João 3
Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH
1 Velovelovana taha ʼinaya taha ʼoloto ana wawa Nekodimo tauya Ieisu ʼinaya sabi veqae. Tauna Falisi edi qabu ʼinega, ta wese me Diu edi toluvine taha. Mai Ieisu ʼinaya ʼinega vonaya, “Kaiwabu, ahalamania oʼa Toveʼita Yaubada ʼinega, mana ge taha toga ana fata be viaqa waiwaidi naviaqidi ʼidewana oʼa ʼeguma ge Yaubada maega.”
1 Havia um fariseu chamado Nicodemos, que era líder dos judeus.
2 — ausente —
2 Uma noite ele foi visitar Jesus e disse: — Rabi, nós sabemos que o senhor é um mestre que Deus enviou, pois ninguém pode fazer esses milagres se Deus não estiver com ele.
3 ʼInega Ieisu veʼiea vonaya, “Yavona aqiaqieu, ʼeguma ge una viʼoi ʼevivi ʼinega ge wese Yaubada ena ʼEbeluvine una ʼitei.”
3 Jesus respondeu:
4 Ta Nekodimo Ieisu vetalaʼaiea vonaya, “Maʼoda yaʼa ʼoloto agogu ta vonigo ena viʼoi ʼevivi? Vonahaqiaqi, ge wese ana fata be inagu gamodia ena lugu ta ina venatuna ʼeviviegu.”
4 Nicodemos perguntou: — Como é que um homem velho pode nascer de novo? Será que ele pode voltar para a barriga da sua mãe e nascer outra vez?
5 Ta Ieisu vona ʼeviviea vonaya, “Yavona aqiaqi ʼiuya, ge taha toga ana fata nalugu Yaubada ena ʼEbeluvine gamonaya ʼeguma tomotau nana ge namaduviʼoi goʼila ta wese Niboana Gwalagwalana ʼidiega.
5 Jesus disse:
6 Tomotau iviʼoi tomotau ʼinega, ta ʼesi niboanida ena viʼoi ʼevivi Yaubada Niboanina ʼinega.
6 Quem nasce de pais humanos é um ser de natureza humana; quem nasce do Espírito é um ser de natureza espiritual.
7 ʼInega ge una nuavoqana egu vona weaqina, mana niʼa yavoneu au luaqiaqi be una viʼoi ʼevivi.
7 Por isso não fique admirado porque eu disse que todos vocês precisam nascer de novo.
8 Yaubada Niboanina kavona yaqina ena toa, mana taunega luviluvinea. Yaqina nununuqa ada fata be kana noqolia, ta ge taha toga ana fata be nasimana aqiaqi toʼedega maimai nage maʼinaya tautauya. E ʼinega wese ʼidewani ge taha toga ana fata nagivesimatalia maʼoda tomotau iviʼoi ʼevivi ʼaiqa Niboana ʼinega.”
8 O vento sopra onde quer, e ouve-se o barulho que ele faz, mas não se sabe de onde ele vem, nem para onde vai. A mesma coisa acontece com todos os que nascem do Espírito.
9 ʼInega Nekodimo Ieisu vetalaʼaiea vonaya, “Eu vona baʼe maʼoda ana alamani?”
9 — Como pode ser isso? — perguntou Nicodemos.
10 Ta Ieisu vonaya, “Oʼa me Isileli edi toveʼita, ta egu vona baʼe weaqina nawale ge nuau daʼeqaʼui.
10 Jesus respondeu:
11 Yavona aqiaqi ʼiuya, yani diavona niʼa aʼitedi ta ahalamanidi, ʼinega asimasimanedi ʼimia, ta ema vonayavo ge oda vetumaqanedi.
11 Pois eu afirmo ao senhor que isto é verdade: nós falamos daquilo que sabemos e contamos o que temos visto, mas vocês não querem aceitar a nossa mensagem.
12 ʼEguma vaina yani iʼifoʼifoqe bwaʼobwaʼoya ta weaqidi yasimasimana ʼimia ʼinega ge oda vetumaqanedi, ʼinega maʼoda ona vetumaqana ʼaiqa ʼeguma vaina yani iʼifoʼifoqe mahalaya weaqidi ena veʼita ʼimia?
12 Se vocês não creem quando falo das coisas deste mundo, como vão crer se eu falar das coisas do céu?
13 Mana ge taha toga mahalaya davaneqa, ta ʼesi yaʼa Tomotau Natuna taugumo mahalega yawebui mai.
13 Ninguém subiu ao céu, a não ser o
14 “Tuta lova ʼinaya diʼwe ʼavaʼavaya Mosese taha mwata silagaia, ta wese ʼidewani yaʼa Tomotau Natuna ina silagaigu,
14 — Assim como Moisés, no deserto, levantou a cobra de bronze numa estaca, assim também o Filho do Homem tem de ser levantado,
15 be yaqisa tomeqabu ivetumaqanegu yawaidi vataya ina lobea.
15 para que todos os que crerem nele tenham a vida eterna.
16 Mana Yaubada tomotau qabudi bwaʼobwaʼoya veyoluba vaʼinedi, ʼinega Natuna ʼaidega otaqina awafelea be yaqisa tomeqabu ivetumaqanea gebu ina ʼaliga, ta ʼesi yawai vataya ina lobea.
16 Porque Deus amou o mundo tanto, que deu o seu único Filho, para que todo aquele que nele crer não morra, mas tenha a vida eterna.
17 Mana Yaubada Natuna ge davetunei bwaʼobwaʼo ana totoayavo sabi luvinedi, ta ʼesi vetunei mai totoa bwaʼobwaʼo sabi ʼetoyavuidi.
17 Pois Deus mandou o seu Filho para salvar o mundo e não para julgá-lo.
18 “Ta tomeqabu Yaubada Natuna ivetumaqanea ge wese luvine ina lobei, ta ʼesi tomeqabu ge ida vetumaqanea niʼa ilugu luvine ʼinaya, mana taudi ge ida vetumaqana Yaubada Natuna ana ʼaidega otaqa ʼinaya.
18 — Aquele que crê no Filho não é julgado; mas quem não crê já está julgado porque não crê no Filho único de Deus.
19 Baʼe luvine nana ʼiuna, mana simatala mahalega niʼa mai bwaʼobwaʼoya, ta tomotau simatala nana ge nuadi daʼewea, ta ʼesi nuanuadi qiduana velovelovana, mana edi ilivu luveifa otaqina.
19 E é assim que o julgamento é feito: Deus mandou a luz ao mundo, mas as pessoas preferiram a escuridão porque fazem o que é mau.
20 ʼInega tomeqabu ilivu luveifana iviaviaqia taudi simatala ivevoalanea. Taudi ge nuanuadi ina toa simatala ʼinaya, mana imwaniniva simatala nana edi ilivu luveifana naveʼita ʼifoqeyea.
20 Pois todos os que fazem o mal odeiam a luz e fogem dela, para que ninguém veja as coisas más que eles fazem.
21 Ta tomeqabu ilivu tunutunuqina iviaviaqia imaimai simatala nana ʼinaya, be yaqisa tomotau qabudi edi ilivu ina ʼita aqiaqiea ta ina alamania taudi Yaubada ena nuanua ʼinega ilivu diavona iviaviaqidi.”
21 Mas os que vivem de acordo com a verdade procuram a luz, a fim de que possa ser visto claramente que as suas ações são feitas de acordo com a vontade de Deus.
22 Ta baʼe yani diavona ʼabibodanaya Ieisu ana toʼabibodayavo maega Ielusalema inogea ta itauya diʼwe agona Iudia ʼinaya. Ta omode itoatoa vaina ʼaubena ʼidia, ta tomotau givebabitaisodi.
22 Depois disso, Jesus e os seus discípulos foram para a região da Judeia. Ele ficou algum tempo com eles ali e batizava as pessoas.
23 Ta wese Ioni tomotau givebabitaisodi Ainoni ʼinaya Selimi diʼwenaya, mana omoʼe ʼinaya goʼila agona. ʼInega tomotau qabudi imaimai ʼinaya sabi babitaiso.
23 João também estava batizando em Enom, perto de Salim, porque lá havia muita água.
24 ʼAbiboda be Ioni ina aʼuluguyea vanue ʼebeyoqona ʼinaya, ta nugweta baʼe yani nana viaqia.
24 (João ainda não tinha sido preso.)
25 Ta omoʼe tuta nana ʼinaya taha Diu ʼolotona Ioni ana toʼabibodayavo maega iveʼaeʼaetoga tomotau edi ilivu vevunavunaqa goʼilega weaqina.
25 Alguns discípulos de João tiveram uma discussão com um judeu sobre a cerimônia de purificação .
26 ʼInega Ioni ana toʼabibodayavo itauya ʼinaya, ta ivoneaya, “Toveʼita, una nuaia, lova Iolidani mali diʼwenaya taha ʼoloto maega oveloba, ta ʼimaya usimana ʼifoqe ʼoloto nana weaqina. E tauna baʼitagana tomotau gigivebabitaisodi, ta tomotau ʼeala itautauya ʼinaya sabi babitaiso.”
26 Eles foram dizer a João: — Mestre, aquele homem que estava com o senhor no outro lado do rio Jordão está batizando as pessoas. O senhor falou sobre ele, lembra? E todos estão indo atrás dele.
27 Ta Ioni vonedi vonaya, “Yaubada ena venuaʼivina ʼinega tomotau ʼaidega ʼaidega edi fewa neidi.
27 João respondeu: — Ninguém pode ter alguma coisa se ela não for dada por Deus.
28 Ta omiʼa niʼa oalamania lova yamaduvonemi yaʼa gebu Keliso nana. Ta wese niʼa oalamania yaʼa Yaubada vetune nugwetegu Keliso nana ena mai sabi ʼivaʼavaʼaina. E ʼinega tolaʼai niʼa onoqolia ʼiguyega ami fata ona simana ʼifoqeyea tomotau ʼidia.
28 Vocês são testemunhas de que eu disse: “Eu não sou o Messias , mas fui enviado adiante dele.”
29 Gabuinoqa mevavinena natauya gabuinoqa meʼolotona ʼinaya sabi vaqi. Ta gabuinoqa meʼolotona iana tovotovolo diʼwenaya baʼebaʼe ta vivineneqa, ta tuta nana bonana nanoqolia, e ʼinega naqaiawa qiduana. Ta wese yaʼa ʼidewana yaqaiqaiawa qiduana, mana baʼitagana Ieisu ena viaqa valena niʼa yanoqolia.
29 Num casamento, o noivo é aquele a quem a noiva pertence. O amigo do noivo está ali, e o escuta, e se alegra quando ouve a voz dele. Assim também o que está acontecendo com Jesus me faz ficar completamente alegre.
30 ʼInega tauna ana wawa naveʼenaʼi, ta yaʼa agu wawa navegoyo.”
30 Ele tem de ficar cada vez mais importante, e eu, menos importante.
31 Ta wese Ioni vonaya, “Tauna debanega maimai tomotau qabudi veqidua vaʼinedi. Ta togama bwaʼobwaʼoyega ʼifoqe e tauna wese bwaʼobwaʼo tomotauna, ta bwaʼobwaʼo ana nuanuayavo weaqidi vonavona. Ta tauna mahalega webui mai tomotau qabudi adi toludebana,
31 Aquele que vem de cima é o mais importante de todos, e quem vem da terra é da terra e fala das coisas terrenas. Quem vem do céu é o mais importante de todos.
32 ta tolaʼai niʼau ʼitedi ta noqolidi weaqidi simasimana ʼifoqe, ta ge taha toga vona nana davetumaqanea.
32 Ele fala daquilo que viu e ouviu, mas ninguém aceita a sua mensagem.
33 Ta tomeqabu ena simana ivetumaqanea, e taudina Yaubada iʼawahaqiaqiea vonigo tauna ma ana vetumaqana.
33 Quem aceita a sua mensagem dá prova de que o que Deus diz é verdade.
34 Mana Ieisu mai Yaubada ena luvetune ʼinega, ta ena vona simasimanea, mana Yaubada Niboanina ʼinega niʼa luveagatunaʼi aqiaqiea.
34 Aquele que Deus enviou diz as palavras de Deus porque Deus dá do seu Espírito sem medida.
35 Yaubada Natuna veyolubea, ʼinega ena luvine be ena waiwai neia be yaqisa yani qabuna ʼayanaya ina toatoa.
35 O Pai ama o Filho e pôs tudo nas mãos dele.
36 ʼInega tomeqabu tauna ivetumaqanea yawai vataya ina lobea. Ta tomeqabu inogenogea ge wese yawai vataya ina lobei. Ta ʼesi Yaubada ana diavilavila ʼidia ge nahawala.”
36 Por isso quem crê no Filho tem a vida eterna; porém quem desobedece ao Filho nunca terá a vida eterna, mas sofrerá para sempre o castigo de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.