João 7

Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ta baʼe yani diavona ʼabibodanaya Ieisu Galili ʼabaganavo ʼidia luvivila. Ta ge nuanuana natauya diʼwe Iudia ʼinaya, mana me Diu edi kaiwabuyavo nuanuadi ina luveʼaligia.
1 Depois disso, Jesus começou a andar pela Galileia; ele não queria andar pela Judeia, pois os líderes judeus dali estavam querendo matá-lo.
2 Ta tuta nana me Diu edi ʼebenuaveʼavina ana wawa Didi Sagalina vadiʼwea,
2 Aconteceu que a festa dos judeus chamada Festa das Barracas estava perto.
3 ʼinega Ieisu tainavo ivonea ivonaya, “Diʼwe baʼe ʼinega una tauya Iudia ʼinaya be yaqisa au toʼabibodayavo eu viaqa waiwaidi ina ʼitedi.”
3 Então os irmãos de Jesus disseram a ele: — Saia daqui e vá para a Judeia a fim de que os seus seguidores vejam o que você está fazendo.
4 Ta wese ivoneaya, “Una alamania ʼeguma taha toga nuanuana ana wawa naveʼenaʼi ʼinega ena viaqayavo ge wese ʼwaiʼwaivinega naviaqidi, ta ʼesi ʼeguma oʼa nuanuau be totoa bwaʼobwaʼo koyadi ina alamaniu, e ʼinega luaqiaqieu be tauʼu una veʼitayeu ʼidia.”
4 Pois quem quer ser bem-conhecido não deve esconder o que está fazendo. Já que você faz essas coisas, deixe que todos o conheçam.
5 Tainavo baʼe ʼidewani ivona ʼaiqea, mana taudi wese ge ida vetumaqanei.
5 Até os irmãos de Jesus não criam nele.
6 ʼInega Ieisu vonedi vonaya, “Yaʼa egu tuta nawale ge daveʼale be ena tauya diʼwe nana ʼinaya, ta ʼesi omiʼa ge taha ʼetoboda daʼenoʼeno emi tauya weaqina, ta taumiega emi nuanua ʼinega ami fata be ona tauya.
6 Ele respondeu:
7 Mana ge taha ʼiuna daʼenoʼeno be totoa bwaʼobwaʼo ina vevoalanemi, ta yaʼa ʼesi ina vevoalanegu mana edi ilivu luveifana yasimana ʼifoqeyea ʼidia.
7 O mundo não pode ter ódio de vocês, mas tem ódio de mim porque eu afirmo que o que o mundo faz é mau.
8 ʼInega omiʼa taumimo ona tauya Ielusalema ʼinaya Didi Sagalina weaqina. Ta yaʼa ge wese ena wai ʼinaya, mana egu tuta aqiaqi nawale ge daʼifoqe.”
8 Vão vocês à festa, mas eu não vou porque a minha hora ainda não chegou.
9 Baʼe ʼidewani tainavo vona ʼaiqedi ʼinega itauya, ta tauna Galili ʼinaya toa.
9 Jesus disse isso e ficou na Galileia.
10 Ieisu tainavo niʼau itauya sagali nana ʼinaya. Ta ʼabiboda Ieisu wese ʼwaivega tauya, ta diʼwe nana ʼinaya ʼifoqe. Ta ge nuanuana tomotau ina ʼitei.
10 Depois que os seus irmãos foram à festa, Jesus também foi, mas fez isso em segredo e não publicamente.
11 Ta me Diu edi kaiwabuyavo Ieisu isalisalia Didi Sagalina gamonaya ta ivonaya, “ʼOloto nana maʼinaya toatoa?”
11 Os líderes judeus o procuravam na festa e perguntavam: — Onde é que está aquele homem?
12 Tomotau qabudi nuanidiega iveveʼawahayahaya Ieisu weaqina ta dibudi ivonaya, “Tauna ʼoloto aqiaqina!” Ta wese dibudi ivonaya, “Gebu, mana tauna tomotau veveaqiledi!”
12 Na multidão havia muita gente comentando sobre ele. Alguns diziam: — Ele é bom. — Não é não; ele engana o povo! — afirmavam outros.
13 Ta ge taha toga Ieisu weaqina davona ʼifoqe tomotau matadia, mana me Diu edi kaiwabuyavo imwaninivedi.
13 Mas ninguém falava abertamente sobre ele porque todos tinham medo dos líderes judeus.
14 Ta Ieisu ge davaʼifoqe Vanue Gwalagwalana ʼinaya ana laba sagali nana ana tuta nuaninaya, ʼinega lugu ta veʼale veʼita.
14 Quando a festa já estava no meio, Jesus foi ao Templo e começou a ensinar.
15 Omoʼe ʼinaya me Diu nuadi voqana ʼenaʼina ta ivonaya, “Maʼinega ʼoloto baʼe ena alamani qiduana ʼewei, mana ge taha tuta dasikulu Mosese ena luvine weaqina!”
15 Os líderes judeus ficaram muito admirados e diziam: — Como é que ele sabe tanto sem ter estudado?
16 ʼInega Ieisu vonedia, “Yaʼa ge tauguyega egu nuanua ʼinega eda veveʼita, ta ʼesi agu Tovetune ena nuanua ʼinega.
16 Jesus disse:
17 Ta ʼeguma taha toga ʼimiega nuanuana Yaubada ena nuanua naviaqia, ʼinega ana fata naʼita lobea ʼeguma yaʼa egu vona yavonavonayea Yaubada ena nuanua ʼinega nage taugu egu nuenuega.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se o meu ensino vem de Deus ou se falo em meu próprio nome.
18 ʼEguma taha toga nuanuana awatubo nalobea, e ʼinega taunega weaqina navona. Ta yaʼa nuanuagu agu Tovetune ena awatuboya, e ʼinega ge wese uʼavega eda vona, ta ʼesi vonahaqiaqi ʼinega tuta qabuna yavonavona.
18 Quem fala em seu próprio nome está procurando ser elogiado. Mas quem quer conseguir louvores para aquele que o enviou, esse é honesto, e não há falsidade nele.
19 “Lova Mosese ami luvine neimi, ta ge taha toga ʼimiega daʼabiboda aqiaqiei. ʼInega tolaʼai weaqina nuanuami be ona luveʼaligigu!”
19 Foi Moisés quem deu a
20 Ta qabu dina ena vona iveʼiea ivonaya, “Ta isana togama nuanuana vonigo naluveʼaligiu? Oʼa niboana luveifana niʼa ʼwahaliu, ʼinega benaʼe ʼidewani uvonavona ʼaiqa!”
20 A multidão respondeu: — Você está dominado por um demônio! Quem é que está querendo matá-lo?
21 ʼInega Ieisu vona veʼiedi, vonaya, “Omiʼa nuami luveifa, mana ʼaubena Sabate ʼinaya taha ʼoloto niʼa yagiveaqiaqiea.
21 Então Jesus disse:
22 Ta omiʼa emi viaqa ʼaubena Sabate ʼinaya maʼoda? Mana Mosese ena luvineyega natumiavo meʼolotodi ʼwafidi oluludaʼedi. (Ta vonahaqiaqi, luvine baʼena ge Mosese ʼinega, ta ʼesi lova me Diu tubudiavo ʼidiega maimai.)
22 Vocês
23 Ta omiʼa ludaʼa nana oviaviaqia ʼaubena Sabate ʼinaya Mosese ena luvine ʼinega, waisa? E ʼinega tolaʼai weaqina ogamosoalegu tuta nana taha ʼoloto Sabatea yagiveaqiaqiea?
23 Para não deixarem de cumprir a Lei de Moisés, vocês circuncidam um menino, mesmo no sábado. Então por que ficam com raiva de mim quando eu curo completamente uma pessoa no sábado?
24 Baʼe egu vona diavona ta wese egu viaqayavo ona nuanua aqiaqi weaqidi, ʼinega ona ʼita lobea yaʼa yani aqiaqi otaqina niʼa yaviaqia.”
24 Parem de julgar pelas aparências e julguem com justiça.
25 Ta omoʼe tuta nana ʼinaya vaidi me Ielusalema taudiega iveveqae ivonaya, “Nage baʼe ʼoloto nana tauna eda tovanugwetayavo nuanuadi vonigo ina luveʼaligia, waisa?
25 Algumas pessoas que moravam em Jerusalém perguntavam: — Não é este o homem que estão querendo matar?
26 Ta oʼitei, niʼau tomotau nuanidia tovotovolo ta vonavona ʼidia ta ge taha toga ena vona daveʼiea. ʼInega maʼoda, nage eda tovanugwetayavo niʼa iʼawahaqiaqiea vonigo tauna Toʼetoyavua, waisa?
26 Vejam! Ele está falando em público, e ninguém diz nada contra ele! Será que as autoridades sabem mesmo que ele é o Messias ?
27 Ta nage gebu, mana baʼe ʼoloto nana ena ʼebemai qabuda niʼa kahalamania, ta ʼesi tuta nana Toʼetoyavua nana naʼifoqe ʼinega ge taha toga nahalamania maʼinega mai.”
27 No entanto, quando o Messias vier, ninguém saberá de onde ele é; e nós sabemos de onde este homem vem.
28 Ieisu nawale veveʼita Vanue Gwalagwalana gamonaya, ʼinega bonana qiduanega vonaya, “Vonahaqiaqi, niʼau oalamanigu, ta wese oalamania todiʼwe ʼinega yamai. Ta yaʼa ge eda mai baʼidia taugu egu nuenuega, ta ʼesi agu Tovetune ena luvine ʼinega yamai. Tauna ma ana vetumaqana, ta omiʼa ge oda alamania.
28 Quando estava ensinando no pátio do Templo, Jesus disse bem alto:
29 Ta yaʼa yahalamania, mana tauna ʼinega yamai, ta wese tauna agu Tovetune.”
29 Mas eu o conheço porque venho dele e fui mandado por ele.
30 Ena vona gumwala, ʼinega tovanugweta diavona itovoi be vonigo ida kafia, ta ge taha toga ʼwafina dagitonovi, mana tauna ana tuta kafi nawale ge damai.
30 Então quiseram prender Jesus, mas ninguém fez isso porque a sua hora ainda não tinha chegado.
31 Ta tomotau qabudi ivetumaqanea ʼinega ivonaya, “Vonahaqiaqi, ʼoloto baʼena Toʼetoyavua, mana ge taha toga ana fata be tauna ena viaqa naveqidua vaʼinei.”
31 Porém muitas pessoas que estavam na multidão creram nele e perguntavam: — Quando o Messias vier, será que vai fazer milagres maiores do que este homem tem feito?
32 Ta tuta nana Falisiavo tomotau edi veʼawahayahaya Ieisu weaqina inoqolia, e ʼinega taudi be wese toveguba qiduqiduadi edi nuanua ʼaideganega Vanue Gwalagwalana ana toʼitamakiavo ivetunedi Ieisu sabi kafina.
32 Os fariseus ouviram a multidão comentando essas coisas sobre Jesus, e por isso eles e os chefes dos sacerdotes mandaram guardas para o prenderem.
33 Ta Ieisu vonaya, “Yaʼa tuta kukusana namo omiʼa maega kana toatoa, ta ʼabiboda ena ʼevivi agu Tovetune ʼinaya.
33 Jesus disse:
34 Ta omiʼa ona saligu, ta ge wese ona lobegu, mana diʼwe nana ʼinaya yatoatoa omiʼa ge ami fata ona wai ʼinaya.”
34 Vocês vão me procurar e não vão me achar, pois não podem ir para onde eu vou.
35 Ta me Diu taudiega nuanidia ivonaya, “Baʼe ʼoloto nana maʼinaya natauya be ge ada fata kana lobei? Nage nuanuana eda diʼwe nanogei be natauya eda tomotauyavo mali diʼwea itoatoa sabi veʼitadi? Nage nuanuana natauya taudi ge me Diu edi diʼwe ʼinaya ta naveʼitedi?
35 Então os líderes judeus começaram a comentar: — Para onde será que ele vai que não o poderemos achar? Será que ele vai morar com os judeus que moram no estrangeiro? Será que vai ensinar os não judeus?
36 Ena vona baʼe tolaʼai ana alamani? Mana vonaya, ‘Nawale ona saligu ta ge wese ona lobegu’, ta wese vonaya, ‘Diʼwe nana ʼinaya yatoatoa omiʼa ge ami fata ona wai ʼinaya.’”
36 O que será que ele quis dizer quando afirmou: “Vocês vão me procurar e não vão me achar, pois não podem ir para onde eu vou”?
37 Didi Sagalina ana ʼaubena ʼebeluʼovoa niʼa ʼifoqe, ta ʼaubena nana ʼebeqaiawa qiduana totoa vaʼauta weaqidi. ʼInega Ieisu tovolo ta bonana qiduanega gaba vonaya, “ʼEguma taha toga magana naluayahaya ʼinega namai ʼiguya be nanuma.
37 O último dia da festa era o mais importante. Naquele dia Jesus se pôs de pé e disse bem alto:
38 Ta tomeqabu ivetumaqanegu ina mai ʼiguya ta ina numa, ʼidewani Buki Nugwenugweina simana tovetumaqanayavo weaqidi vonigo giwalidiega yawai ana goʼila nainoqa.”
38 Como dizem as
39 Ieisu ena vona baʼe goʼila nana weaqina vona sesebai ʼinega Niboana Gwalagwalana weaqina vonavona, mana nawale nalugu ana tovetumaqanayavo ʼidia. Ta baʼe tuta nana ʼinaya Niboani nana nawale ge dalugu ʼidia, mana Ieisu nawale ge davaneqa ena diʼwe simasimatalina ʼinaya.
39 Jesus estava falando a respeito do Espírito Santo, que aqueles que criam nele iriam receber. Essas pessoas não tinham recebido o Espírito porque Jesus ainda não havia voltado para a presença gloriosa de Deus.
40 Ieisu ena vona tomotau qabudi inoqolia ʼinega vaidi ivonaya, “Vonahaqiaqi, ʼoloto baʼena tauna tovesimasimana nana ivonavonayea.”
40 Muitas pessoas que ouviram essas palavras afirmavam: — De fato, este homem é o
41 Ta wese vaidi ivonaya, “Tauna Toʼetoyavua nana.” Ta wese vaidi ʼidiega ivonaya, “Toʼetoyavua nana ge Galili ʼinega namai, waisa? Mana Buki Nugwenugweina ʼinaya niʼau simana vonigo Toʼetoyavua nana tauna kini Deibida ena gadeyega namai be wese ena ʼabaga Bedeliema ʼinaya naviʼoi.”
41 Outros diziam: — Ele é o E ainda outras pessoas perguntavam: — Mas será que o Messias virá da Galileia?
42 — ausente —
42 As Escrituras Sagradas dizem que o Messias será descendente de Davi e vai nascer em Belém, onde Davi morou.
43 ʼInega vetoasiʼi ʼifoqe tomotau nuanidia, mana nuadi ge daveʼaidega Ieisu weaqina.
43 Então o povo se dividiu por causa dele.
44 ʼInega vaidi nuanuadi be Ieisu ina kafia ta ge taha toga ʼwafina dagitonovi.
44 Alguns queriam prender Jesus, mas ninguém fez isso.
45 ʼInega Vanue Gwalagwalana ana toʼitamakiavo nima ʼavaʼavadi iʼevivi toveguba qiduqiduadi be Falisiavo ʼidia, ta ivonaya, “Tolaʼai weaqina ʼoloto nana ge oda miei?”
45 Os guardas voltaram para o lugar onde estavam os chefes dos sacerdotes e os fariseus , e eles perguntaram: — Por que vocês não trouxeram aquele homem?
46 Ta toʼitamaki diavona ivonedi ivonaya, “ʼOloto omoʼe ena vona vonahaqiaqi. Ge taha toga ena vona ʼidewani tauna!”
46 Eles responderam: — Nunca ninguém falou como ele!
47 ʼInega Falisiavo wese ivonaya, “Ana ʼita kavona omiʼa wese ena uʼava nuami ʼewea.
47 Então os fariseus disseram aos guardas: — Será que vocês também foram enganados?
48 Ta ona alamani aqiaqiea imaʼa toluvineavo be Falisiavo ʼimega ge taha toga Ieisu davetumaqanei.
48 Por acaso alguma autoridade ou algum fariseu creu nele?
49 Ta baʼe qabu dina Ieisu ivetumaqanea, mana Mosese ena luvine ge ida alamania, ʼinega Yaubada ena vona veʼalata ʼinega ina veilaqe vataya.”
49 Essa gente que não conhece a Lei está amaldiçoada por Deus.
50 Ta wese Nekodimo toatoa, tauna wese toluvine dina adi qabu ʼinega, ta lova taha velovana ʼinaya tauya Ieisu ʼinaya ta maega iveqae. Ta Nekodimo nana enavo vonedi,
50 Mas Nicodemos, que era um deles e que certa ocasião havia falado com Jesus, disse:
51 vonaya, “Ge daluaqiaqieda be taha toga kana maduluvinei, ta ʼesi luaqiaqieda be tomotau nana kana vekotu nugwetea be kana noqolia, ta ʼabibodanaya ena vona ʼinega kana luvinea.”
51 — De acordo com a nossa Lei não podemos condenar um homem sem ouvi-lo primeiro e descobrir o que ele fez.
52 ʼInega toluvine diavona be wese Falisiavo Nekodimo ilugwaeyea ivonaya, “Nage oʼa wese Galili ʼolotou, waisa? Ta Buki Nugwenugweina una avoya ʼinega una ʼita lobea vonigo ge taha tovesimasimana Galili ʼinega namai.”
52 — Por acaso você também é da Galileia? — perguntaram eles. — Estude as Escrituras Sagradas e verá que da Galileia nunca surgiu nenhum profeta .
53 [ʼInega qabudi iveʼiyavula iʼevivi edi ʼabaga taha taha ʼidia.
53 — ausente —

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.