimi.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Mana lova ʼai weaqina yabotana ta oveʼainigu, wese magagu luayahaya ta ovenumegu, ta wese ge oda alamanigu, ta tua oʼebeʼewegu yamai emi vanuea.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Ta wese ge agu kalekomo ta ovekalekogu, be wese yavevihiqa ta oʼitamakigu, ta wese vanue ʼebeyoqona ʼinaya yatoatoa ta ovayausigu.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “ʼInega tunutunuqi dina ʼiguya ina vonaya, ‘Kaiwabu, totutaya aʼiteu ma botaniu ta aveʼainiu, ta wese totutaya magau luayahaya ta goʼila aneiu?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Totutaya avemwageyeu ema ʼabagaya ta tua agabeu umai vanuea? Totutaya aʼiteu ge au kalekomo ta avekalekou?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ta totutaya ma au vihiqa aʼiteu? Ta wese totutaya vanue ʼebeyoqona ʼinaya utoatoa ta avayausiu?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “ʼInega ena vonedi, ‘Vonahaqiaqi, ʼeguma tomotau kavokavovo niʼa oiuledi, e ʼinega yaʼa wese niʼau oiulegu.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Ta taudi agu kelia itoatoa ena vonedia, ‘Onogegu! Omiʼa tawa Yaubada vona veʼalatemi be vematasabu qiduana ona lobea, ʼinega ona tauya ʼaiwe ʼalaʼalata vataya ʼinaya. Omoʼe diʼwe nana lova Yaubada niʼa ʼivaʼavaʼata vatayea Seitani me ena tofewayavo weaqidi.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Mana lova yabotana ta gebu oda veʼainigu, ta wese magagu luayahaya ta goʼila ge oda neigu.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ta lova yavewagawaga yamai emi ʼabagaya ta ge oda ʼebeʼewegu emi vanuea, be oʼitegu ge agu kalekomo ta ge oda vekalekogu, ta wese yavevihiqa be vanue ʼebeyoqona ʼinaya yatoatoa ta ge oda vayausigu.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “ʼInega taudi egu vona baʼe ina veʼiei ina vonaya, ‘Kaiwabu, totuta aʼiteu ma botaniu nage magau luayahaya? Ta totutaya uvewagawaga umai ema ʼabagaya? Totutaya aʼiteu ge au kalekomo? Ta totutaya uvevihiqa? Ta wese totutaya vanue ʼebeyoqona ʼinaya utoatoa ta gebu ada iuleu?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “ʼInega ena vonedi, ‘Yavona aqiaqiemi, lova tuta nana tomotau ge adi wawa ʼenaʼina baʼe vita diavona ilobedi ta omiʼa ge oda iuledi, ʼinega wese yaʼa ge oda iulegu.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 ʼInega todewa kavokavovo edi ilivu veifana weaqina ina tauya visiqa vataya ʼinaya, ta ʼesi taudi tunutunuqidi yawai vataya ina lobea.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.