Gálatas 4
Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH
1 Egu vona diavona adi alamani baʼe ʼidewani: ʼEguma taha toga ena tuta gwama ʼinaya tamana tuta nahaʼuya totuta ʼinaya ena ʼebeluvine nahaʼukamanei natuna ʼinaya, ta ge tuta kuena ʼabibodanaya tamana yawaina nagumwala, e ʼinega gwama nana ge ana fata ʼebeluvine nana naʼitamakia, mana nawale ana tuta ge dalobei. E ʼinega tauna nabaʼebaʼe ta natoatoa kavona tofewa kavovo ʼidewana,
1 Digo mais isto: enquanto é menor de idade, o filho que vai herdar a propriedade do pai é tratado como escravo, mesmo sendo, de fato, o dono de tudo.
2 ta ana toʼitamakiavo namatayagedi ana laba lova tamana tuta nana aʼuya naʼifoqe, e ʼinega ʼebeluvine nana taunega naluvinedi, mana niʼa veago.
2 Enquanto é menor, há pessoas que tomam conta dele e cuidam dos seus negócios até o tempo marcado pelo pai.
3 Lova tuta nana Keliso nawale ge damai bwaʼobwaʼoya, ʼinega itaʼa wese eda toa kavona gwama nana ʼidewani, ta tubudavo edi ilivu be wese edi ʼebeiwaʼodu ʼidia kavetofewa.
3 Assim também nós, antes de ficarmos adultos espiritualmente, fomos escravos dos poderes espirituais que dominam o mundo .
4 Ta wese Yaubada lova ena nuenuega taha tuta aʼuya Natu Otaqina navetunei bwaʼobwaʼo ʼinaya. Ta baʼe tuta nana ʼinaya Natuna vetunei mai viʼoi taha vavine ʼinega, ta vetomotau be luvine qabudi vetofewa ʼidia. E vetunei mai ʼidaya sabi gubaufada, mana luvine qabudi iyoqonida. Baʼe yani nana viaqia, mana nuanuana qiduana naʼawanatuneda.
4 Mas, quando chegou o tempo certo, Deus enviou o seu próprio Filho, que veio como filho de mãe humana e viveu debaixo da lei
5 — ausente —
5 para libertar os que estavam debaixo da lei, a fim de que nós pudéssemos nos tornar filhos de Deus.
6 Vonahaqiaqi, omiʼa Yaubada natunavo. Baʼe ʼiuna ʼinega Yaubada Natuna Niboanina vetunei giwalimia, ʼinega baʼitaga ami fata Yaubada ona ʼawa-Tamanea ona voneaya, “Tamagu ye, Tamagu!”
6 E, para mostrar que vocês são seus filhos, Deus enviou o Espírito do seu Filho ao nosso coração, o Espírito que exclama: “Pai, meu Pai.”
7 ʼInega baʼitagana omiʼa ge wese tubudavo edi luvine ʼidia ona vetofewa, mana omiʼa Yaubada natunavo. ʼInega wese tolaʼai ʼinaya ʼenoʼeno nawale naneimi ena vona fofofola ʼidewani.
7 Assim vocês não são mais escravos; vocês são filhos. E, já que são filhos, Deus lhes dará tudo o que ele tem para dar aos seus filhos.
8 Omiʼa ge me Diu lova Yaubada ge oda alamania, ta ovetofewa emi yaubada kavokavovo ʼidia, ta taudi ge ʼidewani Yaubada otaqa.
8 No passado vocês não conheciam a Deus e por isso eram escravos de deuses que, de fato, não são deuses.
9 Ta baʼitaga Yaubada aqiaqi niʼau oalamania — nage kana vona Yaubada alahalamanimi — ʼinega tolaʼai weaqina nuanuami ona ʼevivi niboana kavokavovo dawalilidi ʼidia, ta ina luvinemi?
9 Mas, agora que vocês conhecem a Deus, ou melhor, agora que Deus os conhece, como é que vocês querem voltar para aqueles poderes espirituais fracos e sem valor? Por que querem se tornar escravos deles outra vez?
10 ʼInega oʼoduʼodu vaina ʼaubena ʼidia be, vaina waiʼena ʼidia be, vaina yaʼwala ʼidia ta wese mali tuta be mali tuta ʼidia.
10 Por que dão tanta importância a certos dias, meses, estações e anos?
11 ʼInega yanuavita weaqimi, ta yanuaia nage egu fewa qiduana omiʼa weaqimi ʼinega ge taha ana aqiaqi naʼifoqe.
11 Estou muito preocupado com vocês! Será que todo o trabalho que tive com vocês não valeu nada?
12 Egwavo, nuanuagu qiduana omiʼa ona toa ʼidewani yaʼa yatoatoa. Lova yaʼa omiʼa ʼidewani luvine taha ana toʼabiboda, ta baʼe ʼitaga yaʼa yavuyavuigu luvine nugwenugweidi ʼidiega, ʼinega yavenoqiemi egu ilivu ona ʼabibodei. Lova egu lugaihi nugweta ʼimia ge oda veilivu veifegu.
12 Meus irmãos, peço que sejam como eu. Afinal eu sou como vocês, e vocês não me ofenderam em nada.
13 Ta ona nuaia, lova yamaduwai ʼimia, ta wai nana ana ʼiu mana yavevihiqa, ta tua vihiqa nana ʼinega Ieisu Valena Aqiaqina yawiea ta yalugaihiea ʼimia.
13 Lembram por que foi que lhes anunciei pela primeira vez o evangelho ? Foi porque eu estava doente.
14 Vonahaqiaqi, vihiqa qiduana ʼewegu, ta ge oda veilivu veifegu ta wese ge oda nogegu. Ta ʼesi me emi qaiawa oʼitamaki aqiaqiegu ta oʼebeʼewegu kavona yaʼa Yaubada ena tovaleʼewa taha ʼidewani, ta wese kavona Ieisu Keliso tau otaqina damai.
14 Mas vocês não me desprezaram, nem me rejeitaram, embora o meu estado de saúde fosse uma dura prova para vocês. Pelo contrário, vocês me receberam como se eu fosse um anjo de Deus ou mesmo como se eu fosse Cristo Jesus.
15 Vonahaqiaqi, oʼawaianegu ta qaiawa qiduana kalobea tutadiavo ʼidia. Omiʼa veyolubega yani qabuna oviaqia ʼiguya, ta yahalamania omiʼa ami fata wese matami oda ʼegiounidi ta oda neigu matagu adi ilafa weaqidi. Ta baʼitaga maʼinaya qaiawa nana oaʼuya?
15 E como vocês estavam felizes! Eu posso afirmar que, se pudessem, vocês teriam arrancado os seus próprios olhos para me dar! O que foi que aconteceu?
16 Ana ʼita ovevoalanegu egu vonahaqiaqi ʼimia weaqina, waisa?
16 Será que agora, por ter dito a verdade, eu me tornei inimigo de vocês?
17 Ta toveʼita taudi tovemeahaqila ivetafeʼwa waiwai weaqimi nuanuadi ona vaukamana edi veʼita ʼinaya. Ta baʼe yani nana ge aqiaqina weaqimi, mana nuanuadi taudimo ona ʼabiboda aqiaqiedi, ta ge nuanuadi yaʼa egu veʼita ona ʼabibodei.
17 Esses homens mostram grande interesse por vocês, mas a intenção deles não é boa. O que eles querem é separar vocês de mim para que vocês sintam por eles o mesmo interesse que eles sentem por vocês.
18 Lova yaʼa omiʼa maega katoatoa ta oawafelemi egu veʼita aqiaqina ʼinaya, waisa? Ta yaʼa egu nuanua qiduana omiʼa veʼita nana wese ona ʼabiboda aqiaqiea ʼeguma yaʼa yatoa luluvai ʼimiega.
18 É bom vocês terem um interesse sincero sempre e não somente quando estou com vocês.
19 Natugwavo, giwaligu visivisiqa tuta qabuna weaqimi emi vaukamana weaqina. Vonahaqiaqi, visiqa nana kavona taha vavine ma gamona ena tuta lobea be nauweta. Lova tuta nana yamaduwai ʼimia ta onuagivila ilivu nugwenugweina ʼidiega ta omai Ieisu ʼinaya, e ʼinega agu lutonova wese ʼidewana, mana kavona yavenatunemi yani aqiaqina ʼinaya. Ta venatuna nana ʼabibodanaya kavona qaiawa qiduana yalutonovia, ʼidewani wese ina taha taha adi lutonova edi venatuna ʼabibodanaya. Ta baʼitagana oʼevivi ilivu nugwenugweina ʼidia, ʼinega wese yuvaqa waiwaina ʼiguya yalulutonovia weaqimi ana laba Keliso yawaina navuaqa aqiaqi ʼimia, e ʼinega nuagu naveaqiaqi ʼevivi.
19 Meus queridos filhos, eu estou sofrendo por vocês, como uma mulher que tem dores de parto. E continuarei sofrendo até que Cristo esteja vivendo em vocês.
20 Nuanuagu qiduana ʼeguma yaʼa omiʼa maega baʼitaga kada toatoa, be ʼinega oda nuagivila, mana ge nuanuagu wese ena lugwaeyemi. Ta baʼitagana ge eda alamania maʼoda ena viaqa ʼaiqa ʼimia, mana yatoa luluvai ʼimiega.
20 Como eu gostaria de estar aí agora para poder falar com vocês de modo diferente! Estou muito preocupado com vocês.
21 Vaina tomotau ʼimiega nawale nuanuami Mosese ena luvineavo ona ʼabibodedi, mana onuaia vonigo ona vetunutunuqa ʼidiega. Ana ʼita luvine dina adi alamani ge oda alamania, waisa?
21 Vocês que querem estar debaixo da lei , me digam uma coisa: vocês não estão ouvindo o que a Lei diz?
22 Ta Buki Nugwenugweina simana vonigo Ebelamo ma natunavo meʼomeʼolotodi magilafudi itoatoa. Taha viʼoi ena tofewa kavovo adi wawa Ega ʼidiega, ta wese taha viʼoi vavine yavuyavuidi moqane aqiaqina adi wawa Sela ʼidiega.
22 Ela diz que Abraão teve dois filhos: um, de uma escrava, Agar; e outro, de uma mulher livre, Sara.
23 Ta Ebelamo natuna ena tofewa Ega ʼidiega ena viʼoi kavona tomotau qabuda eda viʼoi ʼidewana. Ta natuna ana wawa Aisake viʼoi vavine yavuyavuidi Ebelamo moqane otaqina adi wawa Sela ʼidiega. Ta baʼe viʼoi nana Yaubada ena vona fofofola vuaqina ʼinega.
23 O filho da escrava foi gerado como todas as crianças são geradas, mas o filho da mulher livre foi gerado por causa da promessa de Deus.
24 Baʼe yani diavona kavona vona sesebai. Vivine magilafudina iveʼebeʼita Yaubada ena vona fofofola magilafudi weaqidi, ta ana alamani baʼe: Ega vavine yoqoyoqonidi, taudi kavona bwanaga Sainai edi diʼwe Aleibia ʼinaya, mana bwanaga nana ʼinaya lova me Diu Mosese ena luvine iʼewea, ta luvine nana ana ʼabiboda ʼinega taudiega iyoqonidi.
24 Isto serve como um símbolo: as duas mulheres representam as duas alianças . Uma aliança é a do monte Sinai e está representada por Agar. Os que são dessa aliança nascem escravos.
25 Ta baʼitagana me Ielusalema taudi wese kavona bwanaga nana, mana Ielusalema ana totoayavo taudi wese Mosese ena luvine iʼabiʼabibodea, ʼinega taudi wese yoqoyoqonidi kavona Ega.
25 Pois Agar representa o monte Sinai, na Arábia, e Agar é o símbolo da Jerusalém atual, que é escrava com todo o seu povo.
26 Ta Sela vavine yavuyavuidi kavona Ielusalema mahalaya, mana mahala ana Ielusalema ʼabaga yavuyavuina, ta Sela taudi inada.
26 Mas a Jerusalém celestial é livre e ela é a nossa mãe.
27 Ta yani baʼe weaqina Buki Nugwenugweina simana vonaya,
27 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Você, mulher que nunca teve filhos, fique alegre! Você que nunca sentiu dores de parto, grite de alegria! Pois a mulher abandonada terá mais filhos do que a que mora com o marido.”
28 ʼInega egwavo, omiʼa wese vona fofofola ana gogamayavo ʼidewana Aisake, mana inana gagalina, ta ʼabibodanaya Yaubada ena vona fofofola ʼinega Aisake ivenatunea.
28 Meus irmãos, vocês são como Isaque; são filhos de Deus por causa da promessa divina.
29 Ta vavine yoqoyoqonidi natudi Isimeli taina Aisake vevoalanea. Baʼe wese taha ʼebeʼita weaqida, mana Isimeli ena viʼoi kavona tomotau qabuda eda viʼoi ʼidewani. Ta Isimeli taina vevoalanea, mana tauna Yaubada ena vona fofofola ʼinega viʼoi. Vonahaqiaqi, baʼitagana wese ʼidewani, mana itaʼa kaviʼoi Niboana Gwalagwalana ʼinega, ta eda vetumaqana ʼinega niʼa kavetunutunuqa Yaubada matanaya, ʼinega luvine nugwenugweina vetunutunuqa Yaubada matanaya weaqina ana toʼabibodayavo ivevoalaneda.
29 Naquela época o filho que havia sido gerado como todas as crianças são geradas perseguiu o que havia sido gerado por causa do Espírito de Deus; e a mesma coisa está acontecendo agora.
30 Ta Buki Nugwenugweina gamonaya simana vonaya, “Tofewa mevavinedi ma natudi ona ʼwavinidi ina ʼifoqe! Ta vavine yavuyavuidi natudi yani qabuna naʼewea tamana ʼinega, mana ge wese ana fata magilafudi ʼebeluvine nana ina ʼabiluvineyei.”
30 Mas o que é que as Escrituras Sagradas dizem? Elas dizem: “Mande embora a escrava e o filho dela, pois o filho da escrava não herdará a propriedade do pai, junto com o filho da mulher livre.”
31 ʼInega egwavo, itaʼa ge Isimeli ʼidewana, mana tauna tofewa yoqoyoqonidi natudi. Ta ʼesi itaʼa kavona Aisake, mana itaʼa vavine yavuyavuidi natudiavo, ta Yaubada niʼa ʼawahaqiaqieda eda vetumaqana ʼinega.
31 Portanto, meus irmãos, nós não somos filhos de uma escrava, mas de uma mulher livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.