Mateus 19
Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH
1 Tuta nana Ieisu baʼe veʼita diavona luʼovoia, ʼinega diʼwe Galili nogei ta lugu diʼwe Iudia gamonaya, ta taha diʼwe ʼinaya toatoa goʼila Iolidani diʼwenaya.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 ʼInega qabu qiduadi Ieisu iʼabibodea, ta omoʼe ʼinaya tovevihiqa qabudi giveaqiaqiedi.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Ta Falisiavo imai Ieisu ʼinaya sabi sitonovina, ʼinega ivetalaʼaiea ivonaya, “Nage ana fata taha ʼoloto taunega ena ʼiu kavokavovo ʼinega moqanena navesaʼilidi?”
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Ta Ieisu edi vona veʼevivia vonaya, “Niʼa oalamania Buki Nugwenugweina ʼinaya iʼwayavia tuta ʼebeveʼale ʼunu ʼinaya Toʼivaʼavaʼata tomotau magilafudi viaqidi meʼolotona ta wese mevavinena”,
4 Jesus respondeu:
5 ta vonaya,
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 — ausente —
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 ʼInega Falisi ivonaya, “Tolaʼai weaqina Mosese ena luvine aʼuya vonigo ʼoloto taha ana fata leta ʼinaya ena noga naʼwayavia ta moqanena naneidi ʼinega nasaʼiledi?”
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Ta Ieisu vonedi, “Emi vedeba ʼiʼwana weaqina Mosese awafelemi be moqanemiavo ona vesaʼilidi. Ta lova tuta ana ʼebeveʼale ʼinaya gebu wese taha awafela daʼenoʼeno saʼila weaqina.
8 Jesus respondeu:
9 Ta yavonemi, ʼeguma taha ʼoloto moqanena ge taha luveifana ida viaqi ta tua moqanena navesaʼilidi ta navaqi ukamana mali vavine ʼinaya, e ʼinega ʼoloto nana luabu ilivuna niʼa viaqia.”
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 ʼInega Ieisu ana toʼabibodayavo ivoneaya, “ʼEguma vaqi ana luvine baʼe ʼidewani ʼinega luaqiaqiea be ge taha toga navaqi.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Ta Ieisu vonedi, “Veʼita baʼe gebu tomotau qabudi adi fata be ina ʼawahaqiaqiedi, ta ʼesi tomeqabu Yaubada alamani niʼa neidi baʼe yani diavona weaqina, e taudi adi fata veʼita nana ina ʼawahaqiaqiedi.
11 Jesus respondeu:
12 Tomotau vaina ge ida vaqi edi ʼiu taha taha ʼidiega. Nage taha ʼoloto tubu veiveifana ʼinega ge ana fata navaqi, ta wese taha ʼoloto ge ana fata navaqi mana vaina tomotau yani niʼa iviaqia ʼwafina ʼinaya. Ta wese taha ʼoloto taunega vaqi nogea, mana nuanuana Yaubada weaqina navetofewa. ʼInega ʼeguma taha toga baʼe vona nana naʼawahaqiaqiedi e ʼinega ona awafelea be naʼawahaqiaqiedi.”
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 ʼInega tomotau gogama imiedi Ieisu ʼinaya nuanuadi nagitonovidi be weaqidi nanoqi Yaubada ʼinaya. Ta ana toʼabibodayavo tomotau diavona gogama imiedia iawatayedi.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Ta Ieisu vonedi vonaya, “Gogama ona awafeledi be ina mai ʼiguya, ta ge ona ʼetobodedi, mana gogama baʼe ʼedewanina mahala ena ʼEbeluvine taudi weaqidi.”
14 Aí ele disse:
15 ʼInega Ieisu gogama diavona gitonovidi ta vona veyolubedi, ʼinega ʼabaga nana nogei ta tauya.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 ʼAbiboda ʼoloto taha mai Ieisu ʼinaya ta vonaya, “Toveʼita, tolaʼai aqiaqina ena viaqi be ʼinega yawai vataya ena ʼewei?”
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Ta Ieisu vonaya, “Tolaʼai weaqina uvevetalaʼaiegu ilivu aqiaqina ana viaqa weaqina? Mana Yaubada ana ʼaidega aqiaqi otaqina toatoa, ta ʼeguma nuanuau yawai vataya una lobea ʼinega tauna ena luvineavo una ʼabibodedi.”
17 Jesus respondeu:
18 ʼInega ʼoloto nana vetalaʼaiea vonaya, “Isana ʼai luvine?” ʼInega Ieisu vonea, “Ge una luveʼaliga, ge una luabu, ge una vanawala, ta wese kotu ana tuta ʼinaya iau ge uʼavega una veʼewa kavovoi.
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 Ta tamau be inau una ʼamayabedi, be wese emwavo una veyolubedi ʼidewani tauʼu uveveyolubeu.”
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 ʼInega ʼoloto nana vonaya, “Luvine baʼe qabudi niʼa yaʼabiboda aqiaqiedi, ta tolaʼai wese ena viaqi?”
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 ʼInega Ieisu voneaya, “ʼEguma nuanuau eu ilivu navetunutunuqa aqiaqi ʼinega una ʼevivi eu ʼabagaya be eu kulufa qabudi una vegimwaneyedi. Ta mane nana una ʼewei una vewilaʼayea lukwalukwa ʼidia, ta ʼinega una mai una ʼabibodegu, be ʼinega kaikaiwabu mahalaya una lobea.”
21 Jesus respondeu:
22 ʼOloto nana Ieisu ena vona baʼe noqolia ʼinega me ena nuavita ʼevivi tauya, mana ena kulufayavo vegagaledi.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 ʼInega Ieisu ana toʼabibodayavo vonedi, “Yavona aqiaqiemi, taudi tovekaikaiwabu edi lugu Yaubada ena ʼEbeluvine ʼinaya vitana.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Ta wese yavonemi yubai kameli ena lugu saima vetoana ʼinega vitana, ta taudi tovekaikaiwabu edi lugu Yaubada ena ʼEbeluvine ʼinaya vita otaqina.”
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Ieisu ana toʼabibodayavo ena vona baʼe inoqolia ʼinega nuadi voqana qiduana ta ivonaya, “ʼEguma vonahaqiaqi baʼe ʼidewanina, ʼinega togama ana fata ʼetoyavua nalobei?”
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Ta Ieisu ʼitedi ta vonaya, “Yani baʼe tomotau ge adi fata, ta Yaubada ʼinaya yani qabuna ana fata!”
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 ʼInega Fita vonaya, “Kaiwabu, ta imaʼa maʼoda, mana ema kulufayavo qabudi niʼau anogedi ta aʼabiʼabibodeu?”
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Ta Ieisu vonedia, “Vonahaqiaqi, nawale bwaʼobwaʼo ana givevauvau ʼinaya yaʼa Tomotau Natuna agu galiva kaikaiwabuna ʼinaya ena toabui. Ta omiʼa agu toʼabibodayavo ami galiva tuwelo ʼidia wese ona toabui, be me Isileli edi gade tuwelo ona luvinedi.
28 Jesus respondeu:
29 “ʼEguma tomeqabu omiʼa emi vanueavo nage taimiavo nage novumiavo nage tamamiavo be inamiavo nage natumiavo nage ami talaqayavo onogedi yaʼa weaqigu, ʼinega baʼe yani diavona niʼa onogedia nawale ona loba ʼeviviedi ma ana luvetomana, ta wese yawaimi vataya maega.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Ta tomeqabu baʼitaga inugwenugweta nawale ʼeala ʼidiega ina ʼabiboda, ta taudi baʼitaga iʼabiʼabiboda nawale ina nugweta.
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.