Lucas 5

Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Taha tuta ʼinaya Ieisu tovotovolo lavu Genasaleta nanavinaya ta yoʼo qabudi imai itoa vivilia ta Yaubada ena vona ivivineneqea.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 ʼInega Ieisu waga magilafudi ʼitedi balabalaya mana togomana niʼa ivawebui ta edi gomana iʼutuʼutudi.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 ʼInega Ieisu taha waga geluya, ta toniwaga Saimoni vonei natalateteyea goyona balebalega. ʼInega Ieisu toabui ta tomotau qabudi veʼitedi waga nana ʼinega.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Tuta nana ena veʼita luʼovoia ʼinega Ieisu Saimoni vonea vonaya, “Una talatete qawanaya eu gomana una bwaʼuya ta ʼiqana una ʼonedi.”
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Ta Saimoni voneaya, “Kaiwabu, velovelovana kuena gamonaya agomana ʼwayoqa, ge taha ʼiqana ada ʼonei! Ta oʼa eu vona weaqina gomana ena bwaʼu ʼeviviedi.”
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Ibwaʼuya ʼinega ʼiqana ʼeala vaʼinedi iʼonedi ta gomana dina tuta goyona ida abuya.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 ʼInega ediavo edi waga diʼwedia iluʼwayedi ina mai ina iuledi. ʼInega imai ta waga magilafudi iluveagatunaʼidi be tuta goyona ida damana.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Ta tutana Saimoni Fita ʼiqana adi yau ʼitedi, ʼinega Ieisu ʼaqenaya tuqatuqanega sobadi ta voneaya, “Kaiwabu unogegu, mana yaʼa ʼoloto luveifagu.”
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Fita baʼe ʼidewana vona ʼaiqa mana enavo maega nuadi voqana qiduana ʼiqana niʼa iʼonedi weaqidi,
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 ta Saimoni Fita enavo Iemesa be Ioni taudi Sebedi natunavo wese inuavoqana. ʼInega Ieisu Fita vonea vonaya, “Ge giwaliu nahaʼala, baʼe ʼitaga ʼinega wese ʼidewani tomotau una ʼona ʼaiqedi.”
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 ʼInega edi waga ilihi vaneyedi ʼawaboqea, ta edi kulufayavo qabudi inogedi ta Ieisu iʼabibodea.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Ta tutana Ieisu toatoa taha ʼabaga ʼinaya, ʼinega taha ʼoloto ʼwagoʼwagoina mai. Ta tuta nana Ieisu ʼitea ʼinega givelukabwebwe ʼaqenaya ta venoqiea vonaya, “Kaiwabu, ʼeguma eu nuanua una giveaqiaqiegu, mana oʼa au fata!”
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Ta Ieisu nimana siʼotoia ta ʼoloto nana ʼwafina gitonovia voneaya, “E ʼidewani, eu nuanua ena viaqia, uvevunavunaqa ta uveaqiaqi!” ʼInega ʼoloto nana ana ʼwagota lukwayavonega ʼevutuqia.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 ʼInega Ieisu ʼoloto nana vematamagilafuyea voneaya, “Ge taha toga una vonevonei, ta una tauya toveguba ʼinaya be una veʼitayeu. Ta ʼinega eu guba una aʼuya Yaubada ʼinaya eu veaqiaqi weaqina ʼidewana ada luvine Mosese ʼinega ʼebeʼita tomotau ʼidia. ʼInega ina alamania niʼa uveaqiaqi ʼevivi.”
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Ta Ieisu Valena veqidua vaʼine ta tomotau qabudi imai ena vona sabi noqolina, ta wese nuanuadi adi vihiqayavo nagiveaqiaqiedi.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 Ta Ieisu vaina tuta tomotau ʼidiega tautauya taha diʼwe tomotau geqana ʼinaya ta vevenoqi Yaubada ʼinaya.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Taha ʼaubena ʼinaya Ieisu qabu veveʼitedi. Ta vaina Falisiavo be luvine ana toveʼitayavo imai ʼabaga Ielusalema ʼinega ta wese diʼwe Galili be Iudia ʼidiega, ta tomotau qabudi maega itoatoa ta ivivineneqa. Ta tutana ʼinaya Ieisu tovevihiqa giveaqiaqiedi Kaiwabu ena waiwaiega.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 ʼInega vaina tomotau taha ʼoloto belubeluna ma ʼivina iʼavalei imiea nuanuadi ina luguyea Ieisu ʼiawanaya ina aʼuya.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 Ta ge adi fata mana qabu qidua vaʼinedi itoatoa, ʼinega tovevihiqa nana iʼavalei ivaneqea vanue debanaya, ta ana ʼubu iqeuni ta ʼinega ma ʼivina ivekeuli webui tomotau qabudi nuanidia ta Ieisu ʼiawanaya iaʼuya.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 Ta Ieisu toʼavala dina edi vetumaqana ʼitea, ʼinega tovevihiqa nana voneaya, “Iagu, eu luveifayavo niʼa yanuataqodi.”
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Ta luvine ana toveʼitayavo be Falisiavo taudiega ivetalaʼaiedi ivonaya, “Baʼe toʼoloto, vonigo taunega ana wawa givaneqea kavona tauna Yaubada ʼidewani. Mana Yaubada ana ʼaidega otaqa ana fata luveifana nanuataqodi.”
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Edi nuanua Ieisu niʼau alamania ʼinega vonedi vonaya, “Tolaʼai weaqina giwalimiega ʼidewani onuanua ʼaiqa?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 Ta isana maʼoda ena vona ʼaiqa ʼoloto baʼe ʼinaya, nage ena vonaya, ‘Eu ilivu luveifana niʼau yanuataqodi’, nage ena vonaya, ‘Uyaʼitoto utauya’?
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Ta nuanuagu ona alamania yaʼa Tomotau Natuna me egu luvine waiwaina bwaʼobwaʼoya, ʼinega agu fata tomotau edi ilivu luveifana ena nuataqodi.” ʼInega Ieisu belubelu nana voneaya, “Yavoneu, uyaʼitoto eu ʼebana uʼavalei ta utauya eu ʼabagaya.”
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 ʼInega lukwayavonega yaʼitoto tomotau qabudi ʼiawadia ena ʼebeʼeno ʼavalei ta tauya ena ʼabagaya, ta me ena qaiawa Yaubada awahawatuboya.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Ta tomotau qabudi nuadi voqana ʼenaʼina ta me edi ʼamayaba Yaubada iawatuboya ta ivonaya, “Baʼitagana taha yani ʼebenuavoqana niʼa kaʼitea.”
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Ta ʼabiboda Ieisu vanuega ʼifoqe ta taha takesi ana toʼewa ana wawa Libai ʼitea ena ʼebefewa ana vanue ʼinaya toatoa, ʼinega voneaya, “Umai, uʼabibodegu!”
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 ʼInega Libai yaʼitoto ta yani qabuna nogedi ʼabo Ieisu ʼabibodea.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 ʼInega Libai ʼabwaga qiduana ʼivaʼavaʼaia ena vanuea Ieisu weaqina. Ta takesi ana toʼewayavo ʼeala be wese vaina tomotau maega imai ena vanuea, ta qabudi iʼai.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Ta Falisi be wese luvine ana toveʼitayavo qabudi maega itoatoa. Taudi Ieisu ana toʼabibodayavo ilugwaeyedi ivonedia, “Tolaʼai weaqina takesi ana toʼewayavo be wese toluveifadi maega oʼaiʼai ta onumanuma?”
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 ʼInega Ieisu edi vona veʼiea vonaya, “Taudi aqiaqidi ge nuanuadi togiveaqiaqi, ta ʼesi tovevihiqa nuanuadi togiveaqiaqi.
31 Jesus respondeu:
32 Yaʼa ge eda mai tunutunuqidi weaqidi, ta ʼesi yamai toluveifadi sabi iuladi be yaqisa ina nuagivila.”
32 Eu não vim para
33 ʼInega Ieisu ivonea ivonaya, “Ioni ana toʼabibodayavo vaina tuta ivevedede ta ivevenoqi Yaubada ʼinaya. ʼIdewani wese Falisiavo adi toʼabibodayavo iviaviaqia. Ta maʼoda ʼinega oʼa au toʼabibodayavo ge ida vedede, ta ʼesi iʼaiʼai be inumanuma kavokavovo?”
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 ʼInega Ieisu vona sesebaiega vona ʼeviviedi vonaya, “Ge wese daluaqiaqiea ʼeguma vaqi ana qabuyavo ina vedede tuta nana tovaqi meʼolotona maega itoatoa, waisa?
34 Jesus respondeu:
35 Ta nawale tuta maimai ʼinaya tovaqi nana ana aviayavo ina kafia ta ina tauyea, ʼinega enavo me edi nuavita ina vedede.”
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Ta wese taha vona sesebai neidi vonedia, “Ge ana fata kaleko vauvauna matavusinega kaleko ʼituʼituwaina kana bwabwadei, mana nawale kaleko nana kana ʼutuya ʼinega matavusi vauvaunana nabwagogoma ta kaleko ʼituʼituwaina naeabu ʼeviviea, ta wese matavusina vauvaunana naeabu kavovoya.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Ta wese ge taha toga ʼoine vauvauna naiwaqa ukamanei wage nugwenugweina yubai ʼwafidiega ʼinaya, mana nawale ʼoine vauvauna wage nana nanabahabuya ta ʼinega ʼoine nana naguiwaqa.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Ta ʼesi luaqiaqiea be ʼoine vauvauna kana iwaqia wage vauvauna yubai ʼwafidiega gamonaya.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Ta wese ʼeguma taha toga ʼoine nugwenugweina numanuma nawale ge ʼoine vauvauna nuanuana ta navonaya, ‘ʼOine nugwenugweina ana numa aqiaqi otaqina.’”
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.