Gálatas 4
Molima New Testament (MOX_FNS) vs NVT
1 Egu vona diavona adi alamani baʼe ʼidewani: ʼEguma taha toga ena tuta gwama ʼinaya tamana tuta nahaʼuya totuta ʼinaya ena ʼebeluvine nahaʼukamanei natuna ʼinaya, ta ge tuta kuena ʼabibodanaya tamana yawaina nagumwala, e ʼinega gwama nana ge ana fata ʼebeluvine nana naʼitamakia, mana nawale ana tuta ge dalobei. E ʼinega tauna nabaʼebaʼe ta natoatoa kavona tofewa kavovo ʼidewana,
1 Portanto, pensem da seguinte forma: enquanto não atingir a idade adequada, o herdeiro não está numa posição muito melhor que a de um escravo, apesar de ser dono de todos os bens.
2 ta ana toʼitamakiavo namatayagedi ana laba lova tamana tuta nana aʼuya naʼifoqe, e ʼinega ʼebeluvine nana taunega naluvinedi, mana niʼa veago.
2 Deve obedecer a seus tutores e administradores até a idade determinada por seu pai.
3 Lova tuta nana Keliso nawale ge damai bwaʼobwaʼoya, ʼinega itaʼa wese eda toa kavona gwama nana ʼidewani, ta tubudavo edi ilivu be wese edi ʼebeiwaʼodu ʼidia kavetofewa.
3 O mesmo acontecia conosco. Éramos como crianças; éramos escravos dos princípios básicos deste mundo.
4 Ta wese Yaubada lova ena nuenuega taha tuta aʼuya Natu Otaqina navetunei bwaʼobwaʼo ʼinaya. Ta baʼe tuta nana ʼinaya Natuna vetunei mai viʼoi taha vavine ʼinega, ta vetomotau be luvine qabudi vetofewa ʼidia. E vetunei mai ʼidaya sabi gubaufada, mana luvine qabudi iyoqonida. Baʼe yani nana viaqia, mana nuanuana qiduana naʼawanatuneda.
4 Mas, quando chegou o tempo certo, Deus enviou seu Filho, nascido de uma mulher e sob a lei.
5 — ausente —
5 Assim o fez para resgatar a nós que estávamos sob a lei, a fim de nos adotar como seus filhos.
6 Vonahaqiaqi, omiʼa Yaubada natunavo. Baʼe ʼiuna ʼinega Yaubada Natuna Niboanina vetunei giwalimia, ʼinega baʼitaga ami fata Yaubada ona ʼawa-Tamanea ona voneaya, “Tamagu ye, Tamagu!”
6 E, porque nós somos seus filhos, Deus enviou ao nosso coração o Espírito de seu Filho, e por meio dele clamamos: “ Aba , Pai”.
7 ʼInega baʼitagana omiʼa ge wese tubudavo edi luvine ʼidia ona vetofewa, mana omiʼa Yaubada natunavo. ʼInega wese tolaʼai ʼinaya ʼenoʼeno nawale naneimi ena vona fofofola ʼidewani.
7 Agora você já não é escravo, mas filho de Deus. E, uma vez que é filho, Deus o tornou herdeiro dele.
8 Omiʼa ge me Diu lova Yaubada ge oda alamania, ta ovetofewa emi yaubada kavokavovo ʼidia, ta taudi ge ʼidewani Yaubada otaqa.
8 Antes de conhecerem a Deus, vocês eram escravos de supostos deuses que, na verdade, nem existem.
9 Ta baʼitaga Yaubada aqiaqi niʼau oalamania — nage kana vona Yaubada alahalamanimi — ʼinega tolaʼai weaqina nuanuami ona ʼevivi niboana kavokavovo dawalilidi ʼidia, ta ina luvinemi?
9 Agora que conhecem a Deus, ou melhor, agora que Deus os conhece, por que desejam voltar atrás e tornar-se novamente escravos dos frágeis e inúteis princípios básicos deste mundo?
10 ʼInega oʼoduʼodu vaina ʼaubena ʼidia be, vaina waiʼena ʼidia be, vaina yaʼwala ʼidia ta wese mali tuta be mali tuta ʼidia.
10 Vocês insistem em guardar certos dias, meses, estações ou anos.
11 ʼInega yanuavita weaqimi, ta yanuaia nage egu fewa qiduana omiʼa weaqimi ʼinega ge taha ana aqiaqi naʼifoqe.
11 Temo por vocês. Talvez meu árduo trabalho em seu favor tenha sido inútil.
12 Egwavo, nuanuagu qiduana omiʼa ona toa ʼidewani yaʼa yatoatoa. Lova yaʼa omiʼa ʼidewani luvine taha ana toʼabiboda, ta baʼe ʼitaga yaʼa yavuyavuigu luvine nugwenugweidi ʼidiega, ʼinega yavenoqiemi egu ilivu ona ʼabibodei. Lova egu lugaihi nugweta ʼimia ge oda veilivu veifegu.
12 Irmãos, peço-lhes que sejam como eu, pois eu também sou como vocês. E vocês não me trataram mal
13 Ta ona nuaia, lova yamaduwai ʼimia, ta wai nana ana ʼiu mana yavevihiqa, ta tua vihiqa nana ʼinega Ieisu Valena Aqiaqina yawiea ta yalugaihiea ʼimia.
13 e certamente se lembram de que eu estava doente quando lhes anunciei as boas-novas pela primeira vez.
14 Vonahaqiaqi, vihiqa qiduana ʼewegu, ta ge oda veilivu veifegu ta wese ge oda nogegu. Ta ʼesi me emi qaiawa oʼitamaki aqiaqiegu ta oʼebeʼewegu kavona yaʼa Yaubada ena tovaleʼewa taha ʼidewani, ta wese kavona Ieisu Keliso tau otaqina damai.
14 Embora minha saúde precária fosse uma tentação para me rejeitarem, vocês não me desprezaram nem me mandaram embora. Ao contrário, acolheram-me e cuidaram de mim como se eu fosse um anjo de Deus, ou mesmo o próprio Cristo Jesus.
15 Vonahaqiaqi, oʼawaianegu ta qaiawa qiduana kalobea tutadiavo ʼidia. Omiʼa veyolubega yani qabuna oviaqia ʼiguya, ta yahalamania omiʼa ami fata wese matami oda ʼegiounidi ta oda neigu matagu adi ilafa weaqidi. Ta baʼitaga maʼinaya qaiawa nana oaʼuya?
15 Que aconteceu com a alegria que vocês demonstraram naquela ocasião? Estou certo de que, se fosse possível, teriam arrancado os próprios olhos e os teriam dado a mim.
16 Ana ʼita ovevoalanegu egu vonahaqiaqi ʼimia weaqina, waisa?
16 Acaso me tornei inimigo de vocês porque lhes digo a verdade?
17 Ta toveʼita taudi tovemeahaqila ivetafeʼwa waiwai weaqimi nuanuadi ona vaukamana edi veʼita ʼinaya. Ta baʼe yani nana ge aqiaqina weaqimi, mana nuanuadi taudimo ona ʼabiboda aqiaqiedi, ta ge nuanuadi yaʼa egu veʼita ona ʼabibodei.
17 Esses falsos mestres estão extremamente ansiosos para agradá-los, mas suas intenções não são boas. Querem afastá-los de mim para que dependam deles.
18 Lova yaʼa omiʼa maega katoatoa ta oawafelemi egu veʼita aqiaqina ʼinaya, waisa? Ta yaʼa egu nuanua qiduana omiʼa veʼita nana wese ona ʼabiboda aqiaqiea ʼeguma yaʼa yatoa luluvai ʼimiega.
18 Se alguém deseja agradá-los, muito bem; mas que o faça sempre, e não só quando estou com vocês.
19 Natugwavo, giwaligu visivisiqa tuta qabuna weaqimi emi vaukamana weaqina. Vonahaqiaqi, visiqa nana kavona taha vavine ma gamona ena tuta lobea be nauweta. Lova tuta nana yamaduwai ʼimia ta onuagivila ilivu nugwenugweina ʼidiega ta omai Ieisu ʼinaya, e ʼinega agu lutonova wese ʼidewana, mana kavona yavenatunemi yani aqiaqina ʼinaya. Ta venatuna nana ʼabibodanaya kavona qaiawa qiduana yalutonovia, ʼidewani wese ina taha taha adi lutonova edi venatuna ʼabibodanaya. Ta baʼitagana oʼevivi ilivu nugwenugweina ʼidia, ʼinega wese yuvaqa waiwaina ʼiguya yalulutonovia weaqimi ana laba Keliso yawaina navuaqa aqiaqi ʼimia, e ʼinega nuagu naveaqiaqi ʼevivi.
19 Ó meus filhos queridos, sinto como se estivesse passando outra vez pelas dores de parto por sua causa, e elas continuarão até que Cristo seja plenamente desenvolvido em vocês.
20 Nuanuagu qiduana ʼeguma yaʼa omiʼa maega baʼitaga kada toatoa, be ʼinega oda nuagivila, mana ge nuanuagu wese ena lugwaeyemi. Ta baʼitagana ge eda alamania maʼoda ena viaqa ʼaiqa ʼimia, mana yatoa luluvai ʼimiega.
20 Gostaria de poder estar aí com vocês para lhes falar em outro tom. Mas, distante como estou, não sei o que mais fazer para ajudá-los.
21 Vaina tomotau ʼimiega nawale nuanuami Mosese ena luvineavo ona ʼabibodedi, mana onuaia vonigo ona vetunutunuqa ʼidiega. Ana ʼita luvine dina adi alamani ge oda alamania, waisa?
21 Digam-me, vocês que desejam viver debaixo da lei: acaso sabem o que a lei diz de fato?
22 Ta Buki Nugwenugweina simana vonigo Ebelamo ma natunavo meʼomeʼolotodi magilafudi itoatoa. Taha viʼoi ena tofewa kavovo adi wawa Ega ʼidiega, ta wese taha viʼoi vavine yavuyavuidi moqane aqiaqina adi wawa Sela ʼidiega.
22 De acordo com as Escrituras, Abraão teve dois filhos, um nascido de uma escrava e outro de sua esposa, que era livre.
23 Ta Ebelamo natuna ena tofewa Ega ʼidiega ena viʼoi kavona tomotau qabuda eda viʼoi ʼidewana. Ta natuna ana wawa Aisake viʼoi vavine yavuyavuidi Ebelamo moqane otaqina adi wawa Sela ʼidiega. Ta baʼe viʼoi nana Yaubada ena vona fofofola vuaqina ʼinega.
23 O filho da escrava nasceu segundo a vontade humana; o filho da mulher livre nasceu segundo a promessa.
24 Baʼe yani diavona kavona vona sesebai. Vivine magilafudina iveʼebeʼita Yaubada ena vona fofofola magilafudi weaqidi, ta ana alamani baʼe: Ega vavine yoqoyoqonidi, taudi kavona bwanaga Sainai edi diʼwe Aleibia ʼinaya, mana bwanaga nana ʼinaya lova me Diu Mosese ena luvine iʼewea, ta luvine nana ana ʼabiboda ʼinega taudiega iyoqonidi.
24 Essas duas mulheres ilustram duas alianças. A primeira, Hagar, representa o monte Sinai, onde o povo recebeu a lei que o escravizou.
25 Ta baʼitagana me Ielusalema taudi wese kavona bwanaga nana, mana Ielusalema ana totoayavo taudi wese Mosese ena luvine iʼabiʼabibodea, ʼinega taudi wese yoqoyoqonidi kavona Ega.
25 E Hagar, que é o monte Sinai, na Arábia, representa a Jerusalém de agora, pois ela e seus filhos vivem sob a escravidão da lei.
26 Ta Sela vavine yavuyavuidi kavona Ielusalema mahalaya, mana mahala ana Ielusalema ʼabaga yavuyavuina, ta Sela taudi inada.
26 A segunda, Sara, representa a Jerusalém celestial. Ela é a mulher livre, e é nossa mãe.
27 Ta yani baʼe weaqina Buki Nugwenugweina simana vonaya,
27 Como dizem as Escrituras: “Alegre-se, mulher sem filhos, você que nunca deu à luz! Grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto! Pois a abandonada agora tem mais filhos que a mulher que vive com o marido”.
28 ʼInega egwavo, omiʼa wese vona fofofola ana gogamayavo ʼidewana Aisake, mana inana gagalina, ta ʼabibodanaya Yaubada ena vona fofofola ʼinega Aisake ivenatunea.
28 E vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Ta vavine yoqoyoqonidi natudi Isimeli taina Aisake vevoalanea. Baʼe wese taha ʼebeʼita weaqida, mana Isimeli ena viʼoi kavona tomotau qabuda eda viʼoi ʼidewani. Ta Isimeli taina vevoalanea, mana tauna Yaubada ena vona fofofola ʼinega viʼoi. Vonahaqiaqi, baʼitagana wese ʼidewani, mana itaʼa kaviʼoi Niboana Gwalagwalana ʼinega, ta eda vetumaqana ʼinega niʼa kavetunutunuqa Yaubada matanaya, ʼinega luvine nugwenugweina vetunutunuqa Yaubada matanaya weaqina ana toʼabibodayavo ivevoalaneda.
29 Ismael, o filho nascido da vontade humana, perseguiu Isaque, o filho nascido do poder do Espírito, e o mesmo ocorre agora.
30 Ta Buki Nugwenugweina gamonaya simana vonaya, “Tofewa mevavinedi ma natudi ona ʼwavinidi ina ʼifoqe! Ta vavine yavuyavuidi natudi yani qabuna naʼewea tamana ʼinega, mana ge wese ana fata magilafudi ʼebeluvine nana ina ʼabiluvineyei.”
30 Mas o que dizem as Escrituras sobre isso? “Livre-se da escrava e do filho dela, pois o filho da escrava não será herdeiro junto com o filho da mulher livre.”
31 ʼInega egwavo, itaʼa ge Isimeli ʼidewana, mana tauna tofewa yoqoyoqonidi natudi. Ta ʼesi itaʼa kavona Aisake, mana itaʼa vavine yavuyavuidi natudiavo, ta Yaubada niʼa ʼawahaqiaqieda eda vetumaqana ʼinega.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava; somos filhos da mulher livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.