Marcos 2
Molima New Testament (MOX_FNS) vs NVT
1 ʼAubena vaina gumwala ʼinega Ieisu ʼevivi mai Kafaneumi ʼinaya. Ta valena tomotau niʼa inoqolia vanuea toatoa.
1 Dias depois, quando Jesus retornou a Cafarnaum, a notícia de que ele tinha voltado se espalhou rapidamente.
2 ʼInega tomotau qabudi ivaʼauta vanue nana gamonaya ta wese masuʼedaninaya, ta Ieisu Yaubada ena vona lugaihiea ʼidia.
2 Em pouco tempo, a casa onde estava hospedado ficou tão cheia que não havia lugar nem do lado de fora da porta. Enquanto ele anunciava a palavra de Deus,
3 Ta ʼabaga nana ʼinaya taha ʼoloto toatoa duʼuna qabudi belubeluna, ta enavo adi yau foa iʼavalei imiea Ieisu ʼinaya.
3 quatro homens vieram carregando um paralítico numa maca.
4 Ta ge adi fata iadi ida luguyei mana qabu qidua vaʼinedi vanue nana iluveagatunaʼia. ʼInega iʼavalei ivaneqea vanue debanaya ʼabo ʼubu iqaʼuya ta ma ʼivina wayoyega ivekalilia webui Ieisu ʼiawanaya.
4 Por causa da multidão, não tinham como levá-lo até Jesus. Então abriram um buraco no teto, acima de onde Jesus estava. Em seguida, baixaram o homem na maca, bem na frente dele.
5 Ta Ieisu toʼavala dina edi vetumaqana ʼitea, ʼinega ʼoloto belubelu nana ʼinaya vonaya, “Natugu, eu luveifayavo niʼa yanuataqodi!”
5 Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Filho, seus pecados estão perdoados”.
6 Ta vaina luvine ana toveʼitayavo Ieisu diʼwenaya itoatoa ena vona inoqolia ta taudiega ivetalaʼaiedi ivonaya,
6 Alguns dos mestres da lei que estavam ali sentados pensaram:
7 “Maʼoda baʼe ʼoloto nana vonavona ʼaiqa? Vonahaqiaqi, taunega givaneyea kavona Yaubada ʼidewani. Mana Yaubada ana ʼaidega otaqa ana fata luveifana nanuataqodi.”
7 “O que ele está dizendo? Isso é blasfêmia! Somente Deus pode perdoar pecados!”.
8 Ta Ieisu nuanega edi nuanua niʼa alamania ʼinega vonedi vonaya, “Tolaʼai weaqina benaʼe ʼidewani onuanua ʼaiqa?
8 Jesus logo percebeu o que eles estavam pensando e perguntou: “Por que vocês questionam essas coisas em seu coração?
9 Ta isana maʼoda ena vona ʼaiqa ʼoloto belubeluna baʼe ʼinaya? Nage ena vonaya, ‘Eu ilivu luveifana niʼau yanuataqodi’, nage ena vonaya, ‘Uyaʼitoto, eu ʼebana uʼavala utauya?’
9 O que é mais fácil dizer ao paralítico: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se, pegue sua maca e ande’?
10 Ta nuanuagu ona alamania yaʼa Tomotau Natuna me egu luvine waiwaina bwaʼobwaʼoya, ʼinega luaqiaqiegu be tomotau edi ilivu luveifana ena nuataqodi.” ʼInega Ieisu belubelu nana vonea vonaya,
10 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico:
11 “Yavoneu, uyaʼitoto eu ʼebana uʼavalei ta utauya eu ʼabagaya.”
11 “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
12 ʼInega yaʼitoto ta ena ʼebana ʼewei, ta qabu matadiega ʼifoqe tauya. E omoʼe ʼinaya tomotau qabudi nuadi voqana ta Yaubada iawatuboya ivonaya, “Lova baʼe yanina ge taha tuta kada ʼitea.”
12 O homem se levantou de um salto, pegou sua maca e saiu andando diante de todos. A multidão ficou admirada e louvava a Deus, exclamando: “Nunca vimos nada igual!”.
13 ʼInega Ieisu ʼevivi lavu Galili ʼinaya, ta balabalaya toatoa. E ʼinega tomotau qabudi imai ʼinaya ta itoa vivilia, ʼinega veʼale veʼitedi.
13 Em seguida, Jesus saiu outra vez para a beira do mar e ensinou as multidões que vinham até ele.
14 Veʼitedi gumwala ʼinega tautauya, ta taha takesi ana toʼewa ʼitea vanue ʼebefewa ʼinaya toatoa. Ana wawa Libai, tauna Alifio natuna, ta Ieisu voneaya, “Umai uʼabibodegu!” ʼInega Libai yaʼitoto ta Ieisu ʼabibodea.
14 Enquanto caminhava por ali, viu Levi, filho de Alfeu, sentado no lugar onde se coletavam os impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Levi se levantou e o seguiu.
15 Ta tuta nana Ieisu ma ana toʼabibodayavo ilugu Libai ena vanuea sabi ʼai, ʼinega takesi ana toʼewayavo ʼeala be wese toveilivu veifa maega itoabui ta iʼai, mana baʼe tomotau diavona qabudi Ieisu iʼabibodea.
15 Mais tarde, na casa de Levi, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e outros pecadores, pois eram muitos os que o seguiam.
16 ʼInega Falisi taudi luvine ana toveʼitayavo Ieisu iʼitea, ʼinega ana toʼabibodayavo ivetalaʼaiedi ivonaya, “Tolaʼai weaqina emi toveʼita takesi ana toʼewayavo be wese toluveifadi maega iʼaiʼai?”
16 Quando alguns fariseus, mestres da lei, viram Jesus comer com cobradores de impostos e outros pecadores, perguntaram a seus discípulos: “Por que ele come com cobradores de impostos e pecadores?”.
17 Ta Ieisu edi vona baʼe noqolia ʼinega vonedi vonaya, “Taudi aqiaqidi ge nuanuadi togiveaqiaqi, ta ʼesi tovevihiqa nuanuadi togiveaqiaqi. Yaʼa ge eda mai tunutunuqidi weaqidi ta ʼesi yamai toluveifadi sabi iuladi.”
17 Ao ouvir isso, Jesus lhes disse: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes. Não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
18 Ioni Togivebabitaiso ana toʼabibodayavo ta wese Falisiavo vaina tuta ivedede edi tafwalolo weaqina. ʼInega vaina tomotau imai Ieisu ʼinaya ta ivetalaʼaiea ivonaya, “Tolaʼai weaqina oʼa au toʼabibodayavo ge ida vedede, mana Ioni ana toʼabibodayavo ta wese Falisiavo adi toʼabibodayavo ivevedede?”
18 Certa vez, quando os discípulos de João e os fariseus estavam jejuando, algumas pessoas vieram a Jesus e perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar como os discípulos de João e os discípulos dos fariseus?”.
19 ʼInega Ieisu vona sesebaiega vonedi vonaya, “Tolaʼai ana aqiaqi ʼeguma vaqi ana toyoʼoyavo ina vedede tuta nana tovaqi meʼolotona maega itoatoa? Ge taha wese ana aqiaqi! Mana tauna ma enavo qabudi ina qaiawa.
19 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento jejuam enquanto festejam com o noivo? Não podem jejuar enquanto o noivo está com eles.
20 Ta nawale tuta maimai ʼinaya tovaqi nana ina kafia be ina tauyea, ʼinega enavo me edi nuavita ina vedede.”
20 Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
21 Ta wese vona sesebaiega vonedi vonaya, “Ge ana fata be kaleko vauvauna matavusinega kaleko ʼituʼituwaina kana bwabwadei. Ge daluaqiaqiea, mana nawale kana ʼutuya ʼinega bwabwada vauvauna nabwagogoma, ta kaleko ʼituʼituwainana ena eabu nagiveʼenaʼia.
21 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano novo encolheria a roupa velha e a rasgaria, deixando um buraco ainda maior.
22 Ta wese ge taha toga ʼoine vauvauna naiwaqa ukamanei wage ʼituʼituwaina yubai ʼwafidiega ʼinaya, mana nawale nanabahabuya, e ʼinega ʼoine nana ta wese wage nana ina luveifa. Ta ʼesi luaqiaqiea be ʼoine vauvauna kana iwaqia wage vauvauna yubai ʼwafidiega gamonaya.”
22 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O vinho os arrebentaria, e tanto o vinho como os recipientes se estragariam. Vinho novo precisa de recipientes novos”.
23 Sabate taha ʼinaya Ieisu ma ana toʼabibodayavo vaoqa gamonega itautauya ta witi vuaqina ma walona iʼegigoluya ta iʼaiʼai.
23 Num sábado, enquanto Jesus caminhava pelos campos de cereal, seus discípulos começaram a colher espigas.
24 Ta Falisi iʼitedi ʼinega Ieisu ivonea ivonaya, “Tolaʼai weaqina au toʼabibodayavo ifewafewa ta Sabate ana luvine iludewa kavokavovoyei?”
24 Os fariseus lhe perguntaram: “Por que seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado?”.
25 ʼInega Ieisu veʼiedi vonaya, “Nage ge oda avoi Buki Nugwenugweina ʼinaya tolaʼai Deibida ma enavo iviaqia tuta nana botana gegoyo ilutonovia?
25 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
26 Yaubada ena vanuea lugu ta beledi gwalagwalana ʼewei ʼabo ʼai. Ta beledi nana ma ana luvine toveguba dimo adi luaqiaqi be ina ʼainia. Ta tua mana ibotana, ʼinega Deibida beledi nana ʼewei ta wese enavo neidi ʼabo iʼai. Ta baʼe yani nana iviaqia lova toveguba edi tovanugweta Abiata ena tutaya.”
26 Ele entrou na casa de Deus, nos dias em que Abiatar era sumo sacerdote, comeu os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer e os deu também a seus companheiros”.
27 ʼInega Ieisu vonedi vonaya, “Yaubada Sabate viaqia tomotau weaqidi, ta tomotau ge daviaqidi Sabate weaqina.
27 Então Jesus disse: “O sábado foi feito por causa do homem, e não o homem por causa do sábado.
28 Ta yavona aqiaqiemi, yaʼa Tomotau Natuna yani qabuna yaluviluvinedi, ta wese yaʼa Sabate ana Kaiwabu.”
28 Portanto, o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.