Lucas 18
Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH
1 ʼInega taha vona sesebai Ieisu ana toʼabibodayavo neidi nuanuana naveʼitedi me edi bibitaqo tuta qabuna ina vevenoqi ta ge ina luaʼu.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 ʼInega vonedi vonaya, “Taha ʼabaga ʼinaya taha toluvine toatoa, tauna Yaubada ana ʼamayaba be ana mwaniniva ʼinaya ge daʼenoʼeno, ta wese tomotau weaqidi ge danuanua.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 “Ta ʼabaga nana ʼinaya wese taha wadaʼe toatoa, ta tuta qabuna tautauya toluvine nana ʼinaya ta vevenoqi ana iula weaqina vonevoneaya, ‘Kaiwabu, uda iulegu mana taha tomotau veilivu veifegu, ta nuanuagu una luvinea.’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 “ʼAubena ʼaidega ʼaidega ʼedewana luluʼeviʼevivi ta toluvine nana ge nuanuana naiulei. Ta taha tuta ʼinaya ʼwafina siniqaiqai wadaʼe ena ʼalataya weaqina, ʼinega taunega ʼinaya vonaya, ‘Tua Yaubada ge eda mwaninivei ta wese tomotau ge eda nuanua weaqidi,
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 ta wadaʼe baʼe ena ʼalataya ʼiguya weaqina ena iulea ana avia ʼinega, mana ge nuanuagu wese naveʼwafi siniqaiqaiegu!’”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 ʼInega Ieisu wese vonedi vonaya, “Kaiwabu baʼe ena vona weaqina ona nuaia. Vonahaqiaqi, tauna ʼoloto luveifana ta tua wadaʼe iulea.
6 E o Senhor continuou:
7 Ta Yaubada aqiaqi otaqina, ʼinega nawale ena tomotauyavo vevenuaʼivinidi ge nanogedi. Ta tutana ina noqi ʼeviʼevivi ʼinaya ʼaubena ta wese velovelovana ʼidia e ʼinega naiuledi.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Ta yavona aqiaqiemi, lukwayavonega Yaubada ena iula tunutunuqina tovenoqi naneidi. Ta tutana yaʼa Tomotau Natuna ena ʼevivi mai bwaʼobwaʼoya ʼevisa tomotau me edi vetumaqana ena lobedi itoatoa?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Tomotau vaina inuaia vonigo taudi tunutunuqidi, ta mali tomotau iʼitedi iawawebuiedi, ʼinega Ieisu vona sesebai baʼe neidi vonaya,
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Taha tuta taha Falisi ta wese takesi ana toʼewa taha ilugu Vanue Gwalagwalana ʼinaya sabi venoqi Yaubada ʼinaya.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 ʼInega Falisi nana yaʼitoto ta taunega weaqina venoqi vonaya, ‘Yaubada, yalulukaiwa ʼiuya mana yaʼa gebu ʼedewana vaina tomotau edi ilivu, mana taudi tovemanuguba ta toʼeuʼauʼava ta wese tovelamoʼeno, ta wese yaʼa gebu takesi ana tovaʼauta baʼe ʼidewana.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Mana yaʼa wiki ʼaidega ʼaidega ʼidia ʼaubena magilafuna ge eda ʼaiʼai ma botanigu yavevedede ta wese egu kulufa qabuna ʼidiega dibuna yaneineiu Mosese ena luvine ʼidewani.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 “Ta takesi ana toʼewa tufwana luluvaiega tovolo ta me ena iniyauyau lumalumana tutuya ʼinega tunuiwaʼodu ta venoqi vonaya, ‘Yaubada ye, niʼau ualamanigu yaʼa luveifagu ʼinega uda nuakolokoloyegu.’”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 ʼInega Ieisu vonedi vonaya, “Vonahaqiaqi, ʼoloto baʼe ʼevivi tauya ena vanuea, ta ena venoqi weaqina Yaubada ʼawahaqiaqiea, ta Falisi nana gebu. Mana ʼeguma taha toga taunega ana wawa nagivaneyea nawale Yaubada nagiwebuiea, ta ʼeguma taha toga taunega ana wawa nahaʼuwebuiea e nawale Yaubada nagivaneyea.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Vaina tomotau natudiavo goyogoyodi imiedi Ieisu ʼinaya nuanuadi nagitonovidi, ta ana toʼabibodayavo tomotau diavona iʼitedi ʼinega iawatayedi.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Ta Ieisu gogama gaba vaʼauqidi ta toʼabiboda dina vonedia, “Gogama ge ona awatayedi ta ona awafeledi ina mai ʼiguya. Mana Yaubada ena ʼEbeluvine gogama baʼe ʼidewana weaqidi.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Yavona aqiaqiemi, ʼeguma tomotau edi vetumaqana gebu gogama baʼe edi vetumaqana ʼedewanina, e ʼinega ge wese adi fata ina lugu Yaubada ena ʼEbeluvine ʼinaya!”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Me Diu edi toluvine taha mai Ieisu ʼinaya vetalaʼaiea vonaya, “Toveʼita aqiaqiu, tolaʼai ena viaqi be ʼinega yawaigu vataya ena lobei?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Ta Ieisu voneaya, “Tolaʼai weaqina uvonaya yaʼa aqiaqigu? Mana ge taha toga aqiaqina, ta ʼesi Yaubada ana ʼaidega.
19 Jesus respondeu:
20 Yaubada ena luvineavo niʼau ualamanidi, vonaya, ‘Ge una luabu, ge una luveʼaliga be, ge una vanawala, ta ge uʼavega una simana mali tomotau weaqidi kotu ana tutaya’, ta wese, ‘Tamau be inau una ʼamayabedi.’”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 ʼInega ʼoloto nana voneaya, “Egu tuta gwama ʼinega ta mai baʼe ʼitagana luvine diavona yaʼabiboda aqiaqiedi.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Ena vona baʼe Ieisu noqolia ʼinega voneaya, “Yani ʼaideganamo nawale ge uda viaqia, ʼinega ʼeguma eu kulufa qabuna una vegimwaneyedi ta manedi una ʼewei una vewilaʼayea lukwalukwa ʼidia, ta ʼinega una mai una ʼabibodegu be nawale eu kaikaiwabu mahalaya una lobea.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Tutana baʼe vona nana noqolia, ʼinega nuana vita, mana ena kulufa qiduana vegagalea.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Ta ena nuavita Ieisu niʼa alamania ʼinega vonaya, “Tomeqabu taudi me edi kaikaiwabu qiduana edi lugu Yaubada ena ʼEbeluvine ʼinaya vita otaqina.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Vonahaqiaqi, kameli yubai qiduana ta ena lugu saima vetoana ʼinega vitana. Ta tovekaikaiwabu edi lugu Yaubada ena ʼEbeluvine ʼinaya vita otaqina.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Ta qabu dina Ieisu maega itoatoa vona nana inoqolia ʼinega ivetalaʼaiea ivonaya, “ʼEguma baʼe ʼedewanina, ʼinega togama ana fata ʼetoyavua nalobei?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 ʼInega Ieisu vonedia, “Tolaʼai tomotau ge adi fata ina viaqi, e Yaubada ʼinaya ana fata!”
27 Jesus respondeu:
28 Ta ʼinega Fita Ieisu voneaya, “Kaiwabu, ta imaʼa maʼoda? Mana niʼau ema ʼabagayavo be ema kulufayavo anogedi ta aʼabibodeu.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Ta Ieisu vonedia, “Yavonahaqiaqi ʼimia, aiqabu omiʼa ʼeguma emi ʼabagayavo nage moqanemiavo nage taimiavo nage tamamiavo nage inamiavo nage natumiavo niʼa onogedi ta Yaubada ena ʼEbeluvine ʼinaya oawafelemi,
29 Jesus respondeu:
30 ʼinega baʼe yani diavona niʼau onogedi nawale Yaubada ma ana luvetomana nanei ʼeviviemi tutana bwaʼobwaʼoya otoatoa, ta wese tuta maimai ʼinaya yawai vataya ona ʼewea.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Ieisu Tuwelo dina gaba vaʼauqidi ivanaqo tufinaya ta vonedia, “Baʼe ʼitaga kaʼwatoʼwatovu Ielusalema ʼinaya, ta yani qabuna lova tovesimasimana iʼwayavidi yaʼa Tomotau Natuna weaqigu nawale ana aqiaqi naʼifoqe be ona ʼitea.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 ʼInega ina veʼineiegu taudi ge me Diu ʼidia, ta ina givenuʼwegu be ina gidaʼwegu be ina ʼawaluveifegu,
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 ta wese wayo metametanega ina vunuqa dadanegu ta ʼinega ina luveʼaligigu. Ta ʼaubena vetoina ʼinaya ʼaligega ena yaʼitoto ʼevivi.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Ta ana toʼabibodayavo ena vona baʼe ge ida nuaʼeqaʼui, mana vona nana ana alamani weaqidi ʼwaiʼwaivina. ʼInega tolaʼai Ieisu tawa vonedi ge ida alamania.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Ieisu ma ana toʼabibodayavo tuta goyona ina ʼifoqe Ieliko ʼinaya. ʼInega taha ʼoloto matana kwayakwayana ʼeda nanavinaya toatoa ta tomotau ʼidia vevenoqi mane be wese kulufa weaqidi.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Ta tutana matakwayana Ieisu me ena qabuyavo bonadi noqolia ʼinega vetalaʼaiedi vonedia, “Tomeqabu omiʼa?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 ʼInega ivoneaya, “Imaʼa Ieisu Nasaleta ʼolotona maega amaimai.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 ʼInega matakwaya nana me ena waiwai gaba vonaya, “Ieisu ye, oʼa Deibida natuna uda nuakolokoloyegu!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Ta taudi inugwenugweta ʼoloto nana iawatayea ivoneaya, “ʼEloveu, gebu una vegabagaba!” Ta tauna wese bonana qiduanega gaba waiwai vonaya, “Deibida natuna ye, uda nuakolokoloyegu!”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 ʼInega Ieisu veutovolo ta tomotau vonedi be ʼoloto nana ina miea ʼinaya. ʼInega mai Ieisu diʼwenaya ta matakwaya nana vetalaʼaiea voneaya,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Tolaʼai nuanuau ena viaqi ʼiuya?” ʼInega voneaya, “Kaiwabu, nuanuagu matagu una giveaqiaqiedi be yaqisa agu fata ena ʼita.”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Ta Ieisu voneaya, “Tuta baʼe ʼinaya matau naʼeaea, mana eu vetumaqana ʼinega niʼa uveaqiaqi.”
42 Então Jesus disse:
43 Ta baʼe tuta nana ʼinaya matana veaqiaqi kwayavona. ʼInega Ieisu ʼabibodea ta Yaubada awahawatuboya. Ta tomeqabu yani baʼe iʼitea taudi wese Yaubada iawatuboya.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.