Marcos 8

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Indeeŋe mazwaana tana na, iwal biibi tilup zin mar ki Yesu mini. Timbotmbot ma kini kizin imap, to Yesu iboobo naŋgaŋ kini ma timar, mi iso pizin ma iso:
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 “Nio leleŋ isaana pizin wal taiŋgi. Pa itiŋan tombot pa aigule tel ma kini kizin imap kat.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Mi sombe aŋkam kan kini som, mi aŋur zin sorok ma tila len raama petel zin, inako mburan imap su zaala lwoono. Pa zin pakan, tipa pai molo ma timar.”
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 Naŋgaŋ kini tipekel kwoono ma tiso: “Wai, mi ko takam kini swoi mi tuputu zin wal ta kembei! Pa iŋgi sa tombot lele bilimŋana na.”
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 To Yesu iwi zin. Iso: “Narabu tiom piizi ta imbotmbot na?”
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Zin tiso: “Lamata mi ru.”
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Mi ye kizin munmun pakan timbotmbot tomini. Ina tikam la kini mi ni isuŋ pa, to iso pizin ma tila tirairai pizin iwal.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Iwal biibi tina tikan ma irao zin, to tiyogeege kini surunsurun ma tizeebe zin sula tiigi lamata mi ru ma bokbok.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 Zin iwal ta tikan kini tina na, tinin zin ma tirao kembei munŋaana paŋ (4,000). Tikan makiŋ to, Yesu iso pizin be timureege mi timilmiili ma tila pa kar kizin kizin.
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 Mi ni ziŋan naŋgaŋ kini loŋa men mi tise wooŋgo, mi tila pa lele pakaana ta zaana Dalmanuta.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 To zin tutu kan pakan timar ki Yesu mi ziŋan tiparzorzooro ma titoombi. Tisombe ni ikam mos sa tabe iswe kembei ni iwwa raama saamba mburaana, to tire mi tiurla kini.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 Tana Yesu niini gesges pizin mi iyataaŋa ma biibi ma iso: “O yae, niom tomtom ta koozi kombotmbot na, uunu parei ta kamaŋmaŋ be kere mos? Nio aŋso kat piom ta kembei: Anutu ko ikam mos sa ma ipet be kere na som. Som kat.”
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Tona izem zin, mi ziŋan naŋgaŋ kini tise wooŋgo mi tila mini pa tai pakaana mbaaga.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 Naŋgaŋ kini matan mbeleele ma tikam kan kini boozo som. Tikam narabu zaraaba tamen.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Timbotmbot se wooŋgo, mi Yesu mataana ila pa mbulu ki Erot ziŋan zin tutu kan ta ire kembei ambai som. Tana imaata kwoono pizin naŋgaŋ kini ma iso: “Motoyom iŋgal ituyom, mi kere yom pa yis ki Erot ziŋan zin tutu kan!”
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Mi naŋgaŋ kini tikam kat ŋgar pa sua kini som. Tabe tiparzzo pizin ma tiso: “Iŋgi ko iso piti paso, matanda mbeleele mi takam kanda narabu som tau.”
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Mi Yesu ikam la pa ŋgar kizin, tana iso pizin ma iso: “Wae, niom koyyo kwoyom pa koyom narabu paso? Kakam kat ŋgar zen? Kikilaala zen? Koroŋ sa ipei ŋgar tiom som?
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 — ausente —
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 — ausente —
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 To iwi zin mini. Iso: “Mi parei? Indeeŋe ta aŋtete narabu lamata mi ru pizin tomtom munŋaana paŋ ma tikan na, niom koyogeege surunsurun isula tiigi piizi?” Zin tipekel ma tiso: “Lamata mi ru.”
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Tona Yesu iso pizin ma iso: “Ta tina. Niom kikilaala zen?”
21 Então Jesus perguntou:
22 Yesu ziŋan naŋgaŋ kini tila ma tipet kar Betsaida, mi wal pakan tikam tomtom mata pisŋana ta ma tila kini. Mi titaŋroro i be iteegi mi iurpe i.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Tana Yesu iteege mata pisŋana tina namaana, mi ikami ma ziru tizem kar mi tilae zilŋaana. To ipures la tomtom tana mataana, mi namaana isalakaali, mi iwi i ma iso: “Parei, re lele, som som?”
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 To tomtom tina mataana se pini, mi iso: “E! Aŋre zin tomtom tiwwa. Tamen aŋre kat zin som. Aŋre zin na, kembei ta ke, mi tiwwa.”
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Tana Yesu iur namaana ise mataana mini. Tona mataana ikam pak mi ire kat lele.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Mi Yesu iso pini ta kembei. Iso: “Maŋga ma la pa ruumu ku. Mi lae kar pepe.” To izemi ma ila.
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Tona Yesu ziŋan naŋgaŋ kini timaŋga mini, mi tila be tire kar munmun ta timbot kolouŋana pa kar Sisarea Pilipai. Tiwwa pa zaala ma tila, mi Yesu isu to iwi zin. Iso: “Lak, nio ti, tomtom tikam ŋgar pio be parei?”
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Zin tipekel kwoono ma tiso: “Wal pakan tisombe nu Yoan, ta muŋgu ikamam yok pizin tomtom na. Mi pakan tisombe nu Anutu kwoono Ilia. Mi pakan tiso nu Anutu kwoono toro sa.”
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 To Yesu iwi zin mini ma iso: “Mi niom na, koso nio asiŋ?” Petrus ipekel kwoono ma iso: “Nu Mesia tau, ulaaŋa biibi tiam Israel.”
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 Petrus iso, to Yesu kwoono imbol pizin be tiswe i la ki tomtom toro sa pepe.
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Tona Yesu imaŋga be ipaute zin naŋgaŋ pa meeteŋana kini. Iso pizin ta kembei: “Tomtom Lutuunu bela ire pataŋana boozo. Pa zin peeze kan, mi zin bibip kizin patoronŋana kan, mi zin ŋgarŋan ki tutu ko lelen pini som, mi tipuni ma imeete. Tamen mbeŋ iwe tel pa, to Anutu ipei i ma burup ma imaŋga mini.”
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 Yesu iturke sua tana pizin som. Ni iswe kat. Tabe Petrus ikami ma ziru tibeleu lae, to imaŋga mi iyaambi.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Tamen Yesu itoori ma mataana ila kizin naŋgaŋ kini, to isu mi iyaamba Petrus ma iso: “Sadan, ko molo pio. Ŋgar ku kembei Anutu ŋgar kini som. Ina nu kam ŋgar kembei zin tomtom men.”
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Tona Yesu iboobo zin iwal biibi ziŋan naŋgaŋ kini ma tila kini, mi iso pizin ta kembei: “Tomtom sa isombe igaaba yo ma iwe leŋ, na bela ikoto itunu, mi ikwaara ke pambaaraŋana kini, mi ito yo.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Pa tomtom sa, sombe ikam ŋgar biibi pa itunu kuliini men, inako ikam mbotŋana ŋonoono ta ki Anutu i som. Mi tomtom sa isombe izem kat itunu pio mi uruunu ambaiŋana, nako ikam mbotŋana ŋonoono ta ki Anutu i.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 Mi parei? Sombe tomtom sa ikam koroŋ toono kana ta munŋaana men, mi tamen itunu kunuunu ila lene, ko ambai? Som.
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 Pa ni le zaala sa be ikam kunuunu tana ma imiili na som.
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 “Koozi, tomtom boozo tipizil ndemen pa sua mbukŋana ta tikam pa Anutu na, mi tikamam mbulu bozboozo. Tana kere yom. Pa tomtom ta sombe iwatkaala nio zoŋ mi sua tio ila tomtom matan, na indeeŋe ta Tomtom Lutuunu ziŋan zin aŋela potomŋan tisombe timiili ma timar raama Tamaana mburaana biibi, na ni ko iwatkaala tomtom tana zaana tomini.”
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.