Lucas 16

Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ieisu ana toʼabibodayavo ʼidia vonaya, “Taha ʼoloto kaikaiwabuna ena kulufa ana toʼitamaki maega itoatoa. ʼInega taha tuta ʼinaya tomotau vaina vale imiea kaiwabu nana ʼinaya ivonaya, ‘Kaiwabu, eu toʼitamaki eu mane ta eu kulufayavo ʼeluveyaveyavuledi.’
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 “ʼInega kaiwabu nana ena toʼitamaki gabei mai ta voneaya, ‘Vaina vona luveifadi weaqiu yanoqolidi, ʼinega ge ana fata weaqigu una fewa. ʼInega baʼe ʼitagana taha fefwai una ʼwayavia egu kulufayavo weaqidi ʼevisa nawale iʼenoʼeno, ta ʼinega una webui.’
2 Por isso ele o chamou e disse: “Eu andei ouvindo umas coisas a respeito de você. Agora preste contas da sua administração porque você não pode mais continuar como meu administrador.”
3 “ʼInega toʼitamaki nana nuana tonovea ta taunega vonaya, ‘Maʼoda baʼe ʼitaga ena viaqa ʼaiqa, mana egu kaiwabu egu fewa ʼinega niʼau aʼuwebuiegu? Ta gebu agu fata be ena vaoqa mana ge waiwaigu, ta wese yainiyauyau ʼeguma ena tauya tomotau ʼidia be ʼabwaga weaqina ena venoqinoqi.’
3 — Aí o administrador pensou: “O patrão está me despedindo. E, agora, o que é que eu vou fazer? Não tenho forças para cavar a terra e tenho vergonha de pedir esmola.
4 ʼInega taha nuanua lobea ta vonaya, ‘E baʼe ʼedewanina ena viaqa ʼaiqa tutana fewa baʼe ʼinega ena webui, ʼinega nawale tomotau ina gabegu edi vanuea.’
4 Ah! Já sei o que vou fazer… Assim, quando for mandado embora, terei amigos que me receberão nas suas casas.”
5 “ʼInega toʼitamaki nana taudi lova iloaga gabedi imai ta ʼaidega ʼaidega adi loaga weaqina vetalaʼaiedi. ʼInega taha ʼidiega nugweta lugu, ta toʼitamaki nana voneaya, ‘ʼEvisa au loaga baʼidia ʼenoʼeno egu kaiwabu ʼinaya?’
5 — Então ele chamou todos os devedores do patrão e perguntou para o primeiro: “Quanto é que você está devendo para o meu patrão?”
6 “Ta ʼoloto nana voneaya, ‘Dedeʼwa ma wagedi ʼenaʼenaʼidi ana yau 100 yaloagedi.’ “ʼInega toʼitamaki nana voneaya, ‘Ulukwayavoni, eu fefwai baʼe ʼinaya au loaga 50 una ʼwayavia.’
6 — “Cem barris de azeite!” — respondeu ele.
7 “ʼInega ʼoloto vemagilafuna lugu vetalaʼaiea voneaya, ‘Ta oʼa wese ʼevisa au loaga?’ “Ta ʼoloto nana vonaya, ‘ʼAbwaga ma fwatadi ana yau 100 yaloagedi.’ “ʼInega toʼitamaki nana wese voneaya, ‘Eu fefwai baʼe ʼinaya au loaga adi yau 80 una ʼwayavia.’ Baʼe ʼedewani toloaga qabudi adi loaga wese aʼuwebuiedi.
7 — Para o outro ele perguntou: “E você, quanto está devendo?”
8 “ʼInega ena kaiwabu ena viaqa baʼe weaqina noqolia ʼabo awatuboya ena alamani aqiaqina weaqina.” Ta Ieisu vonaya, “Vona sesebai baʼe veʼiteda totoa bwaʼobwaʼo ialamani aqiaqiea bwaʼobwaʼo ana kaikaiwabu maʼoda ʼinega ina vefewedi, ta Yaubada ena qabuyavo edi alamani yani baʼe weaqina tufwana ge aqiaqina.”
8 — E o patrão desse administrador desonesto o elogiou pela sua esperteza. E Jesus continuou:
9 ʼInega Ieisu wese vonedi vonaya, “Bwaʼobwaʼo ana kaikaiwabuyavo ʼinega tomotau luveifana iviaqia. Ta omiʼa kaikaiwabu dina ʼidiega ona vefewedi emi veiaiana tomotau maega. ʼInega nawale tutana kaikaiwabu dina ina awala emiavo ina ʼebeʼewemi mahalaya, ta ina qaiawa weaqimi.
9 Por isso eu digo a vocês: usem as riquezas deste mundo para conseguir amigos a fim de que, quando as riquezas faltarem, eles recebam vocês no lar eterno.
10 ʼEguma taha toga yani goyona naʼitamaki aqiaqiea e wese yani qiduana nawale ana fata naʼitamakia. Ta ʼeguma taha toga yani goyona ge naʼitamakia, wese nawale yani qiduana weaqina ge naʼitamakia.
10 Quem é fiel nas coisas pequenas também será nas grandes; e quem é desonesto nas coisas pequenas também será nas grandes.
11 “ʼInega omiʼa wese ʼidewana, ʼeguma bwaʼobwaʼo ana kaikaiwabu weaqidi gebu ona ʼitamaki aqiaqi, nawale Yaubada wese ge kaikaiwabu aqiaqina naneimi mahalega.
11 Pois, se vocês não forem honestos com as riquezas deste mundo, quem vai pôr vocês para tomar conta das riquezas verdadeiras?
12 Ta ʼeguma wese tomotau edi kaikaiwabu weaqina gebu oda ʼitamaki aqiaqiedi, e ʼinega ge wese taha toga emi kaikaiwabu naneimi be ona ʼitamakia.
12 E, se não forem honestos com o que é dos outros, quem lhes dará o que é de vocês?
13 “Ge taha toga ana fata navetofewa kaiwabu magilafudi ʼidia. Mana ʼeguma ʼidewanina nawale taha nanogea ta taha naveyolubea. Ta wese taha naʼawahaqiaqiea ta taha naʼawaluveifea. ʼInega omiʼa ge ana fata be Yaubada ta wese bwaʼobwaʼo ana kaikaiwabu weaqidi ona vetofewa.”
13 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
14 Tutana Falisiavo Ieisu ena vona inoqolia ʼinega igivenuʼwea, mana taudi nuanuadi qiduana mane.
14 Os fariseus ouviram isso e zombaram de Jesus porque amavam o dinheiro.
15 ʼInega Ieisu vonedia, “Omiʼa onuaia vonigo emi ilivu aqiaqina tomotau ʼiawadia, ta vonahaqiaqi luveifana qabuna giwalimia ʼenoʼeno Yaubada niʼa alamanidi. Mana tolaʼai tomotau nuadi ʼeweʼewea ta Yaubada matanaya yani kavokavovo.
15 Então Jesus disse a eles:
16 “Ta vonahaqiaqi, Mosese ena luvineavo ta wese tovesimasimana edi ʼwayaviavo ʼimia iʼenova ana laba Ioni Togivebabitaiso mai. Ta tuta omoʼe ʼinega be baʼe ʼitaga ʼinaya vale aqiaqina Yaubada ena ʼEbeluvine weaqina ana lugaihi nawale tautauya. Ta ʼEbeluvine nana weaqina tomotau qabudi edi waiwaiega ilugulugu.
16 — A
17 Mahala be bwaʼobwaʼo ana fata ina awala, ta Mosese ena luvineavo ʼidiega ge taha yani goyosikwa otaqina nahawala.
17 — É mais fácil o céu e a terra desaparecerem do que ser tirado um simples acento de qualquer palavra da Lei.
18 “ʼEguma taha ʼoloto moqanena nasaʼiledi ta navaqi ukamana mali vavine ʼinaya, e tauna luabu ilivuna niʼa viaqia. Ta wese ʼidewana ʼeguma taha ʼoloto vavine saʼisaʼilidi navaqidi, e ʼinega baʼe ʼoloto nana wese luabu ilivuna niʼa viaqia.”
18 — Se um homem se divorciar e casar com outra mulher, comete adultério. E quem casar com a mulher divorciada também comete adultério.
19 Ta Ieisu wese vonedi vonaya, “Taha tuta ʼinaya taha ʼoloto kaikaiwabuna toatoa ʼabagaya. Ta ana kaleko aqiaqi otaqidi ta wese ana ʼabwaga ʼeala ta aqiaqidi. ʼInega ʼaubena ʼaidega ʼaidega ʼidia me ena qaiawa ʼaiʼai, ta me ena kulufa qiduana toatoa.
19 Jesus continuou:
20 “Ta kaiwabu nana ena vanue masuʼedanaya taha ʼoloto lukwalukwana ana wawa Lasalo toatoa. Ta ʼwafina qabuna lubonubonu, ʼinega kedewa imai ta bonuna iluyamoidi.
20 Havia também um homem pobre, chamado Lázaro, que tinha o corpo coberto de feridas, e que costumavam largar perto da casa do rico.
21 Ta Lasalo nuanuana be kaiwabu nana ana ʼabwaga salimugunega naʼai, ta ge taha yani daneia.
21 Lázaro ficava ali, procurando matar a fome com as migalhas que caíam da mesa do homem rico. E até os cachorros vinham lamber as suas feridas.
22 “Ta tuta nana Lasalo ʼaliga ʼinega Yaubada ena tovaleʼewayavo iʼebeʼewea itauyea mahalaya Ebelamo diʼwenaya. Ta ʼabiboda kaiwabu nana wese ʼaliga ta itavunia.
22 O pobre morreu e foi levado pelos anjos para junto de Abraão, na festa do céu. O rico também morreu e foi sepultado.
23 ʼInega me ena visiqa qiduana ʼaiwe ʼalaʼalata ʼinega ʼita vane ta luluvaia Lasalo ʼitea Ebelamo maega itoatoa.
23 Ele sofria muito no
24 ʼInega bonana qiduanega gaba voneaya, ‘Ei tamagu Ebelamo! Uda nuakolokoloyegu, be Lasalo uda vetunei damai ta goʼila fayoʼuna ʼinaya nimana daʼaubwaʼui damiei ta meagu dagivefayoʼuni, mana visiqa qidua vaʼinena ʼaiwe ʼalaʼalata ʼinaya yalulutonovia.’
24 Então gritou: “Pai Abraão, tenha pena de mim! Mande que Lázaro molhe o dedo na água e venha refrescar a minha língua porque estou sofrendo muito neste fogo!”
25 “Ta Ebelamo voneaya, ‘Natugu, una nuaveʼavina lova bwaʼobwaʼoya tuta qabuna me eu qaiawa utoatoa, ta Lasalo lova ge taha wese ʼebeqaiawa dalobei. Ta ʼitaga Lasalo me ena qaiawa baʼidia toatoa, ta oʼa visiqa qiduana ululutonovia.
25 — Mas Abraão respondeu: “Meu filho, lembre que você recebeu na sua vida todas as coisas boas, porém Lázaro só recebeu o que era mau. E agora ele está feliz aqui, enquanto você está sofrendo.
26 Ta wese una alamania daba kuena nuanidaya vetoasiʼieda. ʼInega gebu ana fata baʼe ʼinega imaʼa ana vaukamana wai. Ta wese omiʼa ge ami fata be ona vaukamana mai ʼimaya.’
26 Além disso, há um grande abismo entre nós, de modo que os que querem atravessar daqui até vocês não podem, como também os daí não podem passar para cá.”
27 “Ta kaiwabu nana Ebelamo ʼinaya vonaya, ‘ʼEguma ge ana fata tua, ta nuanuagu Lasalo uda vetunei datauya egu qabuyavo ʼidia.
27 — O rico disse: “Nesse caso, Pai Abraão, peço que mande Lázaro até a casa do meu pai
28 Ta taigwavo adi yau faibi navebibinedi ina nuagivila, be yaqisa taudi ge wese ina mai visiqa ena diʼwe baʼe ʼinaya.’
28 porque eu tenho cinco irmãos. Deixe que ele vá e os avise para que assim não venham para este lugar de sofrimento.”
29 “ʼInega Ebelamo kaiwabu nana voneaya, ‘Gebu, mana Mosese be tovesimasimana edi vona Buki Nugwenugweina gamonaya ʼenoʼeno yani baʼe weaqina, ʼinega taimwavo ʼeguma taudi edi vona inoqola aqiaqiedi e ʼinega ge ina ʼifoqe baʼidia, ta ge nuanuadi vona diavona ina noqolidi!’
29 — Mas Abraão respondeu: “Os seus irmãos têm a
30 “ʼInega kaiwabu nana voneaya, ‘Tamagu Ebelamo, ana ʼita gebu, mana debadi ʼiʼwana. Ta ʼesi ʼeguma taha toga ʼaligega nayaʼitoto ʼevivi ta natauya ʼidia, e omoʼe ʼinega ina nuagivila aqiaqi.’
30 — “Só isso não basta, Pai Abraão!”, respondeu o rico. “Porém, se alguém ressuscitar e for falar com eles, aí eles se arrependerão dos seus pecados.”
31 “Ta Ebelamo kaiwabu nana ʼinaya wese vonaya, ‘ʼEguma taimwavo Mosese be tovesimasimana edi vona ge nuanuadi ina noqoli, e ʼinega ge wese nuadi naʼeqaʼui ʼeguma taha toga ʼaligega nayaʼitoto ʼevivi be natauya ʼidia.’”
31 — Mas Abraão respondeu: “Se eles não escutarem Moisés nem os profetas, não crerão, mesmo que alguém ressuscite.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.