Lucas 4
Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH
1 Niboana Gwalagwalana Ieisu niʼa luveagatunaʼia, ʼinega Iolidaniega ʼebeʼewea tauyea diʼwe ʼavaʼavaya.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do rio Jordão e foi levado pelo Espírito ao deserto.
2 ʼInega ʼaubena be velovelovana 40 ʼidia Seitani Ieisu sitonovia vonigo Ieisu dagivebeʼuyea. Ta ʼaubena diavona ʼidia Ieisu ge daʼaiʼai, ʼinega botana qiduana lutonovia.
2 Ali ele foi tentado pelo Diabo durante quarenta dias. Nesse tempo todo ele não comeu nada e depois sentiu fome.
3 Ta Seitani Ieisu voneaya, “ʼEguma oʼa Yaubada Natuna dabo baʼena una vonei naveʼabwaga.”
3 Então o Diabo lhe disse: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra vire pão.
4 ʼInega Ieisu vona ʼeviviea vonaya, “Gebu, mana Buki Nugwenugweina ʼinaya taha vona ʼenoʼeno vonaya, ‘Tomotau yawaidi gebu ʼabwaganamo ʼinega ina lobei.’”
4 Jesus respondeu:
5 ʼInega Seitani Ieisu ʼebeʼewei iʼwatovu taha bwanaga qiduana debanaya ta omoʼe ʼinaya bwaʼobwaʼo ena diʼwe qabudi lukwayavonega veʼitea ta voneaya,
5 Aí o Diabo levou Jesus para o alto, mostrou-lhe num instante todos os reinos do mundo
6 “Baʼe diʼwe diavona adi ʼita aqiaqi otaqidi ena neiu ʼeguma ʼiguya una iwaʼodu, mana qabuna egu ʼebeluvine, ta ʼeguma toga nuanuagu ena neia, e ana fata ena neia.”
6 e disse: — Eu lhe darei todo este poder e toda esta riqueza, pois tudo isto me foi dado, e posso dar a quem eu quiser.
7 — ausente —
7 Isto tudo será seu se você se ajoelhar diante de mim e me adorar.
8 Ta Ieisu vona ʼeviviea vonaya, “Gebu, mana Buki Nugwenugweina gamonaya luvine ʼenoʼeno vonaya, ‘Eu Kaiwabu Yaubada ana ʼaidega ʼinaya una iwaʼodu, ta wese una vetofewa ʼinaya.’”
8 Jesus respondeu:
9 ʼInega Seitani wese Ieisu ʼebeʼewei tauyea Ielusalema ʼinaya, ta Vanue Gwalagwalana deba otaqinaya vaneqea ta voneaya, “ʼEguma oʼa Yaubada Natuna, baʼe ʼinega una fifieu una webui ta ge una veilaqe.
9 Depois o Diabo o levou a Jerusalém e o colocou na parte mais alta do Templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 Mana Buki Nugwenugweina simana vonaya,
10 pois as Escrituras Sagradas afirmam: “Deus mandará que os seus anjos cuidem de você.
11 — ausente —
11 Eles vão segurá-lo com as suas mãos, para que nem mesmo os seus pés sejam feridos nas pedras.”
12 Ta Ieisu veʼiea vonaya, “Buki Nugwenugweina vonaya, ‘Eu Kaiwabu Yaubada ge una sitonovi!’”
12 Então Jesus respondeu:
13 Tutana Seitani ena sitonova qabuna Ieisu ʼinaya luʼovoia, ʼinega nogei ta tauya, ta mali tuta ʼinaya wese naʼevivi namai.
13 Quando o Diabo acabou de tentar Jesus de todas as maneiras, foi embora por algum tempo.
14 ʼInega Ieisu Niboana Gwalagwalana ena waiwaiega ʼevivi tauya diʼwe Galili ʼinaya, ta omoʼe ʼinaya valena yawala ʼabaga taha taha ʼidia.
14 Jesus voltou para a região da Galileia, e o poder do Espírito Santo estava com ele. As notícias a respeito dele se espalhavam por toda aquela região.
15 ʼInega me Galili edi vanue tafwalolo ʼidia veʼita, ta tomotau qabudi iawatuboya.
15 Ele ensinava nas sinagogas e era elogiado por todos.
16 Ta ʼabiboda mai Nasaleta ʼinaya, omoʼe ʼabaga nana ʼinaya lova vekilakai. ʼInega Sabatea lugu vanue tafwaloloya, mana tauna ena ilivu ʼidewani. ʼInega yaʼitoto Buki Nugwenugweina sabi avona.
16 Jesus foi para a cidade de Nazaré, onde havia crescido. No sábado, conforme o seu costume, foi até a sinagoga . Ali ele se levantou para ler as Escrituras Sagradas ,
17 ʼInega tovesimasimana Aisea ena ʼwayavi ineia, ʼabo tanaia ta ʼwayavi nana lobea vonaya,
17 e lhe deram o livro do profeta Isaías. Ele abriu o livro e encontrou o lugar onde está escrito assim:
18 — ausente —
18 “O Senhor me deu o seu Espírito.
19 — ausente —
19 e anunciar que chegou o tempo
20 Ta Ieisu niʼa ʼwayavi diavona avo ʼovoidi ʼabo nunumia, ʼinega buki ana toʼitamaki nei ʼeviviei ta toabui. Ta tovineneqa qabudi nuadi ʼewea ta ivekova makimakia,
20 Jesus fechou o livro, entregou-o para o ajudante da sinagoga e sentou-se. Todas as pessoas ali presentes olhavam para Jesus sem desviar os olhos.
21 ʼinega vonedi vonaya, “Vona baʼe yahavoavodi lova imaduʼwayavia niʼau onoqolia, ta baʼe ʼitagana ana aqiaqi niʼa ʼifoqe ʼimia.”
21 Então ele começou a falar. Ele disse:
22 ʼInega tomotau qabudi Ieisu iʼawahaqiaqiea ta nuadi voqana qiduana ena vona aqiaqidi weaqina ta ivonaya, “ʼOloto baʼe Iosefa natuna waisa, ʼinega maʼoda baʼe yanidiavo ana fata?”
22 Todos começaram a elogiar Jesus, admirados com a sua maneira agradável e simpática de falar, e diziam: — Ele não é o filho de José?
23 ʼInega Ieisu vonedi vonaya, “Niʼa yahalamanimi nawale vona sesebai baʼe ʼinega ona voneguya, ‘Oʼa tovevihiqa adi togiveaqiaqi, ʼinega tauʼu una giveaqiaqieu!’ Ta wese ona voneguya, ‘Viaqa waiwaidi ʼabaga Kafaneumi ʼinaya uviaqidi, ʼinega ʼidewana wese baʼidia eu ʼabagaya una viaqidi.’”
23 Então Jesus disse:
24 Ta Ieisu wese vonedi vonaya, “Yavona aqiaqiemi, tovesimasimana taha ena ʼabaga ana totoayavo ʼidiega ge taha ʼawahaqiaqi dalobea.
24 E continuou:
25 Ta ona nuaveʼavinia lova Yaubada gebu Ilaitia davetunei taha Isileli vavinena ʼinaya tutana kulaka qiduana ʼifoqe ta yaʼwala toi ta waiʼena sikisi gamonaya ge taha ʼwei dawebui.
25 Eu digo a vocês que, de fato, havia muitas viúvas em Israel no tempo do profeta Elias, quando não choveu durante três anos e meio, e houve uma grande fome em toda aquela terra.
26 Ta ʼesi taha wadaʼe ʼabaga Salefati ʼinaya diʼwe Saidoni gamonaya Yaubada Ilaitia vetunei sabi ʼitamakidi.
26 Porém Deus não enviou Elias a nenhuma das viúvas que viviam em Israel, mas somente a uma viúva que morava em Sarepta, perto de Sidom.
27 Ta wese tovesimasimana Ilaisaena tutaya tomotau qabudi ʼwagoʼwagoidi Isileli ʼinaya itoatoa. Ta gebu taha toga ʼidiega daveaqiaqi, ta ana ʼaidega Silia ʼolotona Yaubada giveaqiaqiea, ana wawa Nemani. Mana Yaubada wese taudi ge me Diu nuakolokoloyedi.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel no tempo do profeta Eliseu, mas nenhum deles foi curado. Só Naamã, o sírio, foi curado.
28 Ieisu ena vonayavo baʼe ʼidiega totafwalolo qabudi diadi vevilea.
28 Quando ouviram isso, todos os que estavam na sinagoga ficaram com muita raiva.
29 ʼInega itovolo ʼabo Ieisu ikafia ta ʼabagega ilihi ʼifoqeyea itauyea edi ʼabaga ana bwanaga ʼinaya, ʼabo bwanaga debanaya ivetovoloi ta vonigo ida ʼauefalei dabega dabeʼu.
29 Então se levantaram, arrastaram Jesus para fora da cidade e o levaram até o alto do monte onde a cidade estava construída, para o jogar dali abaixo.
30 Ta tauna qabu diavona wanaidi ta nuanidiega tauya.
30 Mas ele passou pelo meio da multidão e foi embora.
31 ʼInega ʼabiboda webui ʼabaga Kafaneumi ʼinaya diʼwe Galili gamonaya, ta Sabatea veʼale tomotau veʼitedi.
31 Então Jesus foi para Cafarnaum, uma cidade da região da Galileia. Ali ele ensinava o povo nos sábados.
32 Ta tomotau qabudi nuadi voqana ena veʼita weaqina, mana me ena luvine ta wese me ena waiwai veveʼitedi.
32 Eles estavam muito admirados com a sua maneira de ensinar, pois Jesus falava com autoridade.
33 Ta vanue tafwalolo ʼinaya taha ʼoloto toatoa niboana luveifana niʼa ʼwahalia, ta bonana qiduanega gaba vonaya,
33 Havia um homem na sinagoga que estava dominado por um demônio. O homem gritou:
34 “Ei Ieisu, oʼa Nasaleta ʼolotona, ta tolaʼai weaqina umai ʼimaya? Nage nuanuau una giveluveifema, waisa? Niʼa yahalamaniu, oʼa Yaubada Natuna Gwalagwalana.”
34 — Ei, Jesus de Nazaré! O que você quer de nós? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem é você: é o Santo que Deus enviou!
35 Ta Ieisu luvinea vonaya, “Uluaʼu, ta ʼoloto benaʼe ʼinega uwebui mai!” ʼInega qabu matadia niboana luveifana ʼoloto nana ʼabifelei beʼu bwaʼobwaʼoya, ta ʼinega niboana nana ʼifoqe mai, ta ʼoloto nana ge daveilaqe.
35 Então Jesus ordenou ao demônio: Em frente de todos, o demônio atirou o homem no chão e saiu dele sem lhe causar nenhum ferimento.
36 ʼInega qabudi yoʼalidi ʼabo taudiega ivetalaʼaiedi ivonaya, “Maʼoda ʼidewani veʼita baʼe? Tauna me ena luvine ta wese me ena waiwai, ʼinega ena vonega niboana luveifadi luvinedi iʼifoqe.”
36 Todos ficaram espantados e diziam uns para os outros: — Que tipo de palavras são essas? Este homem, com autoridade e poder, expulsa os espíritos maus, e eles vão embora.
37 ʼInega Ieisu Valena yawala dadana Galili diʼwenavo ʼidia.
37 E as notícias a respeito de Jesus se espalharam por toda aquela região.
38 ʼInega Ieisu vanue tafwalolo ʼinega webui tauya Saimoni ena vanuea ta lugu. Ta Saimoni lawana ivevihiqa ʼwafidi luʼweaʼweava. ʼInega Ieisu inoqiea sabi iuladi.
38 Jesus saiu da sinagoga e foi até a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre alta; e contaram isso a Jesus.
39 ʼInega Ieisu lugu ta tunuwebui tovevihiqa dina ʼidia ta vihiqa nana luvinea. ʼInega ʼwafidi ena luʼweaʼweava awala. Ta lukwayavonega itovolo ʼabo adi ʼabwaga iʼivaʼavaʼaia.
39 Aí ele foi, parou ao lado da cama dela e deu uma ordem à febre. A febre saiu da mulher, e, no mesmo instante, ela se levantou e começou a cuidar deles.
40 Tutana babaʼau niʼa liaʼunuva ʼinega tomotau edi tovevihiqayavo adi vihiqa taha taha iʼebeʼewedi imiedi Ieisu ʼinaya. Ta Ieisu tovevihiqa ʼaidega ʼaidega nimanega gitonovidi ʼabo iveaqiaqi.
40 Depois de anoitecer , todos os que tinham amigos enfermos, com várias doenças, os levaram a Jesus. Ele pôs as suas mãos sobre cada um deles e os curou.
41 Ta wese tomotau qabudi ʼidiega niboana luveifadi iʼifoqe ta ivegabagaba ivonaya, “Oʼa Yaubada Natuna!” ʼInega Ieisu awatayedi ge ʼedewani ina vona ʼaiqa, mana niʼa ialamania tauna Toʼetoyavua nana Yaubada ʼinega.
41 Os demônios saíram de muitas pessoas, gritando: — Você é o Filho de Deus! Eles sabiam que Jesus era o
42 Ta niʼa mahala vulihia ʼinega Ieisu ʼabaga nana nogei ta tauya diʼwe tomotau geqana ʼinaya. Ta tomotau qabudi Ieisu isalia, ta tutana ilobea ivonea ivonaya, “Gebu una nogema ta oʼa maega kana toatoa.”
42 Quando amanheceu, Jesus saiu da cidade e foi para um lugar deserto. Mas a multidão começou a procurá-lo, e, quando o encontraram, eles não queriam deixá-lo ir embora.
43 ʼInega Ieisu vonedi vonaya, “Vaina wese ʼabaga ʼidia ena tauya be Yaubada ena ʼEbeluvine valena ena lugaihiea, mana tauna weaqina Yaubada vetunegu yamai.”
43 Mas Jesus disse:
44 ʼInega tutuvila tauya Iudia ʼabaganavo qabudi ʼidia, ta edi vanue tafwaloloyavo gamodia lugaihi dadana.
44 E ele anunciava a mensagem nas sinagogas de todo o país.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.