Atos 23
Molima New Testament (MOX_FNS) vs ARIB
1 ʼInega Faulo ʼita naqo me Diu edi kaniselayavo ʼidia ta vonedi vonaya, “Taigwavo, lova be ana laba baʼitagana agu lutonova Yaubada matanaya aqiaqina, mana tuta qabuna egu ilivu tunutunuqina.”
1 Fitando Paulo os olhos no sinédrio, disse: Varões irmãos, até o dia de hoje tenho andado diante de Deus com toda a boa consciência.
2 ʼInega toveguba edi tovanugweta ana wawa Ananaiasi taudi Faulo diʼwenaya itovotovolo luvetunedi nimadiega Faulo ʼawanaya ina vunuqa.
2 Mas o sumo sacerdote, Ananias, mandou aos que estavam junto dele que o ferissem na boca.
3 ʼInega Faulo voneaya, “Oʼa wese Yaubada navunuqiu, mana oʼa au ʼita aqiaqina, ta gamouya eu nuanua luveifana. Vonigo benaʼe ʼinaya utoabui be Mosese ena luvineyega una luvinegu. Ta yavonahaqiaqieu luvine nana niʼa ubwegea, mana tawa uvonedi ina vunuqigu.”
3 Então Paulo lhe disse: Deus te ferirá a ti, parede branqueada; tu estás aí sentado para julgar-me segundo a lei, e contra a lei mandas que eu seja ferido?
4 Ta taudi Faulo diʼwenaya itovotovolo iawatayea ivoneaya, “Maʼoda oʼa Yaubada ena toveguba edi tovanugweta ʼinaya uvonavona luveifa, waisa?”
4 Os que estavam ali disseram: Injurias o sumo sacerdote de Deus?
5 ʼInega Faulo wese vonedi vonaya, “Egwavo, soli qiduana, mana yaʼa ge eda alamania vonigo tauna toveguba edi tovanugweta. Vonahaqiaqi, Buki Nugwenugweina ena simana ʼidewani vonaya, ‘Emi toluvine qiduana ge ona ʼawaluveifei.’”
5 Disse Paulo: Não sabia, irmãos, que era o sumo sacerdote; porque está escrito: Não dirás mal do príncipe do teu povo.
6 Ta Faulo niʼa ʼitedi me Diu edi kaniselayavo ʼidiega vaina Sadusiavo ta wese vaina Falisiavo itoatoa, ʼinega gabedi vonaya, “Taigwavo, yaʼa wese taha Falisi, mana tamagu wese Falisi adi yoʼo ʼinega. Ta egu tovolo omiʼa matamia ʼiuna, mana yaluluʼita vane toʼaliga edi yaʼitoto ʼevivi ʼaligega weaqina.”
6 Sabendo Paulo que uma parte era de saduceus e outra de fariseus, clamou no sinédrio: Varões irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseus; é por causa da esperança da ressurreição dos mortos que estou sendo julgado.
7 Ta Faulo ena vona baʼe weaqina Falisiavo be Sadusiavo iveʼaeʼaetoga ʼinega vetoatoasiʼi ʼifoqe nuanidia.
7 Ora, dizendo ele isto, surgiu dissensão entre os fariseus e saduceus; e a multidão se dividiu.
8 Mana Sadusiavo ivonaya vonigo toʼaliga ge ana fata ina yaʼitoto ʼevivi. Ta wese ivonaya be Yaubada ena tovaleʼewayavo be niboniboana ge ida toatoa. Ta ʼesi Falisiavo ivetumaqana aqiaqi nawale toʼaliga ina yaʼitoto ʼevivi ta wese ivetumaqana tovaleʼewa be niboana itoatoa.
8 Porque os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito; mas os fariseus reconhecem uma e outra coisa.
9 Ta velegulegu qiduana ʼifoqe ʼinega vaina Falisi luvine ana toveʼitayavo me edi nualuveifa itovolo ta iveʼaeʼaetoga waiwai ivonaya, “ʼOloto baʼe ge taha ena luveifana ada ʼita lobei. Ana ʼita Yaubada ena tovaleʼewa taha nage niboana taha ena vona neia.”
9 Daí procedeu grande clamor; e levantando-se alguns da parte dos fariseus, altercavam, dizendo: Não achamos nenhum mal neste homem. E se algum espírito ou anjo lhe falou, não resistamos a Deus.
10 Ta veʼaeʼaetoga nana veqidua vaʼine qabu magilafudina nuanidia, ʼinega toluavia edi tovamatana qiduana mwaniniva vonigo nawale Faulo ʼwafina ina velihiea ta ina ʼesiwagewagea. ʼInega ena toluaviayavo luvinedi be ʼiʼimega Faulo ina ʼewea kanisela diavona ʼidiega ta ina tauyea edi balekia.
10 E avolumando-se a dissenção, o comandante, temendo que Paulo fosse por eles despedaçado, mandou que os soldados descessem e o tirassem do meio deles e o levassem para a fortaleza.
11 Ta velovelovanaya Kaiwabu mai Faulo diʼwenaya tovolo ta voneaya, “Faulo, giwaliu nafatu! Niʼau Valegu Ielusalema ana totoayavo ʼidia usimanea, ta nawale wese ʼidewanina Vale Aqiaqina ʼabaga qiduana Loma ana tomotauyavo ʼidia una lugaihiea.”
11 Na noite seguinte, apresentou-se-lhe o Senhor e disse: Tem bom ânimo: porque, como deste testemunho de mim em Jerusalém, assim importa que o dês também em Roma.
12 Mahala vulihia ʼinega me Diu ivaʼauta ta idima govaqa maʼoda Faulo ina luveʼaliga ʼaiqei. ʼInega ma ediavo ivona fofofola ivonaya, “Tamada, nawale ge kana ʼai be wese ge kana numa ana laba Faulo kana luveʼaligia!”
12 Quando já era dia, coligaram-se os judeus e juraram sob pena de maldição que não comeriam nem beberiam enquanto não matassem a Paulo.
13 Ta todima govaqa dina adi yau 40 ta wese vaina ediavo maega.
13 Eram mais de quarenta os que fizeram esta conjuração;
14 ʼInega itauya toveguba qiduqiduadi be wese ʼabaga ana tovanugwetayavo ʼidia ta ivonedia, “Imaʼa niʼa avona fofofola ta wese aʼawatamatamana ge taha ʼabwaga ana gudatonovi ana laba Faulo ana luveʼaligia.
14 e estes foram ter com os principais sacerdotes e anciãos, e disseram: Conjuramo-nos sob pena de maldição a não provarmos coisa alguma até que matemos a Paulo.
15 ʼInega nuanuama omiʼa be kaniselayavo maega vale ona vetunei toluavia edi tovamatana qiduana ʼinaya ta ona uʼavea be Faulo naʼebeʼewei namiea ʼimia kotu weaqina, mana nuanuami wese Faulo ena luveifana ona sali aqiaqiea. Ta imaʼa ana ʼivaʼavaʼata, ta tuta nana ʼedaya toluaviayavo Faulo maega imaimai, e ʼinega ana kafia ana luveʼaligia.”
15 Agora, pois, vós, com o sinédrio, rogai ao comandante que o mande descer perante vós como se houvésseis de examinar com mais precisão a sua causa; e nós estamos prontos para matá-lo antes que ele chegue.
16 Ta Faulo oqana me Diu edi dima govaqa valena noqolia, ʼinega tauya toluaviayavo edi balekia lugu, ta Faulo ʼinaya edi dima govaqa weaqina vematamagilafuyea.
16 Mas o filho da irmã de Paulo, tendo sabido da cilada, foi, entrou na fortaleza e avisou a Paulo.
17 ʼInega Faulo toluavia edi tovamatana goyona taha gabea voneaya, “Kilakai baʼe una tauyea toluaviayavo emi tovamatana qiduana ʼinaya ta ena nuanua nasimanea ʼinaya.”
17 Chamando Paulo um dos centuriões, disse: Leva este moço ao comandante, porque tem alguma coisa que lhe comunicar.
18 ʼInega tovamatana nana Faulo oqana ʼebeʼewei tauyea ena tovamatana qiduana ʼinaya ta voneaya, “Faulo yoqoyoqonina luvetunegu ta venoqiegu kilakai baʼe yamiea ʼiuya nuanuana taha yani weaqina navoneu.”
18 Tomando-o ele, pois, levou-o ao comandante e disse: O preso Paulo, chamando-me, pediu-me que trouxesse à tua presença este moço, que tem alguma coisa a dizer-te.
19 ʼInega tovamatana qiduana Faulo oqana nimanaya kafia ʼebeʼewei maega tufwana ivanaqo adi ʼaidega ta ʼinega vetalaʼaiea voneaya, “Tolaʼai eu nuanua e una simana ʼiguya.”
19 O comandante tomou-o pela mão e, retirando-se à parte, perguntou-lhe em particular: Que é que tens a contar-me?
20 ʼInega kilakai nana voneaya, “Me Diu vaina idima govaqa ina venoqieu be ʼibe Faulo una ʼebeʼewei una miea me Diu edi kaniselayavo edi toavaʼauta ʼinaya nuanuadi Faulo ena luveifana ina sali aqiaqiea. Ta baʼe edi uʼava qiduana.
20 Disse ele: Os judeus combinaram rogar-te que amanhã mandes Paulo descer ao sinédrio, como que tendo de inquirir com mais precisão algo a seu respeito.
21 ʼInega edi venoqi ʼiuya ge una viaqi, mana me Diu adi yau 40 ta wese vaina maega ʼedaya ina oukwaiva ta ina baʼebaʼe Faulo ina kafia ina luveʼaligia. Edi vona fofofola be wese edi ʼawatamatamana ʼenoʼenova vonigo ʼabwaga be goʼila ge ina gudatonovi ana laba Faulo ina luveʼaligia. Taudi niʼa ibodaboda, ta ʼeguma edi venoqi una ʼawahaqiaqiea e yani nana nawale naʼifoqe.”
21 Tu, pois, não te deixes persuadir por eles; porque mais de quarenta homens dentre eles armaram ciladas, os quais juraram sob pena de maldição não comerem nem beberem até que o tenham morto; e agora estão aprestados, esperando a tua promessa.
22 ʼInega tovamatana qiduana Faulo oqana luvine neia voneaya, “Kaiwa, oʼa una tauya ta tolaʼai niʼa usimana ʼifoqeyea ʼiguya weaqina ge taha toga una vonei.” ʼInega luvetunea ʼabo ʼifoqe tauya.
22 Então o comandante despediu o moço, ordenando-lhe que a ninguém dissesse que lhe havia contado aquilo.
23 ʼInega toluavia edi tovamatana qiduana tovamatana goyogoyodi magilafudi gabedi ʼinega luvine neidi vonedia, “Baʼe ʼitaga lavilavi ʼinaya toluavia adi yau 200, ta wese toluavia me edi osi adi yau 70 ta wese toʼavala gita 200 ona ʼivaʼavaʼaidi, be velovelovana 9 koloki ʼidewani ona tutuvila be Faulo ona tauyea ʼabaga Sisalia ʼinaya.
23 Chamando dois centuriões, disse: Aprontai para a terceira hora da noite duzentos soldados de infantaria, setenta de cavalaria e duzentos lanceiros para irem até Cesaréia.
24 Ta wese vaina osi Faulo weaqina ona ʼivaʼavaʼaidi ʼinega nagelu ta ona ʼitamaki aqiaqiea ona tauyea gavana Feliki ʼinaya.”
24 E mandou que aparelhassem cavalgaduras para que Paulo montasse, a fim de o levarem salvo ao governador Félix.
25 ʼInega tovamatana qiduana taha leta ʼwayavia Feliki ʼinaya, ta ana noqola baʼe ʼidewana,
25 E escreveu-lhe uma carta nestes termos:
26 “Oʼa kaiwabu agou gavana Feliki, me egu ʼamayaba yalulukaiwa ʼiuya.
26 Cláudio Lísias, ao excelentíssimo governador Félix, saúde.
27 ʼOloto baʼe me Diu ivevoalanea ʼinega ikafia nuanuadi ina luveʼaligia. Ta valena yanoqolia tauna Loma ʼolotona, ʼinega egu toluaviayavo maega atauya ayavuia nimadiega.
27 Este homem foi preso pelos judeus, e estava a ponto de ser morto por eles quando eu sobrevim com a tropa e o livrei ao saber que era romano.
28 Ta nuanuagu me Diu edi veʼewa ʼiuna eda alamania, e ʼinega niʼau yatauyea edi kaniselayavo matadia edi vanue ʼebetoavaʼauta ʼinaya sabi vetalaʼaina.
28 Querendo saber a causa por que o acusavam, levei-o ao sinédrio deles;
29 Ta edi veʼewa ʼiuna yanoqolia yani kavokavovo weaqina, taudi me Diu edi ilivu be edi luvine vaina weaqina. Ta edi veʼewa ʼinega ge ana luaqiaqi be ina luveʼaligi nage ina aʼuluguyei vanue ʼebeyoqona ʼinaya.
29 e achei que era acusado de questões da lei deles, mas que nenhum crime havia nele digno de morte ou prisão.
30 Ta wese me Diu edi dima govaqa niʼa yanoqolia nuanuadi ʼoloto nana ina luveʼaligia. ʼInega lukwayavonega yaluvetunei waiwai ʼiuya. Ta ana toveʼewayavo yavonedi ina ʼiteu ta edi veʼewa ʼoloto nana weaqina ina simana ʼifoqeyea matauya. Baʼe egu vona ana fata. Yaʼa Kolodiasi Lisiasi.”
30 E quando fui informado que haveria uma cilada contra o homem, logo to enviei, intimando também aos acusadores que perante ti se manifestem contra ele. Passa bem.
31 Toluaviayavo edi tovamatana qiduana ena luvine imatayagea. ʼInega velovelovanaya Faulo iʼebeʼewei itauyea ʼabaga Anitifatili ʼinaya.
31 Os soldados, pois, conforme lhes fora mandado, tomando a Paulo, o levaram de noite a Antipátride.
32 Mahala vulihia ʼinega toluavia diavona ʼaqediega itauya, e taudina iʼevivi mai edi balekia Ielusalema ʼinaya. Ta osi ana togeluyavo 70 dina ge ida ʼevivi, ta ʼesi Faulo maega itauya Sisalia ʼinaya.
32 Mas no dia seguinte, deixando aos de cavalaria irem com ele, voltaram à fortaleza;
33 ʼInega togelu osi iʼifoqe ilugu Sisalia ʼinaya. Ta Faulo itauyea gavana Feliki ʼinaya, ta wese ena leta ineia.
33 os quais, logo que chegaram a Cesaréia e entregaram a carta ao governador, apresentaram-lhe também Paulo.
34 ʼInega Feliki leta nana avoi gumwala ʼabo Faulo vetalaʼaiea vonaya, “Oʼa todiʼwe ʼinega?” Ta Faulo veʼiea vonaya, “Yaʼa diʼwe Silisia ʼinega yamai.”
34 Tendo lido a carta, o governador perguntou de que província ele era; e, sabendo que era da Cilícia, disse:
35 ʼInega Feliki voneaya, “Au toveʼewayavo kana baʼebaʼeyedi ina maiona emi kotu kana viaqia.” ʼInega toluaviayavo luvinedi kini Elodi ena ʼabaga kaikaiwabuna Faulo ina aʼuluguyea gamonaya, ta ina ʼitamaki aqiaqiea.
35 Ouvir-te-ei quando chegarem também os teus acusadores; e mandou que fosse guardado no pretório de Herodes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.