Mateus 26
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH
1 Yesu iso sua ta boozomen tana ma imap, to iso pizin naŋgaŋ kini ma iso:
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 “Niom kuute: Malama, to suŋŋana biibi ki Pasoba ipet. Mi Tomtom Lutuunu ko tikami mi tiuri la ka koi bizin naman be tipuni sala ke pambaaraŋana.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Indeeŋe tana na, zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin peeze kan pakan tilup zin lela ruumu ki Kaipas, ta biibi kizin patoronŋana kan na.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Mi tirru zaala keŋana sa pa Yesu be tikami, mi tipuni ma imeete.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Mi tiparso pizin ma tiso: “Irao takami pa mazwaana ki lupŋana biibi taiŋgi pepe. Kokena zin iwal biibi timaŋga mi tikam malmal.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Yesu ziŋan naŋgaŋ kini timbotmbot ruumu ki Simon ta kar Betania. Simon tana, muŋgu mbetmbeete sananŋana ikami.
6 — ausente —
7 Tikanan kini ma timbotmbot, mi moori ta, ni ikam ŋgere kuziiniŋana ta ka kadoono biibi kat na, mi imar ma iliŋ sala Yesu uteene.
7 — ausente —
8 Naŋgaŋ kini tire na, irao lelen som. Tana tiso: “Waii, moori ti ipasaana sorok koroŋ tiŋgi paso!
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Ŋgere ti na, ka pat ta sorok som. Be toŋgomoono, so takam pat biibi be tu'uulu zin wal sorrokŋan pa.”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Tamen Yesu iute ŋgar kizin kek. Tana iso pizin ma iso: “Kumbuulu kwoyom pa moori ti paso? Iŋgi ni ikam mbulu ambaiŋana pio.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Zin wal sorrokŋan ko niomŋan kombotmbot ma alok. Mi nio, nako itiŋan tombotmbot ma molo som.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Ŋgere ti, ni iliŋ salakaala yo bekena iurpe yo pa koŋ mete.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Tana nio aŋso kat piom: Kaimer sombe tomtom tisoyaara uruŋ ma irao karkari, inako tiwidit mbol pa mbulu ta ni ikam pio i, bekena tomtom matan kiskis.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 To naŋgaŋ laamuru mi ru ki Yesu tana, tomtom kizin ta, zaana Yudas Iskariot, ni imaŋga mi ila kizin bibip kizin patoronŋana kan.
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 Mi iwi zin ma iso: “Lak, nio sombe aŋur Yesu ima nomoyom, nako kakam leŋ sokorei?” To zin tikam pat silba tomoota laamuru ise namaana mi ila.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Tana indeeŋe tina mi ila na, Yudas irru zaala be iur Yesu ila naman.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Timbot ma aigule mataana kana ki lupŋana biibi tabe zin Yuda tilup zin mi tikan narabu ta ka yis somŋana i, to naŋgaŋ ki Yesu timar kini mi tiwi i. Tiso: “Lak. Kini ki Pasoba, ko amurpe pu isu swoi?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Mi ni iso pizin ma iso: “Kelela pa kar biibi, to kere tomtom ta imbotmbot. Koso pini ta kembei. Koso: ‘Mos katuunu tiam iso nol kini igarau kek. Tana leleene be ziŋan naŋgaŋ kini tikan kini ki Pasoba lela ruumu ku.’”
18 Ele respondeu:
19 Tana naŋgaŋ kini tito kalŋaana, mi tiparaŋraŋ kini mi koroŋ ta boozomen pa suŋŋana ki Pasoba.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Timbotmbot ma zoŋ isula, to Yesu ziŋan naŋgaŋ kini mbulen isu pa kini kanŋana.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Tikanan ma timbotmbot, mi Yesu isu ma iso pizin. Iso: “Nio aŋso kat piom, tomtom tiom tasa kola iur yo la koŋ koi bizin naman.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Naŋgaŋ kini tileŋ sua tana na, lelen ipata kat. Mi zin tataŋa timaŋga mi tiwi i. Tiso: “Biibi, sua ku tana, nu so pio?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Mi ni ipekel kwon ma iso: “Tomtom ta niamru amtizik narabu isula mbooro tamen, ina ni tau.
23 Jesus respondeu:
24 Tana Tomtom Lutuunu kola tipuni ma imeete. Ka sua imbot pataaŋa kek. Mi tomtom tabe iswe i la ka koi bizin i, na tembeli kek! Naana ra ipeebi som, so ndabok!”
24 Pois o
25 To Yudas tabe iswe i na, imaŋga mi iwi i. Iso: “Biibi, sua ku tana, nu so pio?” Mi Yesu ipekel kwoono ma iso: “Sua ta itum so na.”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Tikanan ma timbotmbot, mi Yesu ikam narabu ma isuŋ pa, to itette ma irao zin naŋgaŋ kini. Mi iso: “Kakam mi kakan. Iŋgi nio mozoŋ ŋonoono.”
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Tona ikam mbooro baen ma isuŋ pa, mi ikam la kizin mi iso: “Is. Niom ta boozomen kakam mi kiwin.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Iŋgi nio siŋiŋ, ta ko ireere ma isu be ireege sanaana kizin tomtom boozomen, mi iwe zaala popoŋana be ziŋan Anutu tiparlup zin ma tiwe tamen.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Nio aŋso kat piom. Nio ko aŋwin baen mini som ma ila indeeŋe ta itiŋan tulup ti su kar ki Tamaŋ, to aŋwin mini baen popoŋana isu tana.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Tikan makiŋ, to timbo mboe suŋŋana kana ta, mi tizem ruumu mi tisala pa abal Olib.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 To Yesu iso pizin naŋgaŋ kini ma iso: “Mbulu tabe ipet pio pa mbeŋ ta koozi, kola ikam niom ta boozomen ma kotop pa urlaŋana tiom mi kipizil ndemeyom pio. Pa sua ki Anutu imbot pataaŋa kek ta kembei:
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 “Tamen kaimer sombe aŋmaŋga mini pa naala, nako aŋmuuŋgu ma aŋla aŋsa yom su Galilea.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 To Petrus imaŋga ma iso: “Inako zin pakan. Mi nio, nako aŋrao aŋtop mi aŋpizil ndemeŋ pu na som.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Mi Yesu iso pini ma iso: “Petrus, nio aŋso kat pu. Mbeŋ ta koozi nu kola watkaala zoŋ pa tel, mana man itaŋ.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Mi Petrus ipekel kwoono ma iso: “Asiŋ iso u? So tipunu, nako tipun yo tomini ma ituru mi temetmeete raraate. Mi irao aŋwatkaala zom na som. Som kat.” Mi zin naŋgaŋ pakan tomini tiso sua raraate men.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Yesu ziŋan naŋgaŋ kini tipa ma tila tipet lele ta, zaana Getsemane. Tona iso pizin ta kembei. Iso: “Mbuleyom isu tiŋgi ma kombotmbot, mi nio aŋlae tiŋga be aŋsuŋ.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 To ikam Petrus mi Zebedi lutuunu bizin ru ma ziŋan tila. Mi Yesu tiŋisŋiizi ikami mi leleene ipata biibi kat.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Tana iso pizin ma iso: “Aiss, leleŋ ipata kat. Leleŋ pataŋana taiŋgi be ipun yo ma aŋmeete i. Tana kapamatmaata raama yo mi itiŋan tombotmbot.”
38 e disse a eles:
39 Ni iso makiŋ, to izem zin ma timbot, mi ipa ma ilae ri. To iŋgun kumbuunu, mi ituundu su toono ma isuŋ. Iso: “O Tamaŋ, irao be tatke mbooro taiŋgi pio? Iŋgi nio aŋso. Mi nu itum tau.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Isuŋ makiŋ, mi imiili ma imar, to ire naŋgaŋ kini tel tina tikenne. Tana iso pa Petrus ma iso: “O niom tel, parei? Irao be kapamaata raama yo risa som?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Niom kapamaata mi kusuŋ. Kokena toomboŋana ikam yom to kotop. Pa lelende na, mata leŋleŋ. Mi kulindi na, mburaana irao som.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 To izem zin mi ilae be isuŋ mini ma iwe ru pa. Iso: “Tamaŋ, mbooro ti, sombe lelem be tatke pio som, na toŋgo. Nio ko aŋkam mi aŋwin la. Nu itum lelem tau.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Isuŋ ma imap, tona imiili ma ila mini. Mi ire naŋgaŋ kini tikenne men. Paso, matan ikam sanaana zin ma tisaana kat.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Tana izem zin, mi ila ma isuŋ mini. Ipoto suŋŋana kini ma iwe tel pa,
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 tona imiili ma imar mini kizin naŋgaŋ, mi iso pizin ma iso: “Wai! Niom kekenne men? Kamaŋga lak. Pa nol tabe tiur Tomtom Lutuunu ila zin wal sananŋan naman, ta iŋgi ipet kek.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Kamaŋga mi tala. Pa kere. Tomtom ta ila iswe yo la koŋ koi bizin, ta iwwa ma imar i.”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Yesu izzo sua tina ma imbotmbot, mi Yudas ziŋan zin iwal biibi ta timar raama buza mi zaaba. Wal tana, zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin peeze kan pakan kizin Yuda tiŋgo zin ma timar. (Yudas tana, ni tomtom ta ta imbot la Yesu naŋgaŋ kini laamuru mi ru na.)
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Mi Yudas isotaara zin kek ta kembei. Iso: “Kere. Tomtom ta sombe aŋbeŋbeeŋe pini, ina ni tau. Kikisi.”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Tana iwal biibi tina tipet to, Yudas ikoŋuru Yesu ma ila, mi iso pini. Iso: “Mos katuunu, mbeŋ ambaiŋana!” To imbeŋbeeŋe pini.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Mi Yesu iso pini ma iso: “Toroŋ, mbulu ti, ta mar pa i?” Iso sua tina, to tikiskisi, mi tikami be tila.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 To naŋgaŋ kini ta, ni ipas buza kini, mi ipiri na isap tomtom ta talŋaana ma itop su. Tomtom tana, ni mbesooŋo ki biibi kizin patoronŋana kan.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Tamen Yesu iso pa naŋgaŋ kini tana ma iso: “Hait! Zeebe buza ku tana isula muriini mini. Pa wal boozomen ta titeege buza na, kaimer ko imiili pizin.
52 Aí Jesus disse:
53 Nu ute som? Nio sombe aŋboobo Tamaŋ Anutu be iuulu yo, so loŋa men mi iŋgo aŋela munŋaana ka tieene ma tisu be tiporoukaala yo.
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Tamen sombe aŋkam ta kembena, ko sua ki Anutu iur ŋonoono be parei? Pa mbulu ti na, ka sua imbot pataaŋa kek.”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 To iso pa iwal biibi tina ma iso: “Wai! Nio ti tomtom malmalŋoŋ sa, ta kamar ramaki buza ma zaaba be kakam yo i? Aigule boozomen ta itiŋan tombotmbot Urum Merere kwoono, mi aŋkamam sua piom na. Parei ta kakam yo pataaŋa som?
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Ambai. Toŋgo. Pa mbulu ta boozomen ti bela ipet. Naso sua ta Anutu kwoono bizin tibeede na, iur ŋonoono.” Iso sua tana, to naŋgaŋ kini ta boozomen tizemi mi tiko ma tila len.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Wal ta tikiskis Yesu na, tikami mi tila tiuri lela ruumu ki Kaipas leleene. Kaipas, ni biibi kizin patoronŋana kan. Mi zin ŋgarŋan ki tutu ziŋan zin peeze kan pakan tomini tilup zin su ruumu tina ma timbotmbot.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Mi Petrus, ni itokelkeeli ma ila. Ila ma igarau ruumu tana kwoono, to mbuleene isu, mi ziŋan zin menderŋan timbotmbot mi tirre lae pa Yesu: Ko tikam parei pini?
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Mi zin bibip kizin patoronŋana kan ziŋan zin peeze kan ta boozomen titoombo be tiru tomtom pakan be tipombol sua pakaamŋana pa Yesu. Naso iwe le uunu be tipuni pa.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Mi wal boozo timaŋga mi tiŋgal sua pakaamŋana pini. Tamen sua kizin sa indeeŋe som. Tona wal ru timaŋga mi tiso:
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 “A, niam amleŋ to ti iso ta kembei: ‘Nio aŋrao be aŋreege urum biibi ki Anutu ma isu lene, mi aŋpamender mini pa aigule tel men.’”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 To biibi kizin patoronŋana kan imaŋga mi iso pa Yesu ma iso: “Sua ta tigibgiibi pu na, nu rao be pekel som?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Mi Yesu iso sua sa som. Imaane men. To biibi tana iso pini mini ma iso: “Nio aŋso pu ta kembei: Kozo so kat sua ŋonoono piam ila Anutu mata yaryaaraŋana mataana. Nu Mesia tau Anutu Lutuunu, som som?”
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Mi Yesu ipekel kwoono ma iso: “Sua ta itum so na. Mi nio aŋso kat pa niom ta boozomen ta kembei: Kaimer to niom ko kere
64 Jesus respondeu:
65 Biibi kizin patoronŋana kan ileŋ sua tina na, ipas keteene. To iraaza mburu kini mi iso: “Oo imap! Tana turu tomtom toro sa be iso ka sua paso? Buri na tapas sua ila itunu kwoono i. Niom ituyom kombot mi keleŋi. Ni ipasaana sua pa Anutu kek.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Lak, niom koso parei?” Mi zin tipekel kwoono ma tiso: “Sua sa som. Ina uunu kini tina tabe imeete pa tau.”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Tona tipures la mataana, mi tipuni.
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 Mi tipeeze paŋaana, mi tipeŋeu i ma tiso: “Nu Mesia mi Anutu kwoono, na? Kena so lak. Asiŋ ta ipunu na?”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Indeeŋe tina, Petrus ni imbutultul ma imbotmbot ruumu kwoono. Mi mbesooŋo moori ta, ni imar kini to iso: “Ai, nu tana tomini, niomru Yesu ta ki Galilea na kawwa.”
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Tamen Petrus kwoono imbol mi iso ila iwal biibi matan ta kembei: “Wa! Sua ta zzo i, nio aŋkankaana pa.”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 To izem muriini mi ruk ma iperae ŋana ri ma imbotmbot. To moori toro ire i. Mi iso pizin wal ta ziŋan timendernder na, ma iso: “To ti, nio aŋre i ziŋan Yesu ki Nasaret tiwwa.”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Mi Petrus iwatkaali mini, mi kwoono imbol ma iso: “E-e, ŋonoono kat ta kor a, tomtom tana, nio aŋute i som.”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Timbot ri, to zin wal ta timendernder tina, tikoŋuru Petrus ma timar mi tiso: “Wai, nu tina, niomŋan tau. Pa kalŋoyom mbukunbukun raraate.”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Tabe Petrus imaŋga ma kwoono imbol mi iso: “Ŋonoono kat, tomtom ta niom kozzo pini na, nio aŋute i risa som. Sombe aŋpakaam, na Anutu ipasaana yo lak!” Indeeŋe tana na, man itaŋ.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 To Petrus mataana ila pa sua ta Yesu iso pini ma iso: ‘Mbeŋ ta koozi, nu kola watkaala zoŋ pa tel, mana man itaŋ.’ Tana iyooto ma ipera mat, mi itaŋ ma iyeryer.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.