Mateus 27

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Timbot ma mbeŋbeŋŋana, to zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin peeze kan timap ma tilup zin be tipombol Yesu ka sua be tipuni ma imeete.
1 Chegando a manhã, todos os príncipes dos sacerdotes e os anciãos do povo reuniram-se em conselho para entregar Jesus à morte.
2 To tipo i, mi tikami ma tila tiuri la Pilatus namaana. Pa ni gabana ki Rom.
2 Ligaram-no e o levaram ao governador Pilatos.
3 Yudas ta iur Yesu ila ka koi bizin naman na, ileŋ kembei sua imbol kek be tipun Yesu ma imeete, to leleene ipata kat pa mbulu ta ikam na. Tana ikam pat kini mozooroŋan tomoota laamuru, mi ila be ipimiili pizin bibip kizin patoronŋana kan mi zin peeze kan. Ila ipet kizin, to iso:
3 Judas, o traidor, vendo-o então condenado, tomado de remorsos, foi devolver aos príncipes dos sacerdotes e aos anciãos as trinta moedas de prata,
4 “Is, pat tiom tis! Nio aŋkam sanaana biibi kat. Pa tomtom ta le uunu sa isaana som, ta aŋsegeedi ma aŋuri sorok ima nomoyom ma iŋgi be imeete i.” Mi zin tipekel kwoono ma tiso: “Ina nu koroŋ ku. Niam koroŋ tiam som.”
4 dizendo-lhes: Pequei, entregando o sangue de um justo. Responderam-lhe: Que nos importa? Isto é lá contigo!
5 To Yudas iswiiri pat tina isu keren uunu ta Urum Merere leleene, mi iyooto ma ila, mi ikeene ŋgureene ma imeete.
5 Ele jogou então no templo as moedas de prata, saiu e foi enforcar-se.
6 Zin bibip kizin patoronŋana kan tiyogeege pat tana, to tiso: “Pat tiŋgi, iŋgi kembei siŋ ki tomtom ka kadoono. Tana irao be tuur sula pelpeele ki Urum Merere pepe. Kokena tomolo tutu.”
6 Os príncipes dos sacerdotes tomaram o dinheiro e disseram: Não é permitido lançá-lo no tesouro sagrado, porque se trata de preço de sangue.
7 Tiso sua pa ma tiyok raraate, to tikam pat tina mi tiŋgiimi toono pakaana kizin wal ta tiurpewe kuuru na. Mi tiso lele ti ko imbot pizin wal ta Yuda somŋan i be titwi zin meeteŋan kizin isula.
7 Depois de haverem deliberado, compraram com aquela soma o campo do Oleiro, para que ali se fizesse um cemitério de estrangeiros.
8 Uunu tina ta tipaata lele tana zaana be ‘Toono ki siŋ’. Mi zaana tina, tiwatwaata men ma imar indeeŋe koozi.
8 Esta é a razão por que aquele terreno é chamado, ainda hoje, Campo de Sangue.
9 — ausente —
9 Assim se cumpriu a profecia do profeta Jeremias: Eles receberam trinta moedas de prata, preço daquele cujo valor foi estimado pelos filhos de Israel;
10 — ausente —
10 e deram-no pelo campo do Oleiro, como o Senhor me havia prescrito.
11 To tikam Yesu ma tila tipamenderi su gabana ki Rom kereene uunu. Mi ni iwi i. Iso: “Parei, nu tana, ta king kizin Yuda?” Yesu ipekel kwoono ma iso: “Sua ta so na.”
11 Jesus compareceu diante do governador, que o interrogou: És o rei dos judeus? Sim, respondeu-lhe Jesus.
12 To zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin peeze kan timaŋga mi tiŋgal sua pini. Mi ni ipekel kalŋan som.
12 Ele, porém, nada respondia às acusações dos príncipes dos sacerdotes e dos anciãos.
13 Tana Pilatus iso pini ta kembei: “Nu leŋ zin som? Zin timbel sua ŋgalŋana pu.”
13 Perguntou-lhe Pilatos: Não ouves todos os testemunhos que levantam contra ti?
14 Mi sua ta tiŋgalŋgal pini na, Yesu ipekel sa som. Imaane men. Tabe Pilatus ikam ŋgar boozo.
14 Mas, para grande admiração do governador, não quis responder a nenhuma acusação.
15 Lupŋana biibi tana iso iwedet, na gabana ki Rom ikamam mbulu ta kembei: Ni iwi zin iwal biibi pa zin wal ta timbotmbot lela ruumu sanaana leleene na. Beso lelen pa kizin tasa, to izemi ma iyooto sorok.
15 Era costume que o governador soltasse um preso a pedido do povo em cada festa de Páscoa.
16 Mi indeeŋe mazwaana tina na, tomtom sananŋana ta, zaana Barabas, ni imbotmbot lela ruumu sanaana. Ni uruunu irao karkari lup.
16 Ora, havia naquela ocasião um prisioneiro famoso, chamado Barrabás.
17 Tana iwal timar tilup zin, to Pilatus iwi zin. Iso: “Tomtom iŋgoi ta niom leleyom be aŋzemi ma ima. Barabas, som Yesu ta tipaati be Mesia na?”
17 Pilatos dirigiu-se ao povo reunido: Qual quereis que eu vos solte: Barrabás ou Jesus, que se chama Cristo?
18 Pa Pilatus, ni iute: Zin bibip kizin Yuda matan mburmbur pa Yesu, tanata tikami ma imar kini.
18 {Ele sabia que tinham entregue Jesus por inveja.}
19 Pilatus imbutultul ise sua urpeŋana muriini ma imbotmbot, mi kusiini ikam sua ma imar. Iso: “Tomtom ndeeŋeŋana tina, mbuuli pepe. Pa mbeŋi nio aŋmiu pini, ta ikam ma koozi leleŋ ipata kat.”
19 Enquanto estava sentado no tribunal, sua mulher lhe mandou dizer: Nada faças a esse justo. Fui hoje atormentada por um sonho que lhe diz respeito.
20 Mi zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin peeze kan tikuru zin iwal lelen, tana tiwi Pilatus be izem Barabas ma iyooto, mi ipun Yesu ma imeete.
20 Mas os príncipes dos sacerdotes e os anciãos persuadiram o povo que pedisse a libertação de Barrabás e fizesse morrer Jesus.
21 Tabe Pilatus iwi zin mini ma iso: “Wal ru ta timbotmbot i, niom leleyom be aŋzem asiŋ ma ima?” Mi zin tipekel kwoono ma tiso: “Barabas!”
21 O governador tomou então a palavra: Qual dos dois quereis que eu vos solte? Responderam: Barrabás!
22 To iwi zin mini ma iso: “Mi parei pa Yesu ta tipaati be Mesia na? Ko aŋkam parei pini?” Mi zin ta boozomen tikor kwon ma tiso: “Puni sala ke pambaaraŋana!”
22 Pilatos perguntou: Que farei então de Jesus, que é chamado o Cristo? Todos responderam: Seja crucificado!
23 Tabe Pilatus iwi zin mini. Iso: “Mi ni ikam so mbulu sananŋana i?” Mi zin kezen keke la pini ma tiso: “Puni sala ke pambaaraŋana!”
23 O governador tornou a perguntar: Mas que mal fez ele? E gritavam ainda mais forte: Seja crucificado!
24 To Pilatus ire kembei sua kini irao som, mi rimen to malmal isu. Tabe ikam yok sula mbooro ma iŋguuru namaana ila wal matan, mi iso pizin ta kembei: “Tomtom tiŋgi, sombe imeete, na nio leŋ uunu sa som. Ina niom uunu tiom.”
24 Pilatos viu que nada adiantava, mas que, ao contrário, o tumulto crescia. Fez com que lhe trouxessem água, lavou as mãos diante do povo e disse: Sou inocente do sangue deste homem. Isto é lá convosco!
25 Mi iwal biibi tilup kwon ma tiso: “Ambai. Siŋ kini ka kadoono ise tiam mi lutuyam bizin tomini!”
25 E todo o povo respondeu: Caia sobre nós o seu sangue e sobre nossos filhos!
26 Tona Pilatus izem Barabas ma iyooto. Mi Yesu na, ikami mi iuri ila zin malmal kan naman ma tibalisi, to tikami ma tila be tipuni sala ke pambaaraŋana.
26 — ausente —
27 To zin malmal kan ki Rom tikam Yesu ma tilela gabana ki Rom ruumu kini leleene. Mi tiboobo waen bizin pakan ma timar mi ziŋan tiliu Yesu.
27 Os soldados do governador conduziram Jesus para o pretório e rodearam-no com todo o pelotão.
28 To tikinke mburu kini ma isu, mi tikam mburu siŋsiŋŋana mi tipiri sala ŋwaana.
28 Arrancaram-lhe as vestes e colocaram-lhe um manto escarlate.
29 Mi tikam wooro matanmatanŋana, mi tital ma tiur sala uteene. Mi tiur teene ila namaana woono ma iwe kembei ta tete. To tiŋgun kumbun mbukuunu pini mi tipeŋeu i. Tiso: “Aa, king kizin Yuda, niam ampakuru!”
29 Depois, trançaram uma coroa de espinhos, meteram-lha na cabeça e puseram-lhe na mão uma vara. Dobrando os joelhos diante dele, diziam com escárnio: Salve, rei dos judeus!
30 To tipureskaali, mi tikam teene ma tirourou sala uteene.
30 Cuspiam-lhe no rosto e, tomando da vara, davam-lhe golpes na cabeça.
31 Tipeŋeu i makiŋ, to tikinke mburu siŋsiŋŋana ma isu, mi tiur itunu mburu kini ila niini mini. To tikami ma tila be tipuni sala ke pambaaraŋana.
31 Depois de escarnecerem dele, tiraram-lhe o manto e entregaram-lhe as vestes. Em seguida, levaram-no para o crucificar.
32 Tiyooto pa ruumu ki gabana, mi tiwwa ma tila pa zaala na, tise ki tomtom ta ki Kairini. Zaana Simon. To zin malmal kan tiyasasaari be ikwaara ke pambaaraŋana ki Yesu.
32 Saindo, encontraram um homem de Cirene, chamado Simão, a quem obrigaram a levar a cruz de Jesus.
33 Tila ma tipet lele ta zaana ‘Golgata’. (Golgata ka uunu ta kembei: ‘Lele ki tomtom uteene putuunu.’)
33 Chegaram ao lugar chamado Gólgota, isto é, lugar do crânio.
34 Tona tikam baen ma titooro raama koroŋ pakpakŋana be Yesu iwin. Mi ni itoombo ten na, leleene pa som.
34 Deram-lhe de beber vinho misturado com fel. Ele provou, mas se recusou a beber.
35 To tipuni sala ke pambaaraŋana. Mi tikam mburu kini ma tisombe tiparrai pizin. Tana tikam mbulu ta be tire so tomtom tabe ikam so mburu i.
35 Depois de o haverem crucificado, dividiram suas vestes entre si, tirando a sorte. Cumpriu-se assim a profecia do profeta: Repartiram entre si minhas vestes e sobre meu manto lançaram a sorte {Sl 21,19}.
36 Tirai mburu makiŋ, to mbulen isu ma timbotmbot, mi timboro i.
36 Sentaram-se e montaram guarda.
37 Mi uunu kini ta imeete pa i na, tibeede ka sua sotaaraŋana ise koroŋ pakaana mi tipakap la ke pambaaraŋana kini. Imbot kor pa uteene. Sua sotaaraŋana ta kembei: “Iŋgi Yesu, king kizin Yuda.”
37 Por cima de sua cabeça penduraram um escrito trazendo o motivo de sua crucificação: Este é Jesus, o rei dos judeus.
38 Mi tipun tomtom kuumbuŋan ru tomen ila ke pambaaraŋana. Ta imbot la ki namaana woono, mi toro imbot ila ki ŋas.
38 Ao mesmo tempo foram crucificados com ele dois ladrões, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Zin wal ta tilala ma timarmar mi tire sala pini na, uten suksuk sala pini, mi tigibgiibi sua repiiliŋana pini ma tiso:
39 Os que passavam o injuriavam, sacudiam a cabeça e diziam:
40 “Ywee, kam kosa kusa tau. Nu sombe reege Urum Merere ma isu lene, to pamender mini pa aigule tel tau! Mburom so kamke itum kek! Sombe nu Anutu Lutuunu ŋonoono, na su pa ke pambaaraŋana ku tina.”
40 Tu, que destróis o templo e o reconstróis em três dias, salva-te a ti mesmo! Se és o Filho de Deus, desce da cruz!
41 Mi zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin ŋgarŋan ki tutu mi zin peeze kan tomini tirepiili i ma tiso:
41 Os príncipes dos sacerdotes, os escribas e os anciãos também zombavam dele:
42 “Ni imbot be iuluulu zin wal pakan. Mi parei ta irao be iuulu itunu som? Tomtom tiŋgi iso ni king kizin Israel. Ambai. Kozo tombot mi tere i ten. Sombe izem ke pambaaraŋana ma isu, nako tuurla kini.
42 Ele salvou a outros e não pode salvar-se a si mesmo! Se é rei de Israel, desça agora da cruz e nós creremos nele!
43 Mi iso ni Anutu Lutuunu, mi iurla kat kini. Tana tombot mi tere ten. Ko Anutu leleene pini, mi ikamke i ma isu, som som?”
43 Confiou em Deus, Deus o livre agora, se o ama, porque ele disse: Eu sou o Filho de Deus!
44 Mi tomtom kuumbuŋan ru ta tipun zin raami na, ziru tomini tipasomi, mi tiso sua raraate men.
44 E os ladrões, crucificados com ele, também o ultrajavam.
45 Zoŋ mataana ikam kembei aigule palakuutu, to zoŋ mataana imeete mi zugut biibi izuk toono tana ma imap ma imbot irao zoŋ mataana ikam tel.
45 Desde a hora sexta até a nona, cobriu-se toda a terra de trevas.
46 To Yesu iboobo ma kalŋaana biibi. Iso: “Eli, Eli lama sabaktani?” Sua tina ka uunu ta kembei:
46 Próximo da hora nona, Jesus exclamou em voz forte: Eli, Eli, lammá sabactáni? - o que quer dizer: Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?
47 Tomtom pakan ta timbotmbot kolouŋana na, tileŋ sua kini tana, to tiso: “Aa, keleŋ. Iŋga iboobo Anutu kwoono Ilia.”
47 A estas palavras, alguns dos que lá estavam diziam: Ele chama por Elias.
48 To tomtom kizin ta, ni iloondo ma ila ikam koroŋ ta izenzen yok na, ma itizik sula baen pakpakŋana, mi ipo la ke molo. To isara sala ki Yesu be isemsem.
48 Imediatamente um deles tomou uma esponja, embebeu-a em vinagre e apresentou-lha na ponta de uma vara para que bebesse.
49 Mi tomtom pakan tiso: “Tombot mi tere i ten. Ko Ilia imar ma ikamke i ma iŋgi.”
49 Os outros diziam: Deixa! Vejamos se Elias virá socorrê-lo.
50 To Yesu iyak ma kalŋaana biibi, mi izem itunu mi imeete.
50 Jesus de novo lançou um grande brado, e entregou a alma.
51 Indeeŋe tana, kawaala biibi ta imbot lela Urum Merere leleene na, rek sala kor mi tuŋ sula meleebe. Mi yeŋyeeŋge biibi itok toono ma pat bibip timapalpaala.
51 E eis que o véu do templo se rasgou em duas partes de alto a baixo, a terra tremeu, fenderam-se as rochas.
52 Mi Anutu wal kini potomŋan boozomen ta timeete ma tila kek na, naala kwon ikaaga, mi burup ma timaŋga mi matan iyaara mini.
52 Os sepulcros se abriram e os corpos de muitos justos ressuscitaram.
53 Mi tizem naala kizin, mi tila tiwwa ma indeeŋe ta Yesu imaŋga mini pa naala, to tilela kar biibi Yerusalem, mi tomtom boozo tire zin.
53 Saindo de suas sepulturas, entraram na Cidade Santa depois da ressurreição de Jesus e apareceram a muitas pessoas.
54 Beso zin malmal kan ziŋan biibi kizin ta timborro Yesu na, tire yeŋyeeŋge tana mi mbulu boozomen ta iwedet, na timoto kan mi tiso: “Ŋonoono kat, tomtom ti, ni Anutu Lutuunu.”
54 O centurião e seus homens que montavam guarda a Jesus, diante do estremecimento da terra e de tudo o que se passava, disseram entre si, possuídos de grande temor: Verdadeiramente, este homem era Filho de Deus!
55 Mi zin moori pakan ta ziŋan Yesu timbot Galilea mi timar, mi timbesmbeeze pini na, zin timbot molo mi tire lala pini.
55 Havia ali também algumas mulheres que de longe olhavam; tinham seguido Jesus desde a Galiléia para o servir.
56 Zin moori tina, kizin ru zan ta Maria, ta ki kar Magdala, mi Maria toro ta Yosep ma Yems nan i. Mi Zebedi kusiini igaaba zin tomini.
56 Entre elas se achavam Maria Madalena e Maria, mãe de Tiago e de José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 — ausente —
57 À tardinha, um homem rico de Arimatéia, chamado José, que era também discípulo de Jesus,
58 — ausente —
58 foi procurar Pilatos e pediu-lhe o corpo de Jesus. Pilatos cedeu-o.
59 Tona Yosep ikami ma izuki pa kawaala ŋgeezeŋana,
59 José tomou o corpo, envolveu-o num lençol branco
60 mi iuri lela naala kini popoŋana ta tiurpe lela raŋ sumbuunu na. To ipatimbil pat biibi ta ma ila isekaala naala kwoono pa. Iposop uraata makiŋ, to izem naala tana mi ila.
60 e o depositou num sepulcro novo, que tinha mandado talhar para si na rocha. Depois rolou uma grande pedra à entrada do sepulcro e foi-se embora.
61 Mi Maria ta Magdala i ziru Maria toro, timbutultul ma timbotmbot, mi tire lala pa naala.
61 Maria Madalena e a outra Maria ficaram lá, sentadas defronte do túmulo.
62 Aigule tabe tiparaŋraŋ koroŋ pa aigule potomŋana na imap, to aigule potomŋana ipet. To zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin tutu kan tila ki Pilatus mi tiso pini. Tiso:
62 No dia seguinte - isto é, o dia seguinte ao da Preparação -, os príncipes dos sacerdotes e os fariseus dirigiram-se todos juntos à casa de Pilatos.
63 “Biibi, niam motoyam iŋgalŋgal sua ki tomtom pakaamŋana tana. Indeeŋe ni imbot mataana iyaryaara men na, iso ta kembei: ‘Nio ko aŋmeete, mi so koŋ mbeŋ iwe tel pa, to aŋmaŋga mini.’
63 E disseram-lhe: Senhor, nós nos lembramos de que aquele impostor disse, enquanto vivia: Depois de três dias ressuscitarei.
64 Tana ur sua pizin menderŋan ku be timenderkaala naala kini mi timboro kat ma irao ka mbeŋ tel imap. Kokena naŋgaŋ kini tila tikem putuunu ma tila tiur la lele toro, mi tipakaam ma tiso Anutu ipei i ma burup ma imaŋga mini. To pakaamŋana kizin tana ko ilip pa pakaamŋana mataana kana.”
64 Ordena, pois, que seu sepulcro seja guardado até o terceiro dia. Os seus discípulos poderiam vir roubar o corpo e dizer ao povo: Ressuscitou dos mortos. E esta última impostura seria pior que a primeira.
65 Tana Pilatus iso pizin ta kembei: “Zin menderŋan timbotmbot a. Mi niom ituyom kala mi kuur zin be timenderkaala naala kwoono mi matan pa.”
65 Respondeu Pilatos: Tendes uma guarda. Ide e guardai-o como o entendeis.
66 Tana tizem Pilatus, mi tila ma tipokaala naala kwoono ma tuŋ kat, mi tiur zin menderŋan be timboro.
66 Foram, pois, e asseguraram o sepulcro, selando a pedra e colocando guardas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.