Mateus 26

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yesu iso sua ta boozomen tana ma imap, to iso pizin naŋgaŋ kini ma iso:
1 — ausente —
2 “Niom kuute: Malama, to suŋŋana biibi ki Pasoba ipet. Mi Tomtom Lutuunu ko tikami mi tiuri la ka koi bizin naman be tipuni sala ke pambaaraŋana.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Indeeŋe tana na, zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin peeze kan pakan tilup zin lela ruumu ki Kaipas, ta biibi kizin patoronŋana kan na.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Mi tirru zaala keŋana sa pa Yesu be tikami, mi tipuni ma imeete.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Mi tiparso pizin ma tiso: “Irao takami pa mazwaana ki lupŋana biibi taiŋgi pepe. Kokena zin iwal biibi timaŋga mi tikam malmal.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Yesu ziŋan naŋgaŋ kini timbotmbot ruumu ki Simon ta kar Betania. Simon tana, muŋgu mbetmbeete sananŋana ikami.
6 — ausente —
7 Tikanan kini ma timbotmbot, mi moori ta, ni ikam ŋgere kuziiniŋana ta ka kadoono biibi kat na, mi imar ma iliŋ sala Yesu uteene.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Naŋgaŋ kini tire na, irao lelen som. Tana tiso: “Waii, moori ti ipasaana sorok koroŋ tiŋgi paso!
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Ŋgere ti na, ka pat ta sorok som. Be toŋgomoono, so takam pat biibi be tu'uulu zin wal sorrokŋan pa.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Tamen Yesu iute ŋgar kizin kek. Tana iso pizin ma iso: “Kumbuulu kwoyom pa moori ti paso? Iŋgi ni ikam mbulu ambaiŋana pio.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Zin wal sorrokŋan ko niomŋan kombotmbot ma alok. Mi nio, nako itiŋan tombotmbot ma molo som.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Ŋgere ti, ni iliŋ salakaala yo bekena iurpe yo pa koŋ mete.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Tana nio aŋso kat piom: Kaimer sombe tomtom tisoyaara uruŋ ma irao karkari, inako tiwidit mbol pa mbulu ta ni ikam pio i, bekena tomtom matan kiskis.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 To naŋgaŋ laamuru mi ru ki Yesu tana, tomtom kizin ta, zaana Yudas Iskariot, ni imaŋga mi ila kizin bibip kizin patoronŋana kan.
14 — ausente —
15 Mi iwi zin ma iso: “Lak, nio sombe aŋur Yesu ima nomoyom, nako kakam leŋ sokorei?” To zin tikam pat silba tomoota laamuru ise namaana mi ila.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Tana indeeŋe tina mi ila na, Yudas irru zaala be iur Yesu ila naman.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Timbot ma aigule mataana kana ki lupŋana biibi tabe zin Yuda tilup zin mi tikan narabu ta ka yis somŋana i, to naŋgaŋ ki Yesu timar kini mi tiwi i. Tiso: “Lak. Kini ki Pasoba, ko amurpe pu isu swoi?”
17 — ausente —
18 Mi ni iso pizin ma iso: “Kelela pa kar biibi, to kere tomtom ta imbotmbot. Koso pini ta kembei. Koso: ‘Mos katuunu tiam iso nol kini igarau kek. Tana leleene be ziŋan naŋgaŋ kini tikan kini ki Pasoba lela ruumu ku.’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Tana naŋgaŋ kini tito kalŋaana, mi tiparaŋraŋ kini mi koroŋ ta boozomen pa suŋŋana ki Pasoba.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Timbotmbot ma zoŋ isula, to Yesu ziŋan naŋgaŋ kini mbulen isu pa kini kanŋana.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Tikanan ma timbotmbot, mi Yesu isu ma iso pizin. Iso: “Nio aŋso kat piom, tomtom tiom tasa kola iur yo la koŋ koi bizin naman.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Naŋgaŋ kini tileŋ sua tana na, lelen ipata kat. Mi zin tataŋa timaŋga mi tiwi i. Tiso: “Biibi, sua ku tana, nu so pio?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Mi ni ipekel kwon ma iso: “Tomtom ta niamru amtizik narabu isula mbooro tamen, ina ni tau.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Tana Tomtom Lutuunu kola tipuni ma imeete. Ka sua imbot pataaŋa kek. Mi tomtom tabe iswe i la ka koi bizin i, na tembeli kek! Naana ra ipeebi som, so ndabok!”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 To Yudas tabe iswe i na, imaŋga mi iwi i. Iso: “Biibi, sua ku tana, nu so pio?” Mi Yesu ipekel kwoono ma iso: “Sua ta itum so na.”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Tikanan ma timbotmbot, mi Yesu ikam narabu ma isuŋ pa, to itette ma irao zin naŋgaŋ kini. Mi iso: “Kakam mi kakan. Iŋgi nio mozoŋ ŋonoono.”
26 — ausente —
27 Tona ikam mbooro baen ma isuŋ pa, mi ikam la kizin mi iso: “Is. Niom ta boozomen kakam mi kiwin.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Iŋgi nio siŋiŋ, ta ko ireere ma isu be ireege sanaana kizin tomtom boozomen, mi iwe zaala popoŋana be ziŋan Anutu tiparlup zin ma tiwe tamen.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Nio aŋso kat piom. Nio ko aŋwin baen mini som ma ila indeeŋe ta itiŋan tulup ti su kar ki Tamaŋ, to aŋwin mini baen popoŋana isu tana.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Tikan makiŋ, to timbo mboe suŋŋana kana ta, mi tizem ruumu mi tisala pa abal Olib.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 To Yesu iso pizin naŋgaŋ kini ma iso: “Mbulu tabe ipet pio pa mbeŋ ta koozi, kola ikam niom ta boozomen ma kotop pa urlaŋana tiom mi kipizil ndemeyom pio. Pa sua ki Anutu imbot pataaŋa kek ta kembei:
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 “Tamen kaimer sombe aŋmaŋga mini pa naala, nako aŋmuuŋgu ma aŋla aŋsa yom su Galilea.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 To Petrus imaŋga ma iso: “Inako zin pakan. Mi nio, nako aŋrao aŋtop mi aŋpizil ndemeŋ pu na som.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Mi Yesu iso pini ma iso: “Petrus, nio aŋso kat pu. Mbeŋ ta koozi nu kola watkaala zoŋ pa tel, mana man itaŋ.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Mi Petrus ipekel kwoono ma iso: “Asiŋ iso u? So tipunu, nako tipun yo tomini ma ituru mi temetmeete raraate. Mi irao aŋwatkaala zom na som. Som kat.” Mi zin naŋgaŋ pakan tomini tiso sua raraate men.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Yesu ziŋan naŋgaŋ kini tipa ma tila tipet lele ta, zaana Getsemane. Tona iso pizin ta kembei. Iso: “Mbuleyom isu tiŋgi ma kombotmbot, mi nio aŋlae tiŋga be aŋsuŋ.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 To ikam Petrus mi Zebedi lutuunu bizin ru ma ziŋan tila. Mi Yesu tiŋisŋiizi ikami mi leleene ipata biibi kat.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Tana iso pizin ma iso: “Aiss, leleŋ ipata kat. Leleŋ pataŋana taiŋgi be ipun yo ma aŋmeete i. Tana kapamatmaata raama yo mi itiŋan tombotmbot.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Ni iso makiŋ, to izem zin ma timbot, mi ipa ma ilae ri. To iŋgun kumbuunu, mi ituundu su toono ma isuŋ. Iso: “O Tamaŋ, irao be tatke mbooro taiŋgi pio? Iŋgi nio aŋso. Mi nu itum tau.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Isuŋ makiŋ, mi imiili ma imar, to ire naŋgaŋ kini tel tina tikenne. Tana iso pa Petrus ma iso: “O niom tel, parei? Irao be kapamaata raama yo risa som?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Niom kapamaata mi kusuŋ. Kokena toomboŋana ikam yom to kotop. Pa lelende na, mata leŋleŋ. Mi kulindi na, mburaana irao som.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 To izem zin mi ilae be isuŋ mini ma iwe ru pa. Iso: “Tamaŋ, mbooro ti, sombe lelem be tatke pio som, na toŋgo. Nio ko aŋkam mi aŋwin la. Nu itum lelem tau.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Isuŋ ma imap, tona imiili ma ila mini. Mi ire naŋgaŋ kini tikenne men. Paso, matan ikam sanaana zin ma tisaana kat.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Tana izem zin, mi ila ma isuŋ mini. Ipoto suŋŋana kini ma iwe tel pa,
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 tona imiili ma imar mini kizin naŋgaŋ, mi iso pizin ma iso: “Wai! Niom kekenne men? Kamaŋga lak. Pa nol tabe tiur Tomtom Lutuunu ila zin wal sananŋan naman, ta iŋgi ipet kek.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Kamaŋga mi tala. Pa kere. Tomtom ta ila iswe yo la koŋ koi bizin, ta iwwa ma imar i.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Yesu izzo sua tina ma imbotmbot, mi Yudas ziŋan zin iwal biibi ta timar raama buza mi zaaba. Wal tana, zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin peeze kan pakan kizin Yuda tiŋgo zin ma timar. (Yudas tana, ni tomtom ta ta imbot la Yesu naŋgaŋ kini laamuru mi ru na.)
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Mi Yudas isotaara zin kek ta kembei. Iso: “Kere. Tomtom ta sombe aŋbeŋbeeŋe pini, ina ni tau. Kikisi.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Tana iwal biibi tina tipet to, Yudas ikoŋuru Yesu ma ila, mi iso pini. Iso: “Mos katuunu, mbeŋ ambaiŋana!” To imbeŋbeeŋe pini.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Mi Yesu iso pini ma iso: “Toroŋ, mbulu ti, ta mar pa i?” Iso sua tina, to tikiskisi, mi tikami be tila.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 To naŋgaŋ kini ta, ni ipas buza kini, mi ipiri na isap tomtom ta talŋaana ma itop su. Tomtom tana, ni mbesooŋo ki biibi kizin patoronŋana kan.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Tamen Yesu iso pa naŋgaŋ kini tana ma iso: “Hait! Zeebe buza ku tana isula muriini mini. Pa wal boozomen ta titeege buza na, kaimer ko imiili pizin.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Nu ute som? Nio sombe aŋboobo Tamaŋ Anutu be iuulu yo, so loŋa men mi iŋgo aŋela munŋaana ka tieene ma tisu be tiporoukaala yo.
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Tamen sombe aŋkam ta kembena, ko sua ki Anutu iur ŋonoono be parei? Pa mbulu ti na, ka sua imbot pataaŋa kek.”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 To iso pa iwal biibi tina ma iso: “Wai! Nio ti tomtom malmalŋoŋ sa, ta kamar ramaki buza ma zaaba be kakam yo i? Aigule boozomen ta itiŋan tombotmbot Urum Merere kwoono, mi aŋkamam sua piom na. Parei ta kakam yo pataaŋa som?
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Ambai. Toŋgo. Pa mbulu ta boozomen ti bela ipet. Naso sua ta Anutu kwoono bizin tibeede na, iur ŋonoono.” Iso sua tana, to naŋgaŋ kini ta boozomen tizemi mi tiko ma tila len.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Wal ta tikiskis Yesu na, tikami mi tila tiuri lela ruumu ki Kaipas leleene. Kaipas, ni biibi kizin patoronŋana kan. Mi zin ŋgarŋan ki tutu ziŋan zin peeze kan pakan tomini tilup zin su ruumu tina ma timbotmbot.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Mi Petrus, ni itokelkeeli ma ila. Ila ma igarau ruumu tana kwoono, to mbuleene isu, mi ziŋan zin menderŋan timbotmbot mi tirre lae pa Yesu: Ko tikam parei pini?
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Mi zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin peeze kan ta boozomen titoombo be tiru tomtom pakan be tipombol sua pakaamŋana pa Yesu. Naso iwe le uunu be tipuni pa.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Mi wal boozo timaŋga mi tiŋgal sua pakaamŋana pini. Tamen sua kizin sa indeeŋe som. Tona wal ru timaŋga mi tiso:
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 “A, niam amleŋ to ti iso ta kembei: ‘Nio aŋrao be aŋreege urum biibi ki Anutu ma isu lene, mi aŋpamender mini pa aigule tel men.’”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 To biibi kizin patoronŋana kan imaŋga mi iso pa Yesu ma iso: “Sua ta tigibgiibi pu na, nu rao be pekel som?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Mi Yesu iso sua sa som. Imaane men. To biibi tana iso pini mini ma iso: “Nio aŋso pu ta kembei: Kozo so kat sua ŋonoono piam ila Anutu mata yaryaaraŋana mataana. Nu Mesia tau Anutu Lutuunu, som som?”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Mi Yesu ipekel kwoono ma iso: “Sua ta itum so na. Mi nio aŋso kat pa niom ta boozomen ta kembei: Kaimer to niom ko kere
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Biibi kizin patoronŋana kan ileŋ sua tina na, ipas keteene. To iraaza mburu kini mi iso: “Oo imap! Tana turu tomtom toro sa be iso ka sua paso? Buri na tapas sua ila itunu kwoono i. Niom ituyom kombot mi keleŋi. Ni ipasaana sua pa Anutu kek.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Lak, niom koso parei?” Mi zin tipekel kwoono ma tiso: “Sua sa som. Ina uunu kini tina tabe imeete pa tau.”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Tona tipures la mataana, mi tipuni.
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 Mi tipeeze paŋaana, mi tipeŋeu i ma tiso: “Nu Mesia mi Anutu kwoono, na? Kena so lak. Asiŋ ta ipunu na?”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Indeeŋe tina, Petrus ni imbutultul ma imbotmbot ruumu kwoono. Mi mbesooŋo moori ta, ni imar kini to iso: “Ai, nu tana tomini, niomru Yesu ta ki Galilea na kawwa.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Tamen Petrus kwoono imbol mi iso ila iwal biibi matan ta kembei: “Wa! Sua ta zzo i, nio aŋkankaana pa.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 To izem muriini mi ruk ma iperae ŋana ri ma imbotmbot. To moori toro ire i. Mi iso pizin wal ta ziŋan timendernder na, ma iso: “To ti, nio aŋre i ziŋan Yesu ki Nasaret tiwwa.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Mi Petrus iwatkaali mini, mi kwoono imbol ma iso: “E-e, ŋonoono kat ta kor a, tomtom tana, nio aŋute i som.”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Timbot ri, to zin wal ta timendernder tina, tikoŋuru Petrus ma timar mi tiso: “Wai, nu tina, niomŋan tau. Pa kalŋoyom mbukunbukun raraate.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Tabe Petrus imaŋga ma kwoono imbol mi iso: “Ŋonoono kat, tomtom ta niom kozzo pini na, nio aŋute i risa som. Sombe aŋpakaam, na Anutu ipasaana yo lak!” Indeeŋe tana na, man itaŋ.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 To Petrus mataana ila pa sua ta Yesu iso pini ma iso: ‘Mbeŋ ta koozi, nu kola watkaala zoŋ pa tel, mana man itaŋ.’ Tana iyooto ma ipera mat, mi itaŋ ma iyeryer.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.