Atos 10
Molima New Testament (MOX_FNS) vs ARC
1 ʼAbaga qiduana Sisalia ʼinaya taha ʼoloto ana wawa Konilio toatoa. Tauna me Itali toluaviayavo adi yau 100 edi tovamatana.
1 E havia em Cesareia um varão por nome Cornélio, centurião da coorte chamada Italiana,
2 Ta Konilio ʼoloto aqiaqina. Tauna ena gadeavo maega Yaubada iʼamayabea, ta lukwalukwadi ihiuledi ta tuta qabuna ivevenoqi Yaubada ʼinaya.
2 piedoso e temente a Deus, com toda a sua casa, o qual fazia muitas esmolas ao povo e, de contínuo, orava a Deus.
3 Ta taha ʼaubena lavilavi ʼidewana 3 koloki ʼinaya veʼita taha kavonea daveʼwayoqa ʼifoqe Konilio ʼinaya. ʼInega Yaubada ena tovaleʼewa taha ʼita aqiaqiea ʼifoqe mai ʼinaya, voneaya, “Konilio!”
3 Este, quase à hora nona do dia, viu claramente numa visão um anjo de Deus, que se dirigia para ele e dizia: Cornélio!
4 Ta Konilio me ena mwaniniva tovaleʼewa nana vevekovei ta vetalaʼaiea vonaya, “Kaiwabu, tolaʼai?” Ta tovaleʼewa nana veʼiea vonaya, “Yaubada eu noqi be eu iula lukwalukwa ʼidia niʼa alamania, ta weaqina ge danuafaniu.
4 Este, fixando os olhos nele e muito atemorizado, disse: Que é, Senhor? E o anjo lhe disse: As tuas orações e as tuas esmolas têm subido para memória diante de Deus.
5 ʼInega vaina tomotau una vetunedi ina tauya Iofa ʼinaya, ta omoʼe ʼinaya taha ʼoloto ana wawa Saimoni tauna wese igabea Fita ina lobea, ta ina ʼebeʼewei ina miei naʼiteu.
5 Agora, pois, envia homens a Jope e manda chamar a Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Ta tauna toatoa waviana Saimoni ena vanuea balabalaya. Ta tonivanue nana ena fewa yubai ʼwafidiega kulufa taha taha viaviaqidi.”
6 Este está com um certo Simão, curtidor, que tem a sua casa junto do mar. Ele te dirá o que deves fazer.
7 Ta tutana Yaubada ena tovaleʼewa niʼa ʼevivi tauya, e ʼinega Konilio ena tofewa magilafudi gabedi imai. Ta wese taha iana ena toluaviayavo ʼidiega gabea, tauna wese Yaubada ana toʼamayaba agona.
7 E, retirando-se o anjo que lhe falava, chamou dois dos seus criados e a um piedoso soldado dos que estavam ao seu serviço.
8 ʼInega tovaleʼewa nana ena vona Konilio simanea toidi ʼidia, ta ʼinega luvetunedi itauya Iofa ʼinaya.
8 E, havendo-lhes contado tudo, os enviou a Jope.
9 Ahalia itutuvila itautauya ta tuta goyona ina ʼifoqe Iofa ʼinaya. Ta babaʼauya Fita vane vanue debanaya sabi venoqi.
9 E, no dia seguinte, indo eles seu caminho e estando já perto da cidade, subiu Pedro ao terraço para orar, quase à hora sexta.
10 Ta botana ʼewea nuanuana naʼai, ta ʼabwaga nawale iʼivaʼavaʼaia. ʼInega kavona veʼwayoqega taha yani ʼifoqe ʼinaya.
10 E, tendo fome, quis comer; e, enquanto lhe preparavam, sobreveio-lhe um arrebatamento de sentidos,
11 ʼInega matanaya mahala ʼelalamia, ta taha yani ʼitea ana ʼita ʼidewana kaleko qiduana nima susuna foa ma wayona webuwebui mai bwaʼobwaʼoya.
11 e viu o céu aberto e que descia um vaso, como se fosse um grande lençol atado pelas quatro pontas, vindo para a terra,
12 Ta kaleko nana gamonaya yubai taha taha ta vaina kawakawalidi ta wese manuqa itoatoa.
12 no qual havia de todos os animais quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 ʼInega taha bonana ʼifoqe voneaya, “Fita, uyaʼitoto, yubai ufofolidi ta uʼai!”
13 E foi-lhe dirigida uma voz: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 ʼInega Fita vona ʼeviviea vonaya, “Kaiwabu, gebu ana fata! Ge taha tuta baʼe yubai diavona eda ʼainidi, mana imaʼa me Diu ema luvine baʼe ʼidewani.”
14 Mas Pedro disse: De modo nenhum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma comum e imunda.
15 Ta bonana noqola ʼeviviea voneaya, “Yaubada yani qabudi givevunavunaqidi ta ʼawahaqiaqiedi, e ʼinega oʼa ge una ʼawaluveifedi.”
15 E segunda vez lhe disse a voz: Não faças tu comum ao que Deus purificou.
16 Ta yani nana ena ʼifoqe Fita matanaya ana yau toi, ta ʼabiboda Yaubada kaleko nana ʼewa ʼeviviei vaneqa mahalaya.
16 E aconteceu isto por três vezes; e o vaso tornou a recolher-se no céu.
17 Ta Fita me ena nuavoqana baʼe veʼita nana weaqina, mana nawale nuana ge daʼeqaʼuya. ʼInega Konilio ena tomotauyavo toidi iʼifoqe Saimoni ena vanuea ta masuʼedanaya itovolo.
17 E, estando Pedro duvidando entre si acerca do que seria aquela visão que tinha visto, eis que os varões que foram enviados por Cornélio pararam à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Ta igaba vane ivonaya, “Ei, nage Saimoni ana wawa veluana Fita baʼidia toatoa?”
18 E, chamando, perguntaram se Simão, que tinha por sobrenome Pedro, morava ali.
19 Tutana Fita nawale nuana ʼiviʼivina veʼita baʼe weaqina, ʼinega Niboana Gwalagwalana voneaya, “Unoqoli! Tomotau toidi tawadega imai isalisaliu.
19 E, pensando Pedro naquela visão, disse-lhe o Espírito: Eis que três varões te buscam.
20 ʼInega uyaʼitoto uwebui maega ona tauya, ta ge una nuanua tolaʼai ina vetalaʼaieu weaqina, mana yaʼa yaluvetunedi imai ʼiuya.”
20 Levanta-te, pois, e desce, e vai com eles, não duvidando; porque eu os enviei.
21 ʼInega Fita vanue debanega webui ʼidia vonedi vonaya, “Yaʼa baʼe Fita osalisaligu, ta maʼoda ʼinega omaimai?”
21 E, descendo Pedro para junto dos varões que lhe foram enviados por Cornélio, disse: Sou eu a quem procurais; qual é a causa por que estais aqui?
22 Ta ivoneaya, “Taha toluavia edi tovamatana ana wawa Konilio vetunema amai ʼiuya. Tauna ʼoloto tunutunuqina ta Yaubada ana toʼamayaba, ta wese me Diu qabudi iʼawahaqiaqiea. Ta Yaubada ena tovaleʼewa taha ʼifoqe Konilio ʼinaya ta vematamagilafuyea vonigo oʼa nagabeu una tauya ena vanuea be yaqisa ana fata eu gaihi nanoqolia.”
22 E eles disseram: Cornélio, o centurião, varão justo e temente a Deus e que tem bom testemunho de toda a nação dos judeus, foi avisado por um santo anjo para que te chamasse a sua casa e ouvisse as tuas palavras.
23 Toi dina edi vona gumwala, e ʼinega Fita ʼebeʼewedi ilugu vanuea maega iʼeno. Mahala ahalia ʼinega Fita maega itutuvila itauya, ta wese vaina Ieisu ana tovetumaqana Iofa ʼinega maega itauya.
23 Então, chamando-os para dentro, os recebeu em casa. No dia seguinte, foi Pedro com eles, e foram com ele alguns irmãos de Jope.
24 Ta ʼeda luluvai, ʼinega ʼedaya iʼenova, ta ahalia ʼinega iʼifoqe Sisalia ʼinaya. Ta Konilio baʼebaʼeyedi ena gadeavo be enavo maega, mana gaba vaʼauqidi imai ena vanuea.
24 E, no dia imediato, chegaram a Cesareia. E Cornélio os estava esperando, tendo já convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Ta tutana Fita ʼifoqe masuʼedanaya sabi lugu, e ʼinega Konilio mai diʼwenaya ta tuqatuqanega sobadi Fita ʼiawanaya ta iwaʼodu ʼinaya.
25 E aconteceu que, entrando Pedro, saiu Cornélio a recebê-lo e, prostrando-se a seus pés, o adorou.
26 ʼInega Fita Konilio siveyaʼitotoya ta voneaya, “Uyaʼitoto, yaʼa wese oʼa ʼidewani tomotau!”
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: Levanta-te, que eu também sou homem.
27 ʼInega Konilio yaʼitoto ta iveqaelia ilugu vanuea, ta Fita tomotau qabudi ʼitedi niʼa ivaʼauta itoatoa.
27 E, falando com ele, entrou e achou muitos que ali se haviam ajuntado.
28 ʼInega vonedi vonaya, “Omiʼa niʼau oalamania, imaʼa me Diu ema luvine ge taha toga ana fata taudi ge me Diu ana vayausidi be maega ana veiaiana. Ta Yaubada niʼau veʼitegu yaʼa ge agu fata taha toga ena ʼawaluveifei ta ena vonaya, “Oʼa ge vunavunaqiu Yaubada matanaya.”
28 E disse-lhes: Vós bem sabeis que não é lícito a um varão judeu ajuntar-se ou chegar-se a estrangeiros; mas Deus mostrou-me que a nenhum homem chame comum ou imundo.
29 ʼInega tutana iada Konilio gabegu yaʼa ge eda noga, ta ʼesi yahawafelegu ta yamai. Ta baʼe egu vetalaʼai ʼimia, tolaʼai weaqina ogabegu yamai?”
29 Pelo que, sendo chamado, vim sem contradizer. Pergunto, pois: por que razão mandastes chamar-me?
30 ʼInega Konilio voneaya, “ʼAubena foa gumwala baʼe tuta nana lavilavi 3 koloki ʼidewana yavevenoqi vanuea, e ʼinega taha ʼoloto ana kaleko wadawadaea otaqina ʼiawaguya tovolo yaʼitea.
30 E disse Cornélio: Há quatro dias estava eu em jejum até esta hora, orando em minha casa à hora nona.
31 Ta vonegu vonaya, ‘Konilio, eu venoqi Yaubada niʼa noqolia, ta eu iulayavo lukwalukwa ʼidia niʼa ʼitea. Ta ʼinega oʼa Yaubada nuaveʼaviniu.
31 E eis que diante de mim se apresentou um varão com vestes resplandecentes e disse: Cornélio, a tua oração foi ouvida, e as tuas esmolas estão em memória diante de Deus.
32 ʼInega vaina tomotau una vetunedi ina tauya Iofa ʼinaya ta Saimoni wese ana wawa Fita ina ʼebeʼewei maega ina mai. Ta tauna waviana Saimoni ena vanuea toatoa. Ta wavianana yubai ʼwafidi ana toviaqa, ta ena vanue balabalaya.’
32 Envia, pois, a Jope e manda chamar Simão, o que tem por sobrenome Pedro; este está em casa de Simão, curtidor, junto do mar, e ele, vindo, te falará.
33 ʼInega lukwayavonega vaina tomotau yaluvetunedi iwai weaqiu. ʼInega kaiwa qiduana, mana niʼa umai ʼiguya. ʼInega baʼinaya niʼa avaʼauta atoatoa Yaubada matanaya, ta nuanuama tolaʼai Kaiwabu niʼa vonayea ʼiuya una simana ʼifoqeyea ʼimaya be yaqisa ana noqolia.”
33 E logo mandei chamar-te, e bem fizeste em vir. Agora, pois, estamos todos presentes diante de Deus, para ouvir tudo quanto por Deus te é mandado.
34 ʼInega Fita veʼale vonedi vonaya, “Vonahaqiaqi, niʼa nuagu ʼeqaʼuya, Yaubada tomotau ʼivaʼavaʼaida itaʼa ʼaidegada, ta ge imaʼa me Diu mamo daveyolubema.
34 E, abrindo Pedro a boca, disse: Reconheço, por verdade, que Deus não faz acepção de pessoas;
35 Ta ʼeguma tomotau mali diʼwe be mali diʼwe ʼidiega edi ilivu tunutunuqina ta Yaubada iʼamayabea, e ʼinega taudi wese ʼawaʼawa aqiaqiedi.
35 mas que lhe é agradável aquele que, em qualquer nação, o teme e faz o que é justo.
36 Niʼa yahalamania omiʼa Yaubada ʼinega onoqolia imaʼa me Isileli weaqima. Ta vale nana ana noqola baʼe ʼidewani: Toadaumwala kana lobea Yaubada maega Ieisu Keliso ʼinega, tauna tomotau qabuda eda Kaiwabu.
36 A palavra que ele enviou aos filhos de Israel, anunciando a paz por Jesus Cristo (este é o Senhor de todos),
37 Niʼa oalamania tolaʼai ʼifoqe ema ʼabagayavo ʼidia. Nugweta Ioni Togivebabitaiso tomotau lugaihidi babitaiso weaqina diʼwe Galili ʼinaya, ta ʼabibodanaya yani qabuna veʼale.
37 esta palavra, vós bem sabeis, veio por toda a Judeia, começando pela Galileia, depois do batismo que João pregou;
38 Ta wese niʼa oalamania Yaubada Ieisu Nasaleta ʼolotona venuaʼivinia. ʼInega Niboana Gwalagwalana neia ta wese waiwai neia. ʼInega Ieisu tauya ʼabaga taha taha ʼidia ta tomotau iuledi. Ta tomeqabu Seitani giveluveifedi e Ieisu giveaqiaqiedi, mana yani qabuna viaqidi Yaubada ena waiwaiega.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com virtude; o qual andou fazendo o bem e curando a todos os oprimidos do diabo, porque Deus era com ele.
39 Ta imaʼa tovaletuyana yani qabuna Ieisu viaqidi niʼa aʼitea be asimanea Isileli ʼabaganavo ʼidia ta wese Ielusalema ʼinaya. Tauna ʼetoluai ʼinaya itutuveʼewea ta iluveʼaligia.
39 E nós somos testemunhas de todas as coisas que fez, tanto na terra da Judeia como em Jerusalém; ao qual mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Ta ʼaubena vetoina Yaubada giveyaʼitotoya ʼaligega, ta veʼifoqeyea tomotau ʼidia.
40 A este ressuscitou Deus ao terceiro dia e fez que se manifestasse,
41 Ta tomotau qabudi Ieisu ge ida ʼitei, ta ʼesi imaʼa Yaubada venuaʼivinema ama ʼaidega aʼitea be asimanea. Imaʼa ena yaʼitoto ʼevivi ʼaligega ʼabibodanaya maega aʼai ta anuma.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus antes ordenara; a nós que comemos e bebemos juntamente com ele, depois que ressuscitou dos mortos.
42 Ta Ieisu luvinema be ana lugaihiea tomotau qabudi ʼidia, ta wese ana vonedi vonigo Yaubada Ieisu venuaʼivinea tomotau qabuda taudi ʼaliʼaligidi ta wese mayawaida ada Toluvine.
42 E nos mandou pregar ao povo e testificar que ele é o que por Deus foi constituído juiz dos vivos e dos mortos.
43 Yaubada ena tovesimasimana qabudi ivona vataya Ieisu weaqina vonigo tomeqabu ina vetumaqana ʼinaya edi luveifana nanuataqodi ana wawega.”
43 A este dão testemunho todos os profetas, de que todos os que nele creem receberão o perdão dos pecados pelo seu nome.
44 Fita nawale vonavona ʼinega Niboana Gwalagwalana webui mai ta lugu taudi tovineneqa ʼidia.
44 E, dizendo Pedro ainda estas palavras, caiu o Espírito Santo sobre todos os que ouviam a palavra.
45 ʼInega mali bona be mali bona ʼidiega ivonavona, ta Yaubada iawahawatuboya. Ta me Diu taudi wese Ieisu ivetumaqanea Fita maega imai Iofa ʼinega inuavoqana qiduana, mana niʼa iʼitea be inoqolia Yaubada Niboana Gwalagwalana guiwaqia wese taudi ge me Diu ʼidia. ʼInega Fita vonedi vonaya,
45 E os fiéis que eram da circuncisão, todos quantos tinham vindo com Pedro, maravilharam-se de que o dom do Espírito Santo se derramasse também sobre os gentios.
46 — ausente —
46 Porque os ouviam falar em línguas e magnificar a Deus.
47 “Egwavo, qabu baʼe Niboana Gwalagwalana niʼa iʼewea itaʼa lova ʼidewani. E ʼinega ge ana fata taha toga ʼimiega edi babitaiso goʼilega ona awatayedi, waisa?”
47 Respondeu, então, Pedro: Pode alguém, porventura, recusar a água, para que não sejam batizados estes que também receberam, como nós, o Espírito Santo?
48 ʼInega Konilio ma enavo Fita luvinedi be ina babitaiso Ieisu Keliso ana wawega. Ta babitaiso nana ʼabibodanaya Fita inoqiea be vaina ʼaubena maega ina toa.
48 E mandou que fossem batizados em nome do Senhor. Então, rogaram-lhe que ficasse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.