Atos 9

Molima New Testament (MOX_FNS) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ta Saulo nawale Kaiwabu ana toʼabibodayavo luluaviedi ʼenaʼina, nuanuana naluveʼaligidi. ʼInega tauya toveguba edi tovanugweta ʼinaya,
1 Saulo, porém, respirando ainda ameaças e mortes contra os discípulos do Senhor, dirigiu-se ao sumo sacerdote,
2 nuanuana leta naʼwayavidi ʼabaga Damasiko ana vanue tafwaloloyavo ʼidia. ʼInega leta diavona tovetumaqanayavo naneidi ina avoya, be yaqisa Saulo ena luvine be ena waiwai ina alamania vonigo ana fata Ieisu ena ʼEda ana toʼabibodayavo nakafidi nayoqonidi, ʼoloto wese vivine, e ʼinega namiedi Ielusalema ʼinaya.
2 e pediu-lhe cartas para Damasco, para as sinagogas, a fim de que, caso encontrasse alguns do Caminho, quer homens quer mulheres, os conduzisse presos a Jerusalém.
3 Ta Saulo nawale tautauya ta tuta goyona naʼifoqe ʼabaga qiduana Damasiko ʼinaya, ʼinega lukwayavonega simatala mahalega ʼifoqe ʼinaya.
3 Mas, seguindo ele viagem e aproximando-se de Damasco, subitamente o cercou um resplendor de luz do céu;
4 ʼInega beʼu webui bwaʼobwaʼoya ta taha vona noqolia vonaya, “Saulo, Saulo, tolaʼai weaqina ululuaviegu?”
4 e, caindo por terra, ouviu uma voz que lhe dizia: Saulo, Saulo, por que me persegues?
5 ʼInega Saulo vetalaʼaiea vonaya, “Kaiwabu, oʼa togama?” ʼInega vona ʼeviviea vonaya, “Yaʼa taugu Ieisu, tauna uvevoalanea.
5 Ele perguntou: Quem és tu, Senhor? Respondeu o Senhor: Eu sou Jesus, a quem tu persegues;
6 Ta una yaʼitoto una tauya ʼabagaya, ta omoʼe ʼinaya taha toga navoneu tolaʼai una viaqia.”
6 mas levanta-te e entra na cidade, e lá te será dito o que te cumpre fazer.
7 Ta tomotau diavona Saulo maega itautauya nuadi voqana qiduana, ʼinega itovolo vavava ta ge taha tolaʼai ida vonayei. Mana bona namo inoqolia ta ge taha toga ida ʼitei.
7 Os homens que viajavam com ele quedaram-se emudecidos, ouvindo, na verdade, a voz, mas não vendo ninguém.
8 ʼInega Saulo yaʼitoto bwaʼobwaʼoyega, ta matana kwaya ge ana fata naʼita. ʼInega nimana ikafia ta itauyea Damasiko ʼinaya.
8 Saulo levantou-se da terra e, abrindo os olhos, não via coisa alguma; e, guiando-o pela mão, conduziram-no a Damasco.
9 ʼInega omode ʼaubena toi gamonaya ge ana fata taha tolaʼai daʼitei. Ta wese ge daʼai ta danuma.
9 E esteve três dias sem ver, e não comeu nem bebeu.
10 Ta Damasiko ʼinaya Ieisu ana toʼabiboda taha ana wawa Ananaiasi toatoa. Ta taha veʼita kavonea daveʼwayoqa ʼifoqe ʼinaya vonigo Kaiwabu ʼitea vonea vonaya, “Ananaiasi!” Ta Ananaiasi veʼiea vonaya, “E Kaiwabu, yaʼa baʼe.”
10 Ora, havia em Damasco certo discípulo chamado Ananias; e disse-lhe o Senhor em visão: Ananias! Respondeu ele: Eis-me aqui, Senhor.
11 ʼInega Kaiwabu voneaya, “Uyaʼitoto, ta una tauya ʼeda ana wawa ʼEda Tunutunuqina ʼinaya ta una lugu Iudasa ena vanuea. Ta tuta nana una ʼifoqe una vetalaʼaiea taha ʼoloto weaqina ana wawa Saulo. Tauna Tasisi ʼolotona, ta tuta baʼe ʼinaya vevenoqi ʼiguya.
11 Ordenou-lhe o Senhor: Levanta-te, vai à rua chamada Direita e procura em casa de Judas um homem de Tarso chamado Saulo; pois eis que ele está orando;
12 Ta wese Saulo kavonaya veʼwayoqa niʼau yaveʼitea, ta veʼwayoqa nana gamonaya taha ʼoloto ana wawa Ananaiasi ʼitea mai ʼinaya ta gitonovia ʼabo matana ʼeaea ta veaqiaqi ʼevivi.”
12 e viu um homem chamado Ananias entrar e impor-lhe as mãos, para que recuperasse a vista.
13 Ta Ananaiasi Kaiwabu ena vona veʼiea vonaya, “Kaiwabu, tomotau qabudi niʼa ivonegu vonigo omoʼe ʼoloto nana taha toluveifana, ta au tovetumaqanayavo gwalagwaladi Ielusalema ʼinaya luluaviedi.
13 Respondeu Ananias: Senhor, a muitos ouvi acerca desse homem, quantos males tem feito aos teus santos em Jerusalém;
14 Ta ena vetoluvine ʼewea toveguba qiduqiduadi ʼidiega ʼinega mai baʼidia Damasiko ʼinaya be ana fata tovetumaqana qabuma nakafima nayoqonima ʼeguma au wawega avevenoqi.”
14 e aqui tem poder dos principais sacerdotes para prender a todos os que invocam o teu nome.
15 Ta Kaiwabu Ananaiasi voneaya, “Tua ta una tauya Saulo ʼinaya, tauna niʼau yavenuaʼivinea nasimana weaqigu taudi ge me Diu be edi toluvine qiduqiduadi, ta wese me Isileli qabudi ʼidia.
15 Disse-lhe, porém, o Senhor: Vai, porque este é para mim um vaso escolhido, para levar o meu nome perante os gentios, e os reis, e os filhos de Israel;
16 Ta wese ena veʼitea ena visiqa qiduana nalobea agu wawa ana simana weaqina.”
16 pois eu lhe mostrarei quanto lhe cumpre padecer pelo meu nome.
17 ʼInega Ananaiasi tauya Iudasa ena vanuea lugu ta Saulo lobea. ʼInega nimana magilafunega gitonovia voneaya, “Taigu Saulo, Kaiwabu Ieisu lova ʼedaya ʼifoqe ʼiuya, e tauna baʼitaga luvetunegu yamai matau adi giveaqiaqi weaqina, ta wese Niboana Gwalagwalana naluveagatunaʼiu.”
17 Partiu Ananias e entrou na casa e, impondo-lhe as mãos, disse: Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que te apareceu no caminho por onde vinhas, enviou-me para que tornes a ver e sejas cheio do Espírito Santo.
18 Ananaiasi ena vona gumwala, ʼinega lukwayavonega Saulo matanega kavonaya ʼiqana ʼwanavidi ʼetaʼia, ʼinega ana fata naʼita aqiaqi. ʼInega yaʼitoto ta babitaiso ʼewea.
18 Logo lhe caíram dos olhos como que umas escamas, e recuperou a vista: então, levantando-se, foi batizado.
19 Babitaiso ʼabibodanaya ʼabwaga ʼainia ʼabo ena waiwai ʼewa ʼeviviea. Saulo ena lugaihi Damasiko ʼinaya Ta Saulo vaina ʼaubena ʼidia Ieisu ana toʼabibodayavo maega itoatoa Damasiko ʼinaya.
19 E, tendo tomado alimento, ficou fortalecido. Depois demorou-se alguns dias com os discípulos que estavam em Damasco;
20 ʼInega me Diu edi vanue tafwalolo ʼidia Saulo veʼale lugaihi vonaya, “Ieisu tauna Yaubada Natu Otaqina!”
20 e logo nas sinagogas pregava a Jesus, que este era o filho de Deus.
21 Ta tovineneqayavo inuavoqana qiduana ta ivonaya, “Ei, tauna lova taudi Ieisu ana wawega ivevenoqi luaviedi Ielusalema ʼinaya, e ʼinega wese mai baʼidia sabi kafida be nayoqonida natauyeda Ielusalema ʼinaya toveguba qiduqiduadi ʼidia.”
21 Todos os seus ouvintes pasmavam e diziam: Não é este o que em Jerusalém perseguia os que invocavam esse nome, e para isso veio aqui, para os levar presos aos principais sacerdotes?
22 Ta Saulo ena lugaihi vewaiwai qiduana, ta me Diu Damasiko ʼinaya itoatoa veʼitedi vonigo Ieisu tauna Toʼetoyavua. ʼInega me Diu ʼidiega ge taha toga ana fata navona.
22 Saulo, porém, se fortalecia cada vez mais e confundia os judeus que habitavam em Damasco, provando que Jesus era o Cristo.
23 Tufwana tuta kuena ʼabibodanaya me Diu idima govaqa, mana nuanuadi Saulo ina luveʼaligia.
23 Decorridos muitos dias, os judeus deliberaram entre si matá-lo.
24 Ta Saulo edi dima govaqa niʼau noqolia ʼabaga ana ʼebelugu ʼaubena be velovelovana iʼitamaki aqiaqiedi ʼeguma toʼawega nuanuana nadena naʼifoqe. ʼInega ina kafia ina luveʼaligia.
24 Mas as suas ciladas vieram ao conhecimento de Saulo. E como eles guardavam as portas de dia e de noite para tirar-lhe a vida,
25 ʼInega taha velovelovana ʼinaya Saulo ana toʼabibodayavo ihiulei ta kwalisi ʼinaya iusea ta ʼabaga ana ʼali qiduana ana ʼebeluboʼe ʼinega ivekalilia webui gwavunaya, ʼinega dena tauya.
25 os discípulos, tomando-o de noite, desceram-no pelo muro, dentro de um cesto.
26 ʼInega Saulo ʼevivi mai Ielusalema ʼinaya, ta nuanuana Ieisu ana toʼabibodayavo maega ina veiaiana. Ta taudi Saulo imwaninivea, mana ge ida vetumaqanei vonigo tauna wese Ieisu ana toʼabiboda aqiaqi ʼidewani.
26 Tendo Saulo chegado a Jerusalém, procurava juntar-se aos discípulos; mas todos o temiam, não crendo que fosse discípulo.
27 Ta Banaba ana ʼaidegana Saulo ʼebeʼewei maega itauya Ieisu ena tovaletuyanayavo ʼidia. ʼInega Banaba vematamagilafuyedi maʼoda Saulo Kaiwabu ʼitea Damasiko ʼedana ʼinaya be nuagivila. Ta wese vonedi Kaiwabu ena vona Saulo ʼinaya, ta ʼinega me ena giwalifatu lugaihi Ieisu weaqina Damasiko ʼinaya.
27 Então Barnabé, tomando-o consigo, o levou aos apóstolos, e lhes contou como no caminho ele vira o Senhor e que este lhe falara, e como em Damasco pregara ousadamente em nome de Jesus.
28 ʼInega Saulo iʼawahaqiaqiea ta tuta qabuna maega Ielusalema ʼinaya itoatoa, ta me ena giwalifatu lulugaihi Kaiwabu ana wawega.
28 Assim andava com eles em Jerusalém, entrando e saindo,
29 Ta Saulo me Diu vaina taudi vona Guliki ialamania maega iveveqae ta iveʼaeʼaetoga. Ta taudi idima govaqa be nuanuadi ina luveʼaligia.
29 e pregando ousadamente em nome do Senhor. Falava e disputava também com os helenistas; mas procuravam matá-lo.
30 Ta edi dimana weaqina vaina tovetumaqanayavo inoqolia, e ʼinega Saulo itauyea Sisalia ʼinaya, ta ivetunei tauya ena ʼabaga Tasisi ʼinaya.
30 Os irmãos, porém, quando o souberam, acompanharam-no até Cesaréia e o enviaram a Tarso.
31 Ta toʼekalesiayavo diʼwe Iudia be Galili ta wese Samelia ʼidia edi toa veaqiaqi. Ta Niboana Gwalagwalana ena iula ʼinega iveʼaidega ta ivewaiwai, ta tuta qabuna Kaiwabu iʼamayabea edi ilivuyega, e ʼinega adi qabu veqidua.
31 Assim, pois, a igreja em toda a Judéia, Galiléia e Samária, tinha paz, sendo edificada, e andando no temor do Senhor; e, pelo auxílio do Espírito Santo, se multiplicava.
32 Ta Fita luvivila dadana diʼwe qabuna ʼidia. ʼInega wese mai taha ʼabaga ana wawa Lida ʼinaya Yaubada ena tomotauyavo sabi vayausidi.
32 E aconteceu que, passando Pedro por toda parte, veio também aos santos que habitavam em Lida.
33 Ta omoʼe ʼinaya taha ʼoloto ʼwafina tutumina lobea ana wawa Inia. Tauna yaʼwala ʼeita (8) gamonaya ʼivia ʼenoʼeno, ta ge ana fata nayaba.
33 Achou ali certo homem, chamado Enéias, que havia oito anos jazia numa cama, porque era paralítico.
34 ʼInega Fita vonea vonaya, “Inia, Ieisu Keliso nagiveaqiaqieu, ʼinega uyaʼitoto ta eu ʼebana ununumi.” ʼInega Inia lukwayavoni tovolo.
34 Disse-lhe Pedro: Enéias, Jesus Cristo te cura; levanta e faze a tua cama. E logo se levantou.
35 Ta tutana Lida be dumiʼa Seloni ʼabaganavo adi totoayavo Inia iʼitea, ʼinega inuagivila Kaiwabu Ieisu ʼinaya ta ivetumaqanea.
35 E viram-no todos os que habitavam em Lida e Sarona, os quais se converteram ao Senhor.
36 Taha ʼabaga ana wawa Iofa ʼinaya Ieisu ana toʼabiboda taha vavine toatoa, ana wawa Tabita (ta me Guliki bonadiega ana alamani Dokasa). Tuta qabuna ena ilivu aqiaqi otaqina ta lukwalukwadi iula qiduana neineidi.
36 Havia em Jope uma discípula por nome Tabita, que traduzido quer dizer Dorcas, a qual estava cheia de boas obras e esmolas que fazia.
37 Ta tutana Fita nawale Lida ʼinaya toatoa, ʼinega Tabita vevihiqa ta yawaina gumwala. ʼInega ʼwafina iʼivaʼavaʼaia, ta ʼabiboda iaʼuya vanue ulawaninaya taha sifaufa gamonaya.
37 Ora, aconteceu naqueles dias que ela, adoecendo, morreu; e, tendo-a lavado, a colocaram no cenáculo.
38 Ta ʼabaga Iofa ge luluvai Lida ʼinega. ʼInega vaina tovetumaqanayavo Fita valena inoqolia nawale Lida ʼinaya toatoa. ʼInega tomotau magilafudi iluvetunedi Lida ʼinaya Fita sabi ʼebeʼewana Iofa ʼinaya. Tutana Lida ʼinaya iʼifoqe Fita inoqiei ivonaya, “Fita, ulukwayavoni umai katauya ema ʼabagaya.”
38 Como Lida era perto de Jope, ouvindo os discípulos que Pedro estava ali, enviaram-lhe dois homens, rogando-lhe: Não te demores em vir ter conosco.
39 ʼInega Fita yaʼitoto maega itauya Iofa ʼinaya. Ta tutana iʼifoqe ʼinega tovetumaqanayavo Fita iʼebeʼewei ivane ulawanaya ta ilugu sifaufa nana ʼinaya. Ta wadawadaʼe qabudi Fita itoa vivilia ta ivevemoqai. Ivevemoqai ta adi kaleko iveʼitayea ʼinaya ivonaya, “Baʼe kwakwalufai dina be wese baʼe kaleko diavona Dokasa mayawainaya sailidi neima.”
39 Pedro levantou-se e foi com eles; quando chegou, levaram-no ao cenáculo; e todas as viúvas o cercaram, chorando e mostrando-lhe as túnicas e vestidos que Dorcas fizera enquanto estava com elas.
40 Ta Fita luvinedi sifaufa ʼinega ina ʼifoqe, ʼinega tuqatuqanega sobadi ta venoqi Yaubada ʼinaya. ʼInega givila Tabita ʼwafina ʼinaya vonaya, “Tabita, uyaʼitoto!” ʼInega Tabita matana ʼeaea ta Fita ʼitea.
40 Mas Pedro, tendo feito sair a todos, pôs-se de joelhos e orou; e voltando-se para o corpo, disse: Tabita, levanta-te. Ela abriu os olhos e, vendo a Pedro, sentou-se.
41 Ta Fita nimanaya kafi siveyaʼitotoya, e ʼinega tovetumaqana ta wese wadawadaʼe qabudi gabedi imai. ʼInega Tabita mayawaina veʼitayea ʼidia.
41 Ele, dando-lhe a mão, levantou-a e, chamando os santos e as viúvas, apresentou-lha viva.
42 Ta Tabita valena yawala tauya Iofa ana tomotauyavo ʼidia, ʼinega tomotau qabudi ivetumaqana Kaiwabu ʼinaya.
42 Tornou-se isto notório por toda a Jope, e muitos creram no Senhor.
43 Ta Fita tufwana tuta kuena Iofa ʼinaya toatoa taha ʼoloto maega, ana wawa Saimoni. Ta Saimoni ena fewa yubai ʼwafidiega vaina kulufa viaviaqidi.
43 Pedro ficou muitos dias em Jope, em casa de um curtidor chamado Simão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.