Êxodo 2

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Indeeŋe mazwaana tana, tomooto ta imbotmbot. Ni ziru kusiini uunu kizin ipet la ki Yakopbi lutuunu Lebi.
1 Um homem da tribo de Levi casou-se com uma mulher da mesma tribo,
2 Mi moori tina kopoono, to ipeebe pikin tomooto ta. Mi ire pikin ruŋguunu ambai, tana isombe iturke i ma imbot. Tamen puulu tel imap, to irao be iturke i mini som.
2 e ela engravidou e deu à luz um filho. Vendo que era bonito, ela o escondeu por três meses.
3 Tana ikam tiigi ta, mi izilzil pa koroŋ kembei ta zim ma kun siŋiini na, bekena ipakaala sumbunsumbun. Kokena yok ilela. Tona iur pikin sula leleene, mi ikami ma ila iuri su ndomdom lene ta imbot sula yok Nil kezeene na.
3 Quando já não podia mais escondê-lo, pegou um cesto feito de junco e o vedou com piche e betume. Colocou nele o menino e deixou o cesto entre os juncos, à margem do Nilo.
4 Mi pikin ri tina toono moori, ni imendernder molo ŋana ri, mi mataana ilala pini be ire so mbulu i tabe ipet pini.
4 A irmã do menino ficou observando de longe para ver o que lhe aconteceria.
5 Indeeŋe aigule tana, king lutuunu moori ziŋan tamuriŋ kini pakan tisula pa yok Nil. Zin tamuriŋ tiwwa pa yok zilŋaana, mi ni isula be iwe lene. Som, mi mataana ila na, tiigi tana ipotpot lela ndomdom lene. To iŋgo mbesooŋo moori kini ta ma ila ikam tiigi tana ma imar.
5 A filha do faraó descera ao Nilo para tomar banho. Enquanto isso as suas servas andavam pela margem do rio. Nisso viu o cesto entre os juncos e mandou sua criada apanhá-lo.
6 Beso ikaaga tiigi kwoono na, ire pikin musaari ta imbotmbot sula leleene mi itaŋtaŋ na. To leleene isaana pini, mi iso: “Alei, iŋgi Iburu nan sa ra lutuunu na!”
6 Ao abri-lo viu um bebê chorando. Ficou com pena dele e disse: "Este menino é dos hebreus".
7 To pikin toono moori permaare, mi iwi king lutuunu moori. Iso: “Parei? Lelem be aŋla aŋru Iburu nan sa ma imar ipiwin pikin ti pu?”
7 Então a irmã do menino aproximou-se e perguntou à filha do faraó: "A senhora quer que eu vá chamar uma mulher dos hebreus para amamentar e criar o menino? "
8 Mi king lutuunu moori iyok. Iso: “Ambai. La.”
8 "Quero", respondeu ela. E a moça foi chamar a mãe do menino.
9 To pikin tana toono moori ila ma ikam pikin naana ŋonoono, mi ziru timar tipet ki king lutuunu moori. Tipet kini, to iso pa naana. Iso: “Kam pikin ri ti, mi piwini pio, mi mboro i ma iwe biibi. Nio ko aŋkam lem kadoono.” Tana pikin naana ikami, ma ipiwini mi imboro i.
9 Então a filha do faraó disse à mulher: "Leve este menino e amamente-o para mim, e eu lhe pagarei por isso". A mulher levou o menino e o amamentou.
10 Pikin itum ma iwe biibiŋana ri, to naana iuri ma imiili mini ki king lutuunu moori be iwe lene. To king lutuunu moori imaŋga na iso: “O, pikin ri ti, ni imbot yok kezeene mi aŋkami ma ise. Tana ko aŋpaata zaana be Mose.”
10 Tendo o menino crescido, ela o levou à filha do faraó, que o adotou e lhe deu o nome de Moisés, dizendo: "Porque eu o tirei das águas".
11 Timbotmbot, ma Mose iwe tomtom. Aigule ta na, ila be ire wal kini Israel. Ila na, itunu ire kat uraata pataŋana ta zin tikamam na. Mi ire tomtom ta ki Aikuptu ipunun tomtom ta kizin Iburu. Mi Iburu tana, ni toŋmatiziŋ kini tau.
11 Certo dia, sendo Moisés já adulto, foi ao lugar onde estavam os seus irmãos hebreus e descobriu como era pesado o trabalho que realizavam. Viu também um egípcio espancar um dos hebreus.
12 Tabe Mose mataana rikrik, ma ire tomtom sa som, to imaŋga mi ipun Aikuptu tana ma kup. To itou magargaara ma itwi i sula.
12 Correu o olhar por todos os lados e, não vendo ninguém, matou o egípcio e o escondeu na areia.
13 Imbot ma aigule toro, to imiili ma ila mini. Mi indeeŋe tomtom ru kizin Iburu tiporrou. Tabe isu to iwi ni ta imuuŋgu pa malmal na. Iso: “Wai, pun sorok waem paso?”
13 No dia seguinte saiu e viu dois hebreus brigando. Então perguntou ao agressor: "Por que você está espancando o seu companheiro? "
14 Mi tomtom tana iso: “Mi nu tina, asiŋ iuru ma we biibi be mboro yam mi urpe pataŋana tiam? Parei, nu sombe mar mi pun yo ma aŋmeete kembei ta neeri kam pa Aikuptu ta, na?”
14 O homem respondeu: "Quem o nomeou líder e juiz sobre nós? Quer matar-me como matou o egípcio? " Moisés teve medo e pensou: "Com certeza tudo já foi descoberto! "
15 King ileŋ Mose uruunu pa mbulu ta ikam na, to isombe ipuni ma imeete. Mi som. Pa Mose iko ma ila pa lele pakaana ta zin Midian timbotmbot pa na. Ila ipet, to imbotmbot su yok touŋana ta kezeene.
15 Quando o faraó soube disso, procurou matar Moisés, mas este fugiu e foi morar na terra de Midiã. Ali assentou-se à beira de um poço.
16 Lele tana na, patoronŋana ka tomtom ta kizin Midian imbotmbot, zaana Reguel (Reguel zaana toro Yetro). Mi ni lutuunu moori bizin lamata mi ru. Indeeŋe Mose imbotmbot su yok tana na, Reguel lutuunu moori bizin timar be tise yok pa mbili kizin.
16 Ora, o sacerdote de Midiã tinha sete filhas. Elas foram buscar água para encher os bebedouros e dar de beber ao rebanho de seu pai.
17 Mi wal pakan ta timborro mbili ŋan i timar tomini ma tisombe tiser zin moori tana ma tila len. Tamen Mose imaŋga na iporoukaala zin. Mi kaimer to, ise yok pa mbili kizin.
17 Alguns pastores se aproximaram e começaram a expulsá-las dali; Moisés, porém, veio em auxílio delas e deu água ao rebanho.
18 To zin moori tana timiili ma tila ki taman. Ni ire zin, to iwi zin. Iso: “Parei ta koozi mi kamar karau men?”
18 Quando as moças voltaram a seu pai Reuel, este lhes perguntou: "Por que voltaram tão cedo hoje? "
19 Mi zin tipekel ma tiso: “Amla yok na, mboroŋan pakan kizin mbili tisombe tiser yam. Tamen tomooto ta ki Aikuptu imar, to iporoukaala yam. Mi ise yok pizin mbili tomini.”
19 Elas responderam: "Um egípcio defendeu-nos dos pastores e ainda tirou água do poço para nós e deu de beber ao rebanho".
20 Taman ileŋ, to iwi zin. Iso: “Wai, ma tomtom itunu iŋgoi? Kakami ma kamar som? Kimiili ma kala ta buri, mi kakami ma kamar, bekena itiŋan takan kini.” Tana timiili ma tila mini, mi tikam Mose ma ziŋan timar.
20 "Onde está ele? ", perguntou o pai a elas. "Por que o deixaram lá? Convidem-no para comer conosco. "
21 Mose leleene ambai be ziŋan Reguel bizin timbotmbot. Timbotmbot ma Reguel isu to ikam lutuunu moori ta pini be iwooli. Zaana Sipora.
21 Moisés aceitou e concordou também em morar na casa daquele homem; este lhe deu por mulher sua filha Zípora.
22 Mi Sipora kopoono, to ipeebe pikin tomooto ta. Tana Mose iso: “Muŋgu aŋwe leembe. Kenako aŋpaata lutuŋ ti zaana be Gersom.”
22 Ela deu à luz um menino, a quem Moisés deu o nome de Gérson, dizendo: "Sou imigrante em terra estrangeira".
23 Mose imbotmbot raama zin Midian ma molo. Mi mazwaana tana, king kizin Aikuptu ta muŋgu isombe ipuni na, imeete. Tamen zin Aikuptu kan tinoknok men zin Israel matan seseezeŋan pa uraata pataŋana. Tikam ma matan siŋiini isu. Tabe zin Israel tikaraŋesŋeeze mi titaŋtaŋ pa len ulaaŋa.
23 Muito tempo depois, morreu o rei do Egito. Os israelitas gemiam e clamavam debaixo da escravidão; e o seu clamor subiu até Deus.
24 Mi Anutu, ni ileŋ tiŋiizi kizin, mi mataana la pa sua ta muŋgu imbuk la ki tumbun bizin Abaraam, Isak mi Yakop na.
24 Ouviu Deus o lamento deles e lembrou-se da aliança que fizera com Abraão, Isaque e Jacó.
25 Ni ire zin timbot ŋoobo kat. Tana pataŋana kizin, ni iute ma imap.
25 Deus olhou para os israelitas e viu qual era a situação deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.