Lucas 7
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NAA
1 Yesu ikam sua tana pizin tomtom ma imap, to imaŋga ma ila pa kar Kapenaum.
1 Tendo Jesus concluído todas as suas palavras dirigidas ao povo, entrou em Cafarnaum.
2 Mi tomtom ta ki Rom, ta imborro zin wal malmal kan tomto lamata na, ni imbotmbot. Mi ni le mbesooŋo ambaiŋana ta, ta ni leleene pini ilip. Mi mbesooŋo tina, ni mete biibi ikami mabe imeete.
2 E o servo de um centurião, a quem este muito estimava, estava doente, quase à morte.
3 Tana indeeŋe biibi tana ileŋ Yesu uruunu, tona iŋgo zin kolman pakan kizin Yuda ma tila be tiso pa Yesu ma imar be iurpe mbesooŋo kini ma niini ambai.
3 Quando o centurião ouviu falar a respeito de Jesus, enviou-lhe alguns anciãos dos judeus, pedindo-lhe que viesse curar o seu servo.
4 Tana timar ki Yesu, mi titaŋroro i ma tiso: “Ou, ko irao be mar mi uulu tomtom tiŋga. Pa ni tomtom ambaiŋana.
4 Estes, aproximando-se de Jesus, lhe pediram com insistência: — Ele merece a sua ajuda,
5 Ni iur kat leleene piti Yuda, mi ipo leyam lupŋana muriini ta.”
5 porque é amigo do nosso povo, e ele mesmo construiu a nossa sinagoga.
6 To ziŋan Yesu timaŋga ma tila. Tigarau ruumu, mi biibi kizin malmal kan iŋgo wal kini pakan ma tila tiso pa Yesu. Tisombe: “Merere, biibi tiam iso pu ta kembei. Iso: ‘Mbuulu itum pa pai pepe. Pa nio tomtom ambaiŋoŋ som. Tana leleŋ be nu mar ruumu tio pepe.
6 Então Jesus foi com eles. Quando Jesus já estava perto da casa, o centurião enviou-lhe alguns amigos, dizendo: — Senhor, não se incomode, porque não sou digno de recebê-lo em minha casa.
7 Uunu tiŋgi tabe re, ituŋ irao aŋma som. Mi nio aŋurla ta kembei: Nu sombe ur sua men, na mbesooŋo tio ko niini ndabok.
7 Por isso, não me julguei digno de ir falar pessoalmente com o senhor; porém diga uma palavra, e o meu servo será curado.
8 Pa nio aŋute pa ituŋ. Nio ti aŋbot la zin bibip pakan kopon mbarman. Mi zin malmal kan pakan timbot la nio kopoŋ mbarmaana. Tana sombe aŋso pa tiŋgi ma aŋso: ‘La!’ nako ila. Mi sombe aŋso pa tiŋga: ‘Mar!’ nako imar. Mi sombe aŋso pa mbesooŋo tio: ‘Kam ta kembei.’ nako ikam.’”
8 Porque também eu sou homem sujeito à autoridade, tenho soldados às minhas ordens e digo a este: “Vá”, e ele vai; e a outro: “Venha”, e ele vem; e ao meu servo: “Faça isto”, e ele o faz.
9 Yesu ileŋ sua kizin tana na, imurur pa. To itoori mi iso pizin iwal ta titoto i na. Iso: “Nio aŋso kat piom. Nio aŋdeeŋe tomtom sa ki Israel ta urlaŋana kini imbol kembei wal taiŋgi biibi kizin na som.”
9 Ao ouvir estas palavras, Jesus ficou admirado com aquele homem e, voltando-se para o povo que o acompanhava, disse:
10 Tona zin wal ta biibi tana iŋgo zin ma tila na, timiili ma timar ruumu. Tipet ruumu na, tire mbesooŋo ki biibi tau, ni niini ambai ma imbotmbot.
10 E, quando os que tinham sido enviados voltaram para casa, encontraram o servo curado.
11 Aigule toro na, Yesu imaŋga ma ila pa kar Nain. Mi zin naŋgaŋ kini ziŋan zin iwal biibi tito i ma tila.
11 Pouco depois, Jesus foi para uma cidade chamada Naim, e os seus discípulos e numerosa multidão iam com ele.
12 Tila ma tigarau zaala kwoono ki kar, to tire wal pakan tisiŋ uri ta ma tizem kar mi timar. Tomtom meeteŋana tana, ina ra, nora lutuunu ta itutamenŋana. Tabe iwal biibi ki kar tina, tigaabi mi ziŋan tipa ma timar.
12 Ao aproximar-se do portão da cidade, eis que saía o enterro do filho único de uma viúva; e grande multidão da cidade ia com ela.
13 Merere ire nora tana ma leleene isaana pini. To iso lae pini. Iso: “A barau, taŋ pepe!”
13 Ao vê-la, o Senhor se compadeceu dela e lhe disse:
14 Mi ipa ma ila ma iteege ke poŋana ta uri imbot sala na, to zin tomtom ta tisiŋi na tuŋ ma timbotmbot. Mi Yesu iso: “Naŋgaŋ, nio aŋso pu: Maŋga!”
14 Chegando-se, tocou no caixão e os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 To tomtom meeteŋana tana burup ma imaŋga, mi imbutul mi izzo sua. To Yesu ikami mi iuri ila ki naana.
15 O que estava morto sentou-se e passou a falar; e Jesus o restituiu à sua mãe.
16 Tabe motoŋana biibi ikam zin iwal, mi tiwit Anutu uruunu ma tiso: “Wai, iŋgi ko Anutu kwoono zaanaŋana ta imbotmbot mazwanda i. Iŋgi Anutu mataana iŋgal iti wal kini mi iuulu iti kek.”
16 Todos ficaram possuídos de temor e glorificavam a Deus, dizendo: — Grande profeta se levantou entre nós. Deus visitou o seu povo.
17 Tana Yesu uruunu irak ma irao toono ta boozomen kizin Yuda mi kar zilŋanzilŋan tomini.
17 Esta notícia a respeito de Jesus se espalhou por toda a Judeia e por toda aquela região.
18 Yoan naŋgaŋ kini tila ma tiso Yoan pa mbulu boozomen ta Yesu ikamam na. Tabe Yoan iboobo naŋgaŋ kini ru,
18 Todas estas coisas foram relatadas a João pelos seus discípulos. E João, chamando dois deles,
19 mi iŋgo zin ma tila ki Merere be tiwi i ta kembei: “Ulaaŋa tabe imar i, ina nu tau? Som amsa tomtom toro sa?”
19 enviou-os ao Senhor para perguntar: — Você é aquele que estava para vir ou devemos esperar outro?
20 Tana ziru tila ma tipet ki Yesu, to tiso: “Yoan ta yok kamŋana tomtom na, iŋgo yam ma amar be amwi u: Ulaaŋa tabe imar i, nu tau? Som amsa tomtom toro sa?”
20 Quando os homens chegaram a Jesus, disseram: — João Batista nos enviou para perguntar: O senhor é aquele que estava para vir ou devemos esperar outro?
21 Indeeŋe mazwaana tana Yesu, ni iurpewe zin tomtom boozomen ta mete matakiŋa ikam zin na. Mi izirziiri bubuŋana sananŋan, mi iurpewe tomtom boozomen ta matan pisŋan na, ma tire lele mini.
21 Naquela mesma hora, Jesus curou muitas pessoas de doenças, de sofrimentos e de espíritos malignos; e deu vista a muitos cegos.
22 Tana Yesu ipekel wiŋana kizin ma isombe: “Uraata ta kerre mi sua ta keleŋleŋ i, kimiili ma kala, to koso Yoan pa. Koso pini: Matan pisŋan tire lele, mi narapeŋan tipa, kulin mbetmbeeteŋan na, kulin iŋgeeze mini, talŋan munŋan tileŋ sua, meeteŋan timaŋga, mi uruunu ambaiŋana ilala pizin wal ta timbot ŋoobo na.
22 Então Jesus lhes respondeu:
23 Mi tomtom ta so leleene iwe ru pio som, mi ikiskis urlaŋana kini, nako menmeeni pa kampeŋana ki Anutu tabe ise kini i.”
23 E bem-aventurado é aquele que não achar em mim motivo de tropeço.
24 — ausente —
24 Quando os mensageiros de João se retiraram, Jesus começou a dizer ao povo a respeito de João:
25 — ausente —
25 O que vocês foram ver? Um homem vestido de roupas finas? Os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios reais.
26 Lak! Kena kala be kere sokorei? Anutu kwoono sa, na? Mi keleŋ. Nio aŋso kat piom: Yoan tina, ni zaana ruk ten ŋana pa Anutu kwoono bizin ta boozomen.
26 Sim, o que foram ver? Um profeta? Sim, eu lhes digo, e muito mais do que um profeta.
27 Ina ni ta tibeede ka sua pataaŋa kek ta kembei:
27 Este é aquele de quem está escrito: “Eis que envio adiante de você o meu mensageiro, o qual preparará o caminho diante de você.”
28 Nio aŋso kat piom. Wal boozomen ta nan bizin tipeebe zin su toono ti na, tasa zaana biibi ma ilip pa Yoan na som. Tamen tomtom sorokŋana sa, isombe ikilaala kat peeze ki Anutu mi imbot lela, na ni ilip pa Yoan.”
28 — E eu lhes digo: entre os nascidos de mulher, ninguém é maior do que João; mas o menor no Reino de Deus é maior do que ele.
29 Tomtom ta munŋaana men ziŋan zin wal ta tiyyo takesŋan i, tileŋ sua tana na, tikam ŋgar pa mi tiso: “O Anutu, mbulu kini, ina indeeŋe men.” Pa zin tiurla sua ki Yoan mi tikam yok kek.
29 Todo o povo que o ouviu e até os publicanos reconheceram a justiça de Deus, tendo sido batizados com o batismo de João;
30 Tamen zin tutu kan mi zin ŋgarŋan ki tutu na, titit uraata ta Anutu isombe ikam pizin. Pa tiurla sua ki Yoan som, tana tikam yok som.
30 mas os fariseus e os intérpretes da Lei rejeitaram, quanto a si mesmos, o plano de Deus, não tendo sido batizados por ele.
31 Yesu ikam sua tooroŋana ma iso: “Iŋgi ko aŋso parei pizin wal ta koozi timbotmbot i? Wal ti pareiŋan?
31 E Jesus continuou:
32 Zin kembei pikin ta timbutultul isu kar keteene, mi tiboboobo la pa waen bizin ma tiso:
32 São semelhantes a meninos que, sentados na praça, gritam uns para os outros:
33 “Pa Yoan, ta yok kamŋana ka tomtom na, ni imar na iwinin baen som mi igabgaaba zin tomtom pa kini biibi kanŋana som. Mi niom leleyom pini som, mi kosombe ni bubuŋana sananŋana izeebi.
33 — Pois veio João Batista, não comendo pão nem bebendo vinho, e vocês dizem: “Ele tem demônio!”
34 To Tomtom Lutuunu imar mi ikanan ma iwinin. Tamen niom leleyom pini som tomini, mi kosombe: ‘Iŋgi to tau igabgaaba zin wal sananŋan mi zin tau tiyyo takesŋan i, mi ziŋan timbel kini kanŋana mi baen winŋana’.
34 Veio o Filho do Homem, comendo e bebendo, e vocês dizem: “Eis aí um glutão e bebedor de vinho, amigo de publicanos e pecadores!”
35 Tamen Anutu ŋgar kini, ina biibi mi indeeŋe men. Tana zin tomtom ta titoto ŋgar ki Anutu na, zin tikilaala kembei ŋgar tana, ina indeeŋe men.”
35 Mas a sabedoria é justificada por todos os seus filhos.
36 Zin tutu kan, tomtom kizin ta, zaana Simon, iso pa Yesu be ila ruumu kini ma ziŋan tikan kini. Yesu ila ma ziŋan mbulen su pa kini kanŋana.
36 Um dos fariseus convidou Jesus para que fosse jantar com ele. Jesus, entrando na casa do fariseu, tomou lugar à mesa.
37 Moori ta ki kar tana, ni moori sananŋana. Ileŋ kembei Yesu imbotmbot la ruumu ki tomtom tana pa kini kanŋana, to ikam ŋgere kuziiniŋana mi ila.
37 E eis que uma mulher da cidade, pecadora, sabendo que ele estava jantando na casa do fariseu, foi até lá com um frasco feito de alabastro cheio de perfume.
38 Ila to mbuleene isu ta Yesu kumbuunu uunu, mi itaŋtaŋ ma mata luluunu itoptop se Yesu kumbuunu. Mana imus pa ute ruunu, mi imbeŋbeeŋe pini. To isu na, iliŋ ŋgere kuziiniŋana ise Yesu kumbuunu.
38 E, estando por detrás, aos pés de Jesus, chorando, molhava-os com as suas lágrimas e os enxugava com os próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e os ungia com o perfume.
39 Ruumu katuunu ta iboobo Yesu ma ila na, ni ire mbulu tina, to iso pa itunu. Iso: “Wai, sombe tomtom tiŋgi, ni Anutu kwoono ŋonoono, so ikilaala moori ta itekteegi na kek. Pa ni sa moori sananŋana na.”
39 Ao ver isto, o fariseu que o havia convidado disse consigo mesmo: — Se este fosse profeta, bem saberia quem e que tipo de mulher é esta que está tocando nele, porque é uma pecadora.
40 Yesu isu mi iso: “Simon, nio leŋ sua ri tabe aŋso pu.”
40 Jesus se dirigiu ao fariseu e lhe disse: Ele respondeu: — Diga, Mestre.
41 To Yesu iso: “Tomtom ru tila ki tomtom ta, mi tikam mbun la kini. Ta ikam pius tomtooru laamuru, toro ikam pius lamata.
41 Jesus continuou:
42 Tamen kaimer ziru len pat sa be tikot som. To tomtom tana imuŋai zin, mi iyembut mbun kizin ma imborene. Lak, wal ru tana, iŋgoi ko leleene pa tomtom tana ilip?”
42 E, como eles não tinham com que pagar, o credor perdoou a dívida de ambos. Qual deles, portanto, o amará mais?
43 Simon iso: “Inako tomtom ta ikam mbun biibi mi koroŋ katuunu imuŋai i na.” Mi Yesu iso: “Ambai, nu so kat.”
43 Simão respondeu: — Penso que é aquele a quem mais perdoou. Jesus disse:
44 To itoori ma kereene ila ki moori tau, mi iso pa Simon: “Lak, nu so pio, ta aŋmar ruumu ku ti. Tamen nu kam leŋ yok sa be aŋguuru kumbuŋ? Som. Mi re moori ti. Ni iŋguuru kumbuŋ pa mata luluunu mi imus pa ute ruunu.
44 E, voltando-se para a mulher, Jesus disse a Simão:
45 Mi nu mbeŋbeeŋe pio som. Mi ni na, imbeli. Pa indeeŋe ta aŋle aŋbot ti na, ni imbeŋbeeŋe pa kumbuŋ mi inoknok men i.
45 Você não me recebeu com um beijo na face; ela, porém, desde que entrei, não deixou de me beijar os pés.
46 Mi nu liŋ ŋgere risa isala uteŋ som. Tamen ni na, iliŋ ŋgere kuziiniŋana ise kumbuŋ.
46 Você não ungiu a minha cabeça com óleo, mas esta, com perfume, ungiu os meus pés.
47 “Tana nio aŋso pu. Ŋonoono, moori ti sanaana kini biibi. Tamen sanaana kini ta boozomen, nio aŋreege ma imap lup. Tanata ni iur kat leleene pio. Mi ni ta indemeere ma isombe le sanaana musaari, inako iur kat leleene pio som.”
47 Por isso, afirmo a você que os muitos pecados dela foram perdoados, porque ela muito amou; mas aquele a quem pouco se perdoa, pouco ama.
48 To Yesu iso pa moori tana: “Sanaana ku ta boozomen, nio aŋreege kek.”
48 Então Jesus disse à mulher:
49 Tabe wal ta ziŋan tikanan na, tikam ŋgar boozo ma tiso: “To ti, ni asiŋ ta iso ni irao be ireege sanaana?”
49 Os que estavam com ele à mesa começaram a dizer entre si: — Quem é este que até perdoa pecados?
50 Mi Yesu iso pa moori: “Urlaŋana ku ta ikamke u kek. La raama lelem ambai.”
50 Mas Jesus disse à mulher:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.