Atos 8

Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ta Saulo Sitibeni ana luveʼaliga weaqina ʼawahaqiaqiea. Ta vaina tomotau taudi Yaubada iʼamayabea Sitibeni idounia, ta ʼwafina iʼewei itavunia. Saulo toʼekalesia luaviedi Ta Sitibeni ena ʼaliga ʼaubena nana ʼinaya vevoalana qiduana veʼale Ielusalema ana toʼekalesia ʼidia. ʼInega tovetumaqana qabudi idena iyavula diʼwe Iudia be Samelia ʼabaganavo ʼidia. Ta tovaletuyana adi yau 12 ge ida dena ta ʼesi itoa Ielusalema ʼinaya. Ta Saulo nuanuana ʼekalesia nagiveluveifedi, ʼinega tauya vanue ʼaidega ʼaidega ʼidia lugu ta ʼoloto be vivine ʼekafidi ʼinega ʼiʼimega tauyedi vanue ʼebeyoqona ʼinaya aʼuluguyedi.
1 E Saulo aprovou a morte de Estêvão. Naquele mesmo dia a igreja de Jerusalém começou a sofrer uma grande perseguição. E todos os cristãos, menos os
2 — ausente —
2 Alguns homens religiosos sepultaram Estêvão e choraram muito por causa da sua morte.
3 — ausente —
3 Porém Saulo se esforçava para acabar com a igreja. Ele ia de casa em casa, arrastava homens e mulheres e os jogava na cadeia.
4 Ta tovetumaqana iveʼiyavula mali diʼwe be mali diʼwe ʼidia. Ta todiʼwe ʼinaya iʼifoqe, e wese Ieisu Valena aqiaqina ilugaihiea tomotau ʼidia.
4 Aqueles que tinham sido espalhados anunciavam o evangelho por toda parte.
5 ʼInega Filifi tauya ʼabaga Samelia ʼinaya, ta omode Keliso valena lugaihiea ʼidia.
5 Filipe foi até a capital da Samaria e anunciava Cristo às pessoas dali,
6 Ta tomotau qabudi Filifi ena vona ivineneqa aqiaqiea, mana ena fewa ʼebenuavoqana iʼitedi.
6 e as multidões ouviam com atenção o que ele dizia. Todos o escutavam e viam os milagres que ele fazia.
7 Ta tomotau ʼeala niboana luveifadi niʼau ʼwahalidi, ʼinega Filifi ʼwavina ʼifoqeyedi ta ma kolukoluadi iʼifoqe ʼidiega. Ta taudi ʼwafidi tuta qabuna tutumina be taudi ʼaqedi luveifadi ge adi fata ida yabayaba wese giveaqiaqiedi.
7 Os espíritos maus, gritando, saíam de muitas pessoas, e muitos coxos e paralíticos eram curados.
8 ʼInegana tomotau qabudi iqaiawa qiduana ʼabaga nana ʼinaya.
8 E assim o povo daquela cidade ficou muito alegre.
9 Ta ʼabaga nana ʼinaya taha ʼoloto ana wawa Saimoni toatoa. Tauna taha tobalavu qiduana ta tuta qabuna gweligweli, ta taunega ana wawa givaneyea. Ta me Samelia qabudi inuavoqana ena fewa waiwaidi weaqina.
9 Morava ali um homem chamado Simão, que desde algum tempo atrás fazia feitiçaria entre os samaritanos e os havia deixado muito admirados. Ele se fazia de importante,
10 ʼInega tomotau kaikaiwabudi be wese lukwalukwadi Saimoni iʼawahaqiaqiea ta ivonaya, “ʼOloto baʼe tovewaiwai otaqa Yaubada ʼinega.”
10 e os moradores de Samaria, desde os mais importantes até os mais humildes, escutavam com muita atenção o que ele dizia. Eles afirmavam: — Este homem é o poder de Deus! Ele é “o Grande Poder”!
11 Ta Saimoni ena vona inoqolia ta iʼabibodea, mana ena gweliega tuta qabuna givenuavoqanidi.
11 Eles davam atenção ao que Simão fazia porque durante muito tempo ele os havia deixado assombrados com as suas feitiçarias.
12 Ta baʼe ʼitaga Filifi niʼau ʼifoqe mai ta Toʼetoyavua Ieisu ena waiwai ta wese Yaubada ena ʼEbeluvine weaqidi lugaihiea ʼidia. ʼInega ʼoloto wese vivine Filifi ena vona ivetumaqanei ta ibabitaiso.
12 Mas eles acreditaram na mensagem de Filipe a respeito da boa notícia do Reino de Deus e a respeito de Jesus Cristo e foram batizados, tanto homens como mulheres.
13 Ta Saimoni wese Yaubada vetumaqanea ʼinega tauna wese babitaiso ʼewea. Ta ena babitaiso ʼabibodanaya Filifi maega itoatoa. Ta Filifi ena fewa ʼebenuavoqana ta wese ena viaqa waiwaidi Saimoni ʼitedi, e ʼinega nuana voqana aqiaqi.
13 O próprio Simão também creu. E, depois de ser batizado, acompanhava Filipe de perto, muito admirado com os grandes milagres e maravilhas que ele fazia.
14 Ieisu ena tovaletuyana 12 nawale Ielusalema ʼinaya itoatoa. Ta tutana vale inoqolia me Samelia Yaubada ena vona niʼau iʼawahaqiaqiea, ʼinega Fita be Ioni iluvetunedi itauya Samelia ʼinaya.
14 Os apóstolos , que estavam em Jerusalém, ficaram sabendo que o povo de Samaria também havia recebido a palavra de Deus e por isso mandaram Pedro e João para lá.
15 Ta me Samelia Kaiwabu Ieisu ana wawamo ʼinega ibabitaiso, ʼinega Niboana Gwalagwalana nawale ge dalugu ʼidia. Ta tutana Fita be Ioni iʼifoqe ʼinega tovetumaqana vauvaudi weaqidi ivenoqi be vonigo Niboana Gwalagwalana nalugu ʼidia.
15 Quando os dois chegaram, oraram para que a gente de Samaria recebesse o Espírito Santo,
16 — ausente —
16 pois o Espírito ainda não tinha descido sobre nenhum deles. Eles apenas haviam sido batizados em nome do Senhor Jesus.
17 Ta tutana Fita be Ioni nimadi iaʼuya ʼidia e ʼinega Niboana Gwalagwalana lugu ʼidia.
17 Aí Pedro e João puseram as mãos sobre eles, e assim eles receberam o Espírito Santo.
18 Ta Saimoni tovaletuyana magilafudi ʼitedi nimadi iaʼuya tomotau ʼidia ta Niboana Gwalagwalana iʼewea. ʼInega mane ʼewei ta nuanuana Fita be Ioni naneidi, ʼinega vonedi vonaya,
18 Simão viu que, quando os apóstolos punham as mãos sobre as pessoas, Deus dava a elas o Espírito Santo. Por isso ofereceu dinheiro a Pedro e a João,
19 “Benaʼe waiwai nana nuanuagu ona neigu be yaqisa yaʼa wese nimagu ena aʼuya tomotau ʼidia ta Niboana Gwalagwalana nalugu ʼidia.”
19 dizendo: — Quero que vocês me deem também esse poder. Assim, quando eu puser as mãos sobre alguém, essa pessoa receberá o Espírito Santo.
20 ʼInega Fita vona ʼeviviea vonaya, “Eu mane maega una veilaqe vataya, mana vonigo Yaubada ena nei kavovo eu maneyega nuanuau una gimwanea.
20 Então Pedro respondeu: — Que Deus mande você e o seu dinheiro para o inferno! Você pensa que pode conseguir com dinheiro o
21 Ta oʼa ge au fata imaʼa maega kana fewa, mana eu ilivu ge aqiaqina Yaubada matanaya.
21 Você não tem direito de tomar parte no nosso trabalho porque o seu coração não é honesto diante de Deus.
22 Ta luaqiaqieu be eu luveifana ʼinega una nuagivila. Ta una venoqi Kaiwabu ʼinaya, ʼinega nage eu nuanua luveifana ʼinega nanuataqou,
22 Arrependa-se, deixe o seu plano perverso e peça ao Senhor que o perdoe por essa má intenção.
23 mana niʼau yahalamania eu nuanua luveifana ʼinega uveʼifiʼifiema ta wese ilivu luveifana yoqoniu.”
23 Vejo que você está cheio de inveja, uma inveja amarga como fel, e vejo também que você está preso pelo pecado.
24 ʼInega Saimoni vonedi vonaya, “Ona venoqi Kaiwabu ʼinaya be yani dina luveifana niʼau osimanedi ge naʼifoqe ʼiguya.”
24 Aí Simão disse a Pedro e a João: — Por favor, peçam ao Senhor por mim para que não aconteça comigo nada do que vocês disseram.
25 Ta omoʼe ʼinaya Fita be Ioni edi Kaiwabu ena vona isimana ʼifoqeyea tomotau qabudi ʼidia. Ta ʼabibodanaya iʼevivi itauya Ielusalema ʼinaya. Ta edi tauya gamonaya ilugaihiea Samelia ʼabaganavo ʼaidega ʼaidega ʼidia.
25 Depois de terem dado o seu testemunho e de terem pregado a palavra do Senhor, Pedro e João voltaram para Jerusalém. No caminho eles espalhavam o evangelho em muitos povoados da Samaria.
26 Ta Kaiwabu ena tovaleʼewa Filifi vonea vonaya, “Utovolo ta babaʼauya una tauya ʼeda Ielusalemega webui tauya Gasa ʼinaya ʼifoqe. Ta ʼeda nana baʼitagana tomotau ge ida tautauya ʼinega.”
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: — Apronte-se e vá para o Sul, pelo caminho que vai de Jerusalém até a cidade de Gaza. (Pouca gente passava por aquele caminho.)
27 ʼInega Filifi tutuvila tauya, ta ʼedaya Itiofia ʼolotona lobea. Tauna ʼwafi ʼewaʼewana, ta tua me ena luvine, mana me Itiofia edi kwini ena kulufa kaikaiwabudi ʼitaʼitamakidi. Lova tauya Ielusalema ʼinaya sabi tafwalolo,
27 — ausente —
28 ta baʼitaga tafwalolo niʼa gumwala, ʼinega ena waga lihilihiega ʼeviʼevivi ena ʼabagaya. Waga nana gamonaya toatoa ta Buki Nugwenugweina avoavoya tovesimasimana Aisea ena ʼwayavi ʼinega.
28 — ausente —
29 ʼInega Niboana Gwalagwalana Filifi vonea vonaya, “Una tauya waga lihilihi ʼinaya ta diʼwenega una tautauya.”
29 Então o Espírito Santo disse a Filipe: — Chegue perto dessa carruagem e acompanhe-a.
30 ʼInega Filifi vihila tauya waga lihilihi diʼwenaya, ta ʼoloto nana bonana noqolia tovesimasimana Aisea ena ʼwayavi avoavoya. ʼInega Filifi vetalaʼaiea vonaya, “Nage ualamania tolaʼai uavoavoya?”
30 Filipe correu para perto da carruagem e ouviu o funcionário lendo o livro do profeta Isaías. Aí perguntou: — O senhor entende o que está lendo?
31 Ta ʼoloto nana vonaya, “Maʼoda agu fata be eda alamani ʼaiqei ʼeguma ge taha toga daveʼitegu?” ʼInega ʼoloto nana Filifi venoqiea be wagaya nagelu, e ʼinega gelu toabui diʼwenaya ta Buki Gwala nana ʼinega avoya.
31 — Como posso entender se ninguém me explica? — respondeu o funcionário. Então convidou Filipe para subir e sentar-se com ele na carruagem.
32 Ta avo nana niʼau Itiofia ʼoloto nana avoya baʼe ʼidewana vonaya,
32 A parte das Escrituras Sagradas que o funcionário estava lendo era esta: “Ele era como um cordeiro que é levado para ser morto; era como uma ovelha que fica muda quando cortam a sua lã. Ele não disse nada.
33 — ausente —
33 Foi humilhado, e foram injustos com ele. Ninguém poderá falar a respeito de descendentes dele, já que a sua vida na terra chegou ao fim.”
34 ʼInega Itiofia ʼoloto nana Filifi vetalaʼaiea vonaya, “Uvonegu, togama weaqina tovesimasimana Aisea vonavona? Nage taunega weaqina, nage mali ʼoloto weaqina?”
34 O funcionário perguntou a Filipe: — Por favor, me explique uma coisa! De quem é que o profeta está falando isso? É dele mesmo ou de outro?
35 ʼInega Filifi veʼale lugaihi ʼoloto nana ʼinaya, ta Aisea ena ʼwayavi baʼe ʼinega givesimatalia ʼinaya, ta Ieisu Valena Aqiaqina weaqina veʼitea.
35 Então, começando com aquela parte das Escrituras, Filipe anunciou ao funcionário a boa notícia a respeito de Jesus.
36 Nawale ʼedanegana itautauya ʼinega taha goʼila ʼinaya iʼifoqe, ʼinega ʼoloto nana Filifi voneaya, “Uʼitei, goʼila omoʼe! Nage ana fata babitaiso ena ʼewea, waisa?”
36 Enquanto estavam viajando, chegaram a um lugar onde havia água. Então o funcionário disse: — Veja! Aqui tem água. Será que eu não posso ser batizado?
37 [ʼInega Filifi voneaya, “ʼEguma eu nuanua qabuna ʼinega Ieisu uvetumaqanea, e ʼinega ana fata ena givebabitaisou.” ʼInega ʼoloto nana vona ʼeviviea vonaya, “Niʼau yavetumaqana Ieisu Keliso tauna Yaubada Natuna.”]
37 [Filipe respondeu: — Se o senhor crê de todo o coração, é claro que pode. E o funcionário disse: — Sim, eu creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus.]
38 ʼInega Itiofia ʼoloto nana waga ana tovevihila vonea be nagiveluaʼuya, ʼinega Filifi maega ivawebui goʼilaya, ta Filifi ʼoloto nana givebabitaisoya.
38 Ele mandou parar a carruagem, os dois entraram na água, e Filipe o batizou ali.
39 Ta tutana ivanemai goʼilega ʼinega Yaubada Niboanina Filifi ʼebeʼewei tauyea, ta ʼoloto nana Filifi ge wese daʼita ʼeviviei. Ta ma ena qaiawa ʼevivi tauya ena ʼabagaya.
39 Quando eles estavam saindo da água, o Espírito do Senhor levou Filipe embora. O funcionário não viu mais Filipe, porém continuou a sua viagem, cheio de alegria.
40 ʼInega Filifi ʼifoqe ʼabaga Asota ʼinaya, ta omoʼe ʼinaya lugaihiea. Ta wese tautauya ta lulugaihiea ʼabaga taha taha ʼidia ana laba ʼifoqe Sisalia ʼinaya.
40 De repente, Filipe se encontrou na cidade de Azoto e seguiu viagem, anunciando o evangelho por todas as cidades até chegar a Cesareia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.