Mateus 11
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH
1 Yesu isope naŋgaŋ kini laamuru mi ru ma imap, to izem lele tana, mi imaŋga ma ila pa kar pakan ki Galilea, be ipaute zin tomtom mi ikam Anutu sua kini pizin.
1 Quando acabou de dar essas ordens aos seus doze discípulos, Jesus saiu daquele lugar e foi ensinar e anunciar a sua mensagem nas cidades que ficavam perto dali.
2 Yoan, tomtom ki yok kamŋana, ni imbotmbot lela ruumu sanaana leleene, mi ileŋleŋ Krisi uruunu pa uraata ta ni ikamam. Tana iŋgo naŋgaŋ kini pakan ma tila ki Yesu.
2 João Batista estava na cadeia e, quando ouviu falar do que Cristo fazia, mandou que alguns dos seus discípulos
3 Tila tipet kini, to tiwi i ma tiso: “Ulaaŋa tabe imar i, ina nu tau? Som amsa tomtom toro?”
3 fossem perguntar a ele: — O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
4 Yesu ipekel kwon ma iso: “Sua ta keleŋleŋ mi uraata ta kerre i, kimiili ma kala, to koso Yoan pa.
4 Jesus respondeu:
5 Koso pini ta kembei: Matan pisŋan tire lele, mi narapeŋan timaŋga mi tipa. Kulin mbetmbeeteŋan na, kulin iŋgeeze mini. Mi talŋan munŋan tileŋ sua. Zin ta timetmeete kek na, timaŋga mini, mi uruunu ambaiŋana ilala pizin wal sorrokŋan ta timbot ŋoobo na.
5 Digam a ele que os cegos veem, os coxos andam, os leprosos são curados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados, e os pobres recebem o
6 Mi tomtom ta sombe leleene iwe ru pio som, mi ikiskis urlaŋana kini, na ni ko leleene ambai pa kampeŋana ki Anutu tabe ise kini i.”
6 E felizes são aqueles que não abandonam a sua fé em mim!
7 — ausente —
7 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
8 — ausente —
8 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem moram nos palácios!
9 Lak! Kala be kere sokorei? Anutu kwoono sa, na? Mi keleŋ. Nio aŋso kat piom: Yoan tina, ni zaana ruk ten ŋana pa Anutu kwoono bizin ta boozomen.
9 Então me digam: o que esperavam ver? Um
10 Ina ni ta tibeede ka sua pataaŋa kek ta kembei:
10 Porque João é aquele a respeito de quem as
11 “Nio aŋso kat piom: Wal boozomen ta nan bizin tipeebe zin su toono ti na, tasa zaana biibi ma ilip pa Yoan ta yok kamŋana ka tomtom na som. Tamen tomtom sorokŋana sa, isombe ikilaala kat peeze ki kar saamba mi imbot lela, na ni ilip pa Yoan.
11 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: de todos os homens que já nasceram, João Batista é o maior. Porém quem é menor no
12 Indeeŋe ta Yoan tana imaŋga pa uraata kini mi imar na, peeze ki kar saamba, ikamam be per se mat. Mi wal pakan tikam kaisiigi pa.
12 Desde os dias em que João anunciava a sua mensagem, até hoje, o Reino do Céu tem sido atacado com violência, e as pessoas violentas tentam conquistá-lo.
13 Tutu mi sua boozomen ta muŋgu Anutu kwoono bizin tiso pa koroŋ tabe ipet i, ina imar imap su ta Yoan.
13 Até o tempo de João, todos os
14 Mi be kuurla sua kizin, so kikilaala ta kembei: Ilia ta muŋgu tisombe kaimer ko imiili mini na, ina tiso se ki Yoan tau.
14 E, se vocês querem crer na mensagem deles, João é Elias, que estava para vir.
15 Niom so talŋoyom, na keleŋ sua tio ti mi kakam ŋgar pa.”
15 Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
16 Yesu ikam sua tooroŋana ti ma iso: “Iŋgi ko aŋso parei pizin wal ta koozi timbotmbot i? Wal ti pareiŋan? Zin kembei pikin ta timbutultul isu kar keteene, mi tiboboobo la pa waen bizin ma tiso:
16 — Mas com quem posso comparar as pessoas de hoje? São como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
17 ‘Niam amse kombom piom,
17 “Nós tocamos músicas de casamento,
18 “Pa Yoan imar na, igabgaaba zin tomtom pa baen winŋana mi kini kanŋana na som. Tamen tomtom lelen pini som, mi tisombe ni bubuŋana sananŋana izeebi.
18 João Batista jejua e não bebe vinho, e todos dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
19 To Tomtom Lutuunu imar, mi ikanan mi iwinin. Mi ni tomini, tomtom lelen pini som, mi tisombe: ‘Iŋgi to ta igabgaaba zin wal sananŋan mi zin ta tiyyo takesŋan i, mi ziŋan timbel kini kanŋana ma baen winŋana.’ Tamen Anutu ŋgar kini, ina indeeŋe men. Kere mbulu ta ŋgar kini ipiyotyooto, to kikilaala.”
19 O
20 Kar pakan na, Yesu imbel mos kamŋana pizin kek. Tamen zin tiurla kini som, mi titooro lelen som. Tana isu to iyaamba zin.
20 Então Jesus começou a acusar as cidades onde tinha feito muitos milagres. Ele fez isso porque os seus moradores não haviam se arrependido dos seus pecados. Jesus disse:
21 Iso: “Oora, niom Korazin koyom mi Betsaida koyom na, tembel yom kek! Mos bibip ta tipet su kar tiom na, kozobe zin wal matan munŋan ki kar Tiro ma Sidon tire koroŋ sa ta kembei, so lelen ipata pa sanaana kizin ma tiŋgun muuŋgu pa, mi titooro lelen ta alok kek.
21 — Ai de você, cidade de Corazim! Ai de você, cidade de Betsaida! Porque, se os milagres que foram feitos em vocês tivessem sido feitos nas cidades de Tiro e de Sidom, os seus moradores já teriam abandonado os seus pecados há muito tempo. E, para mostrarem que estavam arrependidos, teriam vestido roupa feita de pano grosseiro e teriam jogado cinzas na cabeça!
22 Nio aŋso piom. Indeeŋe mbeŋ kaimer ma Anutu isombe iur kadoono pizin tomtom, na ni ko leleene imiili ri pizin. Tamen niom, nako som kat.
22 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida.
23 “Mi niom Kapenaum koyom na, niom koso Anutu ko iwit yom ma kasala kar saamba. Som kat! Niom ko kusula ta kar sanaana a. Pa niom kembel uraata bibip reŋana kek. Mi be muŋgu zin Sodom kan tire mos boozomen ta kembei, so ra, tila len som, mi kar Sodom imbotmbot men.
23 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
24 Nio aŋso kat piom. Indeeŋe mbeŋ kaimer, mi Anutu isombe iur kadoono pizin tomtom, nako leleene imiili ri pizin. Tamen niom, nako som kat.”
24 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Sodoma do que de você, Cafarnaum.
25 Indeeŋe mazwaana tana, Yesu isu mi iso: “O Tamaŋ, nu ta Merere ki saamba mi toono, nio aŋpakuru. Pa koroŋ ta nu turke pizin wal ŋgarŋan, ina nu swe pizin wal ta len ŋgar biibi som ma kembei ta zin pikin i. Tabe zin timbot mat pa.
25 Naquela ocasião Jesus disse:
26 E, Tamaŋ, ina nu itum lelem tau.
26 Sim, ó Pai, tu tiveste prazer em fazer isso.
27 Koroŋ ta munŋaana men, ta Tamaŋ iur mar nomoŋ kek. Tomtom sa kuliini irou kat Lutuunu som. Tamaana ituta. Mi Tamaana ta kembena. Tomtom sa kuliini irou kati som. Lutuunu itutamen, mi zin tau Lutuunu leleene be iswe Tamaana pizin na, zin men tina ta tiute i.”
27 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
28 To Yesu iso mini ma iso: “Niom wal ta kembel uraata mi kabadbaada pataŋana boozomen na, kamar tio mibe aŋuulu yom ma keteyom isu.
28 — Venham a mim, todos vocês que estão cansados de carregar as suas pesadas cargas, e eu lhes darei descanso.
29 Kagaaba yo, mi kakam ŋgar imar tio. Nio ituŋ ko aŋpakiiri yom pa mbulu tio. Naso itiŋan tapa raraate kembei bapalo ru ta tikamam uraata ila mbata i, mi aŋpamarra pataŋana tiom, mi aŋkam yom ma keteyom isu. Pa nio tomtom luumuŋoŋ mi leŋ ŋgerŋoŋ.
29 Sejam meus seguidores e aprendam comigo porque sou bondoso e tenho um coração humilde; e vocês encontrarão descanso.
30 Tana nio sombe aŋkam peeze piom mi kagaaba yo ma itiŋan tapa raraate, inako ipata piom som. Mi uraata tabe aŋkam ma ise tiom, ina raurauŋana.”
30 Os deveres que eu exijo de vocês são fáceis, e a carga que eu ponho sobre vocês é leve.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.