João 8
Molima New Testament (MOX_FNS) vs NAA
1 Ta Ieisu tauya bwanaga Olibe ʼinaya.
1 Jesus, no entanto, foi para o monte das Oliveiras.
2 Ta mahala vulihia ʼinega Ieisu ʼevivi lugu Vanue Gwalagwalana gamonaya, ta tomotau qabudi ivavivilia ta Ieisu toabui sabi veʼitadi.
2 De madrugada, voltou novamente para o templo, e todo o povo se reuniu em volta dele; e Jesus, assentado, os ensinava.
3 Tuta nana veveʼita, ʼinega luvine ana toveʼitayavo ta wese Falisiavo taha vavine imiea, mana niʼa ilobea luabu ilivuna ʼinaya, ta vavine nana ivetovoloya qabu dina matadia.
3 Então os escribas e fariseus trouxeram à presença dele uma mulher surpreendida em adultério e, fazendo-a ficar em pé no meio de todos,
4 ʼInega Ieisu ivonea ivonaya, “Toveʼita, vavine baʼe niʼau alobea luabu ilivuna ʼinaya.
4 disseram a Jesus: — Mestre, esta mulher foi surpreendida em flagrante adultério.
5 Ta Mosese ena luvine vonaya vonigo baʼe vivine diavona ʼidewani kana ʼauveʼaligidi daboyega. Ta oʼa, maʼoda una vona ʼaiqa baʼe yani nana weaqina?”
5 Na Lei, Moisés nos ordenou que tais mulheres sejam apedrejadas. E o senhor, o que tem a dizer?
6 Ta edi vetalaʼai ʼiuna mana nuanuadi Ieisu ena vona ʼinega adi fata be ina veʼewea. Ta ʼesi Ieisu tunuwebui ta nimanega veʼale ʼwayaʼwayavi gelasaya.
6 Eles diziam isso tentando-o, para terem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia na terra com o dedo.
7 Ta nuanuadi navona ʼeviviedi ʼinega wese ivevetalaʼaiea, tuata Ieisu tunuvane vonedi vonaya, “ʼEguma taha toga ʼimiega ge taha luveifana daviaqia ʼinega oʼa dabo una maduinoqea ʼinaya.”
7 Como eles insistiam na pergunta, Jesus se levantou e lhes disse:
8 Vonedi gumwala ʼinega wese tunuwebui ʼevivi ta gelasaya ʼwayaʼwayavi.
8 E, inclinando-se novamente, continuou a escrever no chão.
9 Ena vona inoqolia, ʼinega ʼaideganega iveʼiyavula, ta veʼiyavula nana veʼale ʼevaʼevaledi ʼidiega ana laba qabudi iluʼovoa, ta Ieisu ana ʼaidega vavine nana maega ilutufwa, ta vavine nana nawale Ieisu ʼiawanaya tovotovolo.
9 Mas eles, ouvindo essa resposta, foram saindo um por um, a começar pelos mais velhos até os últimos, ficando só Jesus e a mulher em pé diante dele.
10 Ieisu tunuvane ʼevivi ta vavine nana vetalaʼaiea, vonaya, “Vavine, maʼinaya au toveʼewayavona? Nage taha toga ʼidiega luvine neiu?”
10 Levantando-se, Jesus perguntou a ela:
11 ʼInega veʼiea vonaya, “Kaiwabu, ge taha.” Ta Ieisu wese voneaya, “Yaʼa wese ʼidewani, ge taha luvine ʼiguyega una lobei. ʼInega una tauya, ta ge taha wese luveifana una viaviaqi.”]
11 Ela respondeu: — Ninguém, Senhor! Então Jesus disse:
12 ʼInega Ieisu wese vona ʼevivi tomotau ʼidia, vonaya, “Yaʼa totoa bwaʼobwaʼo edi simatala. ʼEguma taha toga naʼabibodegu ge wese velovelovana ʼinaya natautauya, ta ʼesi simatala nana yawaina weaqina niʼa ʼewea.”
12 De novo, Jesus lhes falou, dizendo:
13 Ta Falisiavo ivonaya, “Tauʼuyega weaqiu usimana ʼifoqe, ta ge taha toga davelueu, ʼinega eu vonayavo ge taha adi aqiaqimo.”
13 Então os fariseus lhe disseram: — Você dá testemunho de si mesmo. O testemunho que você dá não é verdadeiro.
14 Ta Ieisu vona ʼeviviedi vonaya, “Ge taha tolaʼai ʼeguma tauguyega weaqigu yavonavona ʼifoqe, ta tua egu vona qabuna vonahaqiaqi, mana yahalamania toʼedega yamai, ta wese maʼinaya yatautauya. Ta omiʼa ge taha oda alamania toʼedega yamai ta maʼinaya yatautauya.
14 Jesus respondeu:
15 Omiʼa tomotau oluvinedi emi alamani ana ʼetofwafwa ʼinega, ta yaʼa ge taha toga eda luluvinei.
15 Vocês julgam segundo a carne; eu não julgo ninguém.
16 Ta ʼeguma taha toga eda luvinea, e ʼinega egu nuanua tunutunuqina ʼinega eda luvinea, mana ge agu ʼaidega eda toatoa, ta ʼesi agu Tovetune maega atoatoa.
16 E, se eu julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou só eu que julgo, mas eu e o Pai, que me enviou.
17 Omiʼa ami luvine ʼwayaʼwayavina ʼinaya ovonaya vonigo ʼeguma tomotau magilafudi edi nuanua ʼaideganega ina simana e ʼinega oʼawahaqiaqiea.
17 Também na Lei de vocês está escrito que o testemunho de duas pessoas é verdadeiro.
18 ʼInega yaʼa tauguyega weaqigu yasimana ʼifoqe, ta egu simana nana ana tovelua tauna Tamagu agu Tovetune.”
18 Eu dou testemunho de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho de mim.
19 ʼInega ivetalaʼaiea ivonaya, “Ta maʼinaya tamauna?” Ta Ieisu veʼiedi vonaya, “Omiʼa ge oda alamanigu, ʼinega wese Tamagu ge oda alamania. Ta ʼeguma oda alamanigu ʼinega wese Tamagu oda alamania.”
19 Então eles lhe perguntaram: — Onde está o seu Pai? Jesus respondeu:
20 Ieisu baʼe vona diavona neidi tuta nana veveʼita Vanue Gwalagwalana gamonaya taha sifaufa diʼwenaya, ta sifaufa nana ana wawa igabea nei kavovo ana ʼebeluveaqe. Ta omoʼe ʼinaya ge taha toga dakafia, mana ana kafi ana tuta nawale ge daʼifoqe.
20 Jesus proferiu essas palavras perto da caixa de ofertas, quando ensinava no templo. Ninguém o prendeu, porque ainda não havia chegado a sua hora.
21 Ta wese Ieisu vonedi vonaya, “Yaʼa yatautauya mali diʼwea, ta omiʼa ona saligu, ta emi luveifana weaqina ona ʼaliga. Ta maʼinaya yatautauya omiʼa ge ami fata ona wai ʼinaya.”
21 Outra vez Jesus lhes falou, dizendo:
22 Ena vona baʼe weaqina me Diu taudiega nuanidia ivonaya, “Nage nuanuana taunega naluveʼaligia?” Ta wese ivonaya, “ʼOloto nana wese vonedaya, ‘Maʼinaya yatautauya omiʼa ge ami fata ona wai ʼinaya.’ Ta baʼe vona nana maʼoda ana alamani?”
22 Então os judeus diziam: — Será que ele tem a intenção de se suicidar? Porque diz: “Para onde eu vou vocês não podem ir.”
23 ʼInega Ieisu wese vonedia, “Omiʼa baʼinega omai, ta yaʼa debanega yamai. Omiʼa bwaʼobwaʼo ana tomotauyavo, ta yaʼa ge bwaʼobwaʼo ana tomotau.
23 Jesus lhes disse:
24 Niʼa yavonemi omiʼa ona ʼaliga emi luveifana weaqina. Vonahaqiaqi, ʼeguma ge oda vetumaqanegu yaʼa baʼe taugu weaqigu yavonavona, e ʼinega emi luveifana weaqina ona ʼaliga.”
24 Por isso, eu lhes disse que vocês morrerão em seus pecados. Porque, se não crerem que
25 ʼInega ivetalaʼaiea ivonaya, “Oʼa togama?” Ta Ieisu veʼiedi vonaya, “Tuta nana yaveʼale yagivesimatalia ʼimia taugu weaqigu be ana laba baʼitagana niʼa yavonemi yaʼa togama, ta wese yavona aqiaqiemi benaʼe yaʼa tauguna.
25 Então lhe perguntaram: — Quem é você? Jesus respondeu:
26 Agu fata be vona kuena eda ʼinanea omiʼa weaqimi, ta wese agu fata be yani taha taha weaqidi eda luvinemi. Ta baʼe yani diavona weaqina ge ena vonemi, ta ʼesi tolaʼai agu Tovetune niʼa vonegu ta yanoqolia e baʼe yani diavona weaqidi omiʼa totoa bwaʼobwaʼo ena vonemi. Ta Tovetune nana ma ana vetumaqana!”
26 Muitas coisas tenho para falar e julgar a respeito de vocês. Porém aquele que me enviou é verdadeiro, de modo que as coisas que dele ouvi, essas digo ao mundo.
27 Ta nuadi nawale ge daʼeqaʼui vonigo Ieisu Tamana weaqina vonavona ʼidia.
27 Eles não entenderam que Jesus lhes falava do Pai.
28 ʼInega vonedi vonaya, “Omiʼa tuta nana yaʼa Tomotau Natuna ona silagaigu ʼetoluai ʼinaya, e ʼinega nuami naʼeqaʼuya vonigo yaʼa baʼe taugu weaqigu yasimasimana. Ta wese ona alamania yaʼa ge taha yani eda viaviaqia taugu egu nuenuega, ta ʼesi egu vona qabuna Tamagu ena veʼita ʼiguya ʼinega yavonavonayedi.
28 Então Jesus disse:
29 Ta yaʼa agu Tovetune maega atoatoa. Tauna tuta qabuna diʼweguya, mana egu viaqa qabudi yaviaviaqidi sabi giveqaiawana.”
29 E aquele que me enviou está comigo, não me deixou só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Ieisu nawale vonavona, ta vona diavona ʼidiega tomotau ʼeala edi vetumaqana iaʼuya tauna ʼinaya.
30 Quando Jesus disse isto, muitos creram nele.
31 ʼInega me Diu ʼidiega tomeqabu Ieisu ivetumaqanea taudina ʼidia vonaya, “ʼEguma egu veʼita tuta qabuna ovelumatamatayagedi, ʼinega omiʼa agu toʼabiboda aqiaqi.
31 Então Jesus disse aos judeus que haviam crido nele:
32 ʼInega omiʼa vonahaqiaqi ona alamania, ta vonahaqiaqi nana naliʼamimi ta yavuyavuimi ona toatoa.”
32 conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 ʼInega ivona veʼiea ivonaya, “Imaʼa Ebelamo tubunavo, ta ge taha tuta kavona yoqoyoqonima ada fewa kavovo mali qabu weaqidi. ʼInega tolaʼai weaqina uvonevonema vonigo toa yavuyavuina ana lobea?”
33 Eles responderam: — Somos descendência de Abraão e jamais fomos escravos de ninguém. Como você pode dizer que seremos livres?
34 Ta Ieisu vona ʼeviviedi vonaya, “Yavona aqiaqiemi, tomeqabu luveifana iviaviaqidi, e taudi wese kavona tofewa kavovo luveifa nana ʼinaya, mana ge adi fata viaqa nana ina luaʼui.
34 Jesus respondeu:
35 Tofewa kavovo ge tuta qabuna datoatoa susu taha gamonaya, ta ʼesi natu otaqina meʼolotona tuta vataya ena susuyavo maega itoatoa.
35 O escravo não fica sempre na casa; o filho, sim, fica para sempre.
36 ʼInega ʼeguma yaʼa Yaubada Natuna ena liʼamimi, e ʼinega toa yavuyavua otaqina ona lobea!
36 Se, pois, o Filho os libertar, vocês serão verdadeiramente livres.
37 Niʼa yahalamania omiʼa Ebelamo tubunavo. Ta tua niʼa oʼivaʼavaʼata sabi luveʼaligigu, mana egu vona ge taha ena ʼebeʼenomo giwalimia.
37 Bem sei que vocês são descendência de Abraão; no entanto, estão querendo me matar, porque a minha palavra não está em vocês.
38 Ta tolaʼai niʼa yaʼitea tuta nana yatoatoa Tamagu maega yasimasimanea ʼimia. Ta omiʼa tamami ena veʼita oʼabiʼabibodea ta oviaviaqia.”
38 Eu falo das coisas que vi junto de meu Pai; vocês, porém, fazem o que ouviram do pai de vocês.
39 Ta iveʼiea ivonaya, “Imaʼa tamama Ebelamo!” ʼInega Ieisu vonedia, “ʼEguma omiʼa Ebelamo natunavo ʼinega ena viaqayavo wese oda vetutumedi.
39 Então lhe disseram: — Nosso pai é Abraão. Mas Jesus respondeu:
40 Yaʼa vonahaqiaqi yanoqolidi Yaubada ʼinega ta niʼau yasimanedi ʼimia. Ta tua omiʼa emi waiwiaega otovotovoi sabi luveʼaligigu. Ta Ebelamo ge taha tuta baʼe ʼidewani daviaqa ʼaiqa.
40 Mas agora vocês estão querendo me matar, a mim que lhes falei a verdade que ouvi de Deus; Abraão não fez isso.
41 Ta ʼesi omiʼa tamami ena viaqa ovevetutumedi.” ʼInega ivonaya, “Imaʼa ge tamatama geqama. Ta tamama ʼaideganamo toatoa, e tauna Yaubada.”
41 Vocês fazem as obras do pai de vocês. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos. Temos um pai, que é Deus.
42 ʼInega Ieisu vonedi vonaya, “ʼEguma omiʼa tamami Yaubada ʼinega oda veveyolubegu, mana yaʼa Yaubada ʼinega yamai ta baʼitagana omiʼa maega katoatoa. Yaʼa ge taugu egu nuenuega eda mai ʼimia, ta ʼesi Yaubada vetunegu.
42 Jesus disse:
43 Tolaʼai weaqina nuami ge daʼeqaʼui egu vonayavo weaqidi? ʼIuna mana vona diavona ge nuanuami ona noqolidi ta ona ʼawahaqiaqiedi.
43 Por que vocês não compreendem a minha linguagem? É porque vocês são incapazes de ouvir a minha palavra.
44 Omiʼa tamami Seitani, ta nuanuami tauna ena nuanua ona viaqia. Tuta ana ʼebeveʼale ʼunu ʼinega tauna toluveʼaliga, ta wese Yaubada ena vonahaqiaqi vevevoalanea, mana ge taha ana tufwa vonahaqiaqi daʼenoʼeno ʼinaya. Tauna ena uʼavayavo bonanega vona ʼifoqeyedi, mana tauna tovemeahaqila aqiaqi ta wese tauna uʼava tamana.
44 Vocês são do diabo, que é o pai de vocês, e querem satisfazer os desejos dele. Ele foi assassino desde o princípio e jamais se firmou na verdade, porque nele não há verdade. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 “Ta ʼesi yaʼa vonahaqiaqi yavonavonayea, ʼinegana ge ami fata egu vonayavo ona ʼawahaqiaqiedi.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Nage taha toga ʼimiega ana fata vonahaqiaqi ʼinega naveʼewegu taha luveifana weaqina? Gebu! Ta ʼeguma yaʼa tuta qabuna vonahaqiaqi ʼinega yasimasimana ʼimia, ʼinega tolaʼai weaqina ge oda vetumaqanegu?
46 Quem de vocês me convence de pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 ʼEguma taha toga Yaubada ena tomotau, ʼinega tauna Yaubada ena vona noqonoqolia ta ʼabiʼabibodea. Ta omiʼa Yaubada ena vona ge oda noqolia, mana omiʼa gebu ena tomotauyavo!”
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso, vocês não me ouvem, porque não são de Deus.
48 ʼInega me Diu Ieisu ivona ʼeviviea ivonaya, “Oʼa Samelia ʼolotou ta niboana luveifana niʼa ʼwahaliu! Ema vona baʼena ge au fata be una vegeqei, waisa?”
48 Os judeus disseram a Jesus: — Será que não temos razão em dizer que você é samaritano e tem demônio?
49 ʼInega veʼiedi vonaya, “Yaʼa ge taha niboana luveifana daʼwahaligu, ta ʼesi yaʼa Tamagu yaʼamayabea, ta omiʼa ge oda ʼamayabegu.
49 Jesus respondeu:
50 Yaʼa ge eda salisali taugu agu awatubo weaqina, ta ʼesi taha toga salisali ana awatubo weaqina, ta tauna Toluvine nana.
50 Eu não procuro a minha própria glória; há quem a busque e julgue.
51 Yavona aqiaqiemi, ʼeguma taha toga egu vona kafiʼiʼihidi ta matamatayagedi, e omoʼe tomotau nana ge wese naʼaliga.”
51 Em verdade, em verdade lhes digo que, se alguém guardar a minha palavra, não verá a morte eternamente.
52 Ta tuta nana Ieisu baʼe vona diavona veqaeyedi ʼinega me Diu iʼalabwau ivonaya, “Baʼitagana niʼa ahalamani aqiaqiea vonigo oʼa niboana luveifana ʼwahaliu ta luvekwaveu! Mana niʼa uvonema ʼeguma taha toga eu vona nakafiʼiʼihidi ʼinega ge wese ʼaliga naʼita lobei. Ta Ebelamo ʼaliga lobea, ta wese tovesimasimana qabudi ʼidewani.
52 Então os judeus disseram: — Agora estamos certos de que você tem demônio. Abraão morreu, e também os profetas, e você diz: “Se alguém guardar a minha palavra, não provará a morte eternamente.”
53 ʼInega maʼoda, nage unuaia vonigo oʼa tamada Ebelamo uveqidua vaʼinea, waisa? Mana lova Ebelamo ʼaliga, ta tovesimasimana qabudi wese iʼaliga. Ta tolaʼai weaqina baʼe ʼidewani tauʼu ugivaneqeu, oʼa isana togama waisa?”
53 Você não está querendo dizer que é maior do que Abraão, o nosso pai, que morreu? Também os profetas morreram. Quem você pensa que é?
54 Ta Ieisu veʼiedi vonaya, “ʼEguma yaʼa taugu eda givaneqegu ʼinega givane nana ge taha ana aqiaqimo. Ta ʼesi Tamagu gigivaneqegu, tauna weaqina omiʼa ovonaya be emi Yaubada.
54 Jesus respondeu:
55 Ta omiʼa ge taha tuta tauna oda alamania, ta ʼesi yaʼa tauna yahalahalamania. ʼEguma yaʼa eda vona vonigo tauna ge eda alamania, ʼinega yaʼa taha touʼava ʼidewani omiʼa. Ta yaʼa tauna yahalahalamania, ta ena vona yamatamatayagea.
55 Entretanto, vocês não o conhecem; eu, porém, o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei como vocês: mentiroso; mas eu o conheço e guardo a sua palavra.
56 Omiʼa tamami Ebelamo lova me ena qaiawa lubaʼe egu tuta mai weaqina, ta tuta nana ʼitea ʼinega qaiawa.”
56 Abraão, o pai de vocês, alegrou-se por ver o meu dia; e ele viu esse dia e ficou alegre.
57 ʼInega me Diu iveʼiea ivonaya, “Oʼa au yaʼwala nawale ge 50 uda lobei, ʼinega maʼoda au fata be uvonevonema vonigo oʼa Ebelamo niʼa uʼitea?”
57 Então os judeus lhe perguntaram: — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão?
58 Ta Ieisu vonedia, “Yavona aqiaqiemi, lova tuta nana Ebelamo nawale ge daviʼoi, ta yaʼa yatoatoa.”
58 Jesus respondeu:
59 ʼInega dabo iʼewedi sabi ludabona, ta Ieisu vaʼwaiva ta Vanue Gwalagwalana ʼinega ʼifoqe.
59 Então pegaram pedras para atirar nele, mas Jesus se ocultou e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.