Romanos 9

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Nonji Kristoke qakatoru dimaku buŋo ikoine matayoŋ, buŋo foriine yobu mo mibemiŋ. Moro Tiriinere buŋore kaje ruabe buŋone kitiŋgaku misanaŋgaru maŋneo saŋu enareko iŋi maneru migo:
1 Digo a verdade em Cristo, não minto, e a minha consciência confirma isso por meio do Espírito Santo:
2 Nonji Juda ŋiŋigo goine yoŋore beusembe bubuji nuko maŋneo joiserereŋ yasogo tatariine tomiri iŋi ore maneego:
2 sinto grande tristeza e tenho incessante dor no coração.
3 Yoŋoji noke moreŋ sakiji Israel kufufuŋ moakoŋ fukego-beneŋyoŋ, maŋyaŋunji Kristoke so qakatoru kosa gogobi. Nonji Israel ogopuneji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋgo jogbasasanaŋ eego. Anutuji yoŋore buŋoyaŋuŋ osoeko nake yoŋore tifeyaŋuŋ fukebe geoine bokirieru nonde paio iŋi ropeiŋgo manego: Iŋoji noŋ Kristo iŋoreone boroiŋ nuko misi korure biŋe fukeiŋgo manego.
3 Porque eu mesmo desejaria ser amaldiçoado, separado de Cristo, por amor de meus irmãos, meus compatriotas segundo a carne.
4 Yoŋoji Israel kubu maŋineo gobi Anutuji oga yabeme biŋeine fukegobi. Anuture tinabiŋe osigaru kuririyaŋuŋke fukegobi. Anutuji yoŋoke seŋgiŋbaŋgiŋ fukeniminde jojofo raŋgbaŋine eru gariine eru Kadi buŋo yareya. Ore eru boji soriŋgo roperu Anuture ohowe baku miteŋ gaegobi. Anutuji mifiaine saueinde buŋo kipeya, ore foriineji fukeiŋgo odigaegobi.
4 São israelitas. A eles pertence a adoção, assim como a glória, as alianças, a promulgação da Lei, o culto e as promessas.
5 Yoŋoji miminenoŋuŋ Abrahamde osigidapu yoŋore ŋaso madepuyaŋuŋ gogobi. Kristoji yoŋoreone moreŋ saki fu roru ŋi fukeya. Kristoji Anutunoŋuŋ fukeru ya sosowo siŋaŋ gako tinaine damaŋ tatariine tomiri miteŋ gaekimiŋ. Buŋo oi fofori.
5 Deles são os patriarcas, e também deles descende o Cristo, segundo a carne, o qual é sobre todos, Deus bendito para sempre. Amém!
6 Oŋuine gogobiyoŋ, Israel kufufuŋgone fukeru saueru gogobeneŋ, noŋuŋ sosowo jibu Israel ŋiŋigo foriine so fukegobeneŋ. Ore eru Anuture buŋoji tiriko usuŋineji wawakiine fukeega me? Oŋu minobeŋ, oi buŋo foriine mata.
6 E não pensemos que a palavra de Deus falhou. Porque nem todos os de Israel são, de fato, israelitas,
7 Abrahamde osigidapu yoŋoreone fukegobeneŋ ore eru sosowo noŋuŋ Anuture odumadepu so fukegobeneŋ. Oŋu matayoŋ, Anutuji Abrahamde iŋi ojiya, “Aisakre ŋaso madepuji goreo jikigaru tinago osigaru go ropenimiŋ.”
7 nem por serem descendentes de Abraão são todos filhos. Pelo contrário: “Por meio de Isaque será chamada a sua descendência.”
8 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Abrahamde osigidapu moreŋ ŋiŋigo mosiji odumade fukeegobeneŋ, sosowo noŋuŋ Anuture odumadepu so fukegobeneŋ. Oŋu matayoŋ, Anutuji buŋo kipeme pega ore so fukebeŋ, Anutuji niŋo maneru noreko Abrahamde osigidapu foriine fukegobeneŋ.
8 Isto é, não são os filhos da carne que são filhos de Deus, mas os filhos da promessa é que são contados como descendência.
9 Jojofo buŋo oiji Abrahamdeo iŋi wareko maneya, “Gosa moakoŋ tariko oo moke wareru ŋone gube Saraji madeineke fukeiŋ.”
9 Porque a palavra da promessa é esta: “Por esse tempo voltarei, e Sara terá um filho.”
10 Buŋo oŋu maneko iŋoreo oi fukeyayoŋ, oo so tariya. Iŋore ŋadio Rebekare oŋuakoŋ Anuture buŋore so fukeya. Apanoŋuŋ Aisak iŋoji ŋonuŋine iŋo kua oteko madeyokayakuŋ gbogbodo fukebu.
10 E isto não aconteceu somente com ela, mas também com Rebeca, ao conceber de um só, de Isaque, nosso pai.
11 Gbogbodo yokoji beu maŋineo ŋeku so fukeru ya fiine me sembene mo so ebu, Anutuji damaŋ oo made yokoreone mo iŋoyoŋunde roosoeya. Iŋoyoŋunde mamane buruji sanaŋgaru foriineke fuke foreiŋ ore eru gboine roosoeya.
11 E os gêmeos ainda não eram nascidos, nem tinham feito o bem ou o mal — para que o propósito de Deus, quanto à eleição, prevalecesse, não por obras, mas por aquele que chama —,
12 Iŋoyoŋunde maŋ aŋiji foriineke fukeiŋ ore eru Rebeka iŋi ojiya, “Kakaineji gboinere kiŋaŋqoqo fukeru mea rurumaŋgo goiŋ.” Anutuji oŋu ojiru eeboboyakuŋ eenobu ore so oi so osoe yapeyayoŋ, iŋoyoŋunde aŋiine akoŋ boyoberu gboine oŋga teme kakainere soguine fukeya.
12 quando foi dito a Rebeca: “O mais velho será servo do mais moço.”
13 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Jeikob maŋneji manjoko eteru goboŋyoŋ, Esau (Iso) oi use teru rosi eteru goboŋ.”
13 Como está escrito: “Amei Jacó, porém desprezei Esaú.”
14 Buŋo ore uruŋu minobeŋ? Anutuji poretiŋ so fukega me? Oŋuine mata yobu!
14 Que diremos, então? Que Deus é injusto? De modo nenhum!
15 Anutuji Mosesre buŋo iŋi ojiko pega, “Nonji nake aŋine boyoberu mo wamo ŋoneru emboŋ eru ŋonemaiŋ etebemiŋgo manego, oi ŋonemaiŋ eteego. Mo wamore beusembe etebemiŋgo migo, iŋore oi beusembe maneego.”
15 Pois ele diz a Moisés: “Terei misericórdia de quem eu tiver misericórdia e terei compaixão de quem eu tiver compaixão.”
16 Buŋo ore eru moreŋ ŋiji Anutu so siŋaŋ gaegayoŋ, yare aŋiine maneru eiŋgo esoigaru bibienayoŋ, oi jibu Anutu so odureiŋ. Anutu iŋoyoŋe yauŋmoririre so ya sosowo siŋaŋ gako iŋore meo pega.
16 Assim, pois, isto não depende de quem quer ou de quem corre, mas de Deus, que tem misericórdia.
17 Anutuji farao kiŋ buŋo ojiko Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Nake biŋerorone misauebi moreŋ sosowo sagaiŋgo manego. Oŋu maneru usuŋne barariŋga yarebe totogo fukeiŋgo bapakare gube goji fukemeŋ. Fukeru goku kiso enareku gokande gbiŋ egareboŋ.”
17 Porque a Escritura diz a Faraó: “Foi para isto mesmo que eu o levantei, para mostrar em você o meu poder e para que o meu nome seja anunciado em toda a terra.”
18 Buŋo ore so Anutuji iŋoyoŋunde aŋi boyoberu mo ŋoneru emboŋ eru ŋonemaiŋ eteiŋgo manega, oi ŋonemaiŋ oteeiŋ eru more maŋ kebojigabeminde manega, oi kebojigame qoqomuku fukeeiŋ. Oŋu.
18 Logo, Deus tem misericórdia de quem quer e também endurece a quem ele quer.
19 Ŋoŋoreone moji nonde iŋi mina, “Oŋu fukeme sosowo noŋuŋ Anuture maŋ aŋi kiso etekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. Oŋu fukeko Anutuji wamore jikigaru minoreega?”
19 Mas você vai me dizer: “Por que Deus ainda se queixa? Pois quem pode resistir à sua vontade?”
20 Moji oŋu minayoŋ, moreŋ ŋi go wamo fukeru Anutu kiso eru kekepari etena? Mequranji iŋoyoŋunde bobofuke Rau iŋi soine so miteiŋ, “Go wamore kamasi yo oŋuine bofuke naremeŋ?”
20 Mas quem é você, caro amigo, para discutir com Deus? Será que o objeto pode perguntar a quem o fez: “Por que você me fez assim?”
21 Dero bobo ŋiji iŋoyoŋunde usuŋ paio aŋiinere so afe kerisieru roosoeru afe moakoŋ oone gbakeŋ furuine furuine baega. Goine damaŋ so roru gio oteegobeneŋ eru goine kuririyaŋuŋke oi jeri damaŋineo akoŋ gio oteegobeneŋ.
21 Será que o oleiro não tem direito sobre a massa, para do mesmo barro fazer um vaso para honra e outro para desonra?
22 Anutu bobofuke Raunoŋunji oŋuine akoŋ enoreega. Iŋoji yombeŋine ŋiŋigo noduko usuŋine ŋoneru manekimiŋ ore maneega. Oŋu maneru maŋine rigaŋgame rosiineji ŋiŋigo goine yoŋore paio ropeko jaueru ketotie yabeiŋgo eru goya. Oi jibu geoine pipa akoŋ so bokirie yareyayoŋ, yoŋore eru joiserereŋ kokoine mane karieru maŋyaŋuŋ kerisieniminde odigaru goya.
22 Que diremos, se Deus, querendo mostrar a sua ira e dar a conhecer o seu poder, suportou com muita paciência os vasos de ira, preparados para a destruição,
23 Oŋuine akoŋ yauŋmoririine barariŋga yareko boakoŋ yobu fukeiŋgo maneega. Oŋu maneru ŋiŋigo kuririine raugakimiŋ ore roosoe nobeya, noŋuŋ ŋone noberu emboŋ nobeme kuririineke tamaegobeneŋ.
23 a fim de que também desse a conhecer as riquezas da sua glória nos vasos de misericórdia, que de antemão preparou para glória?
24 Noŋuŋ oŋuakoŋ oŋuine fukekimiŋ ore oŋga noreya. Juda ŋiŋigo akoŋ matayoŋ, kotu kantriine kantriine oi oŋuakoŋ oŋuine fukenimiŋ ore oŋga ŋareya.
24 Estes vasos somos nós, a quem também chamou, não só dentre os judeus, mas também dentre os gentios,
25 Anutuji ore buŋoine miko kajeqouŋ ŋi Hosea iŋore quraŋgo iŋi pega,
25 como também diz em Oseias: “Chamarei de ‘meu povo’ ao que não era meu povo; e de ‘amada’ à que não era amada.
26 Nonji moreŋ more ŋiŋigo yoŋore iŋi miku goboŋ,
26 E no lugar em que lhes foi dito: ‘Vocês não são o meu povo’, ali mesmo serão chamados ‘filhos do Deus vivo’.”
27 Aisaiaji oŋuakoŋ Israel kufufuŋ niŋore eru iŋi kuyoku miya, “Israel ŋiŋigo jarenoŋuŋ koe mageŋ ore so fukena ine, oi jibu niŋoreone afaineji maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ munaŋ qa noreiŋ.
27 Mas Isaías clama a respeito de Israel: “Ainda que o número dos filhos de Israel seja como a areia do mar, o remanescente é que será salvo.
28 Ofonji moreŋine moreŋine sosowo noŋunde buŋo afaine osoeru mitariku geoine sosowo bokirie nore foreiŋ.”
28 Porque o Senhor cumprirá a sua palavra sobre a terra, de forma plena e em breve.”
29 Aisaiaji oŋu miku ronekoŋ buŋo mo miya, ore foriineji niŋoreo iŋi fukega, “Ofoŋ usuŋ sosowore Raunoŋunji osigidapunoŋuŋ goine so ŋone yaberu emboŋ eru maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ ine, moreŋnoŋunji Sodom oŋuine kerisieme rakame misi jana. Niŋoji Gomora ŋiŋigo oŋuine sibiriganobuŋ. Anutuji oŋuine enorena.” Oŋu miya.
29 Como Isaías já disse: “Se o Senhor dos Exércitos não nos tivesse deixado descendência, nós nos teríamos tornado como Sodoma e semelhantes a Gomorra.”
30 Ore eru uruŋu minobeŋ? Kantri goineji Anuture jiŋoo posiine fukekiminde gio so yameŋ keku babuŋ, yoŋoji Anuture jiŋoo posikegobi. Maŋyaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gabi ore eru buŋoyaŋuŋ mitarime posiine fukeru gogobi.
30 Que diremos, então? Que os gentios, que não buscavam a justificação, vieram a alcançá-la, a saber, a justificação que decorre da fé,
31 Oŋu gogobiyoŋ, Israel niŋoji posiine fukekiminde Kadi buŋo boyobekimiŋ ore yameŋ keku go waperu oi jibu Anuture jiŋoo so posikebeŋ.
31 e que Israel, que buscava a lei de justiça, não chegou a atingir essa lei.
32 Ore fuŋine oi iŋi: Yoŋoyoŋe akoŋ esoiku eebobo poretiŋ eku oŋuine oiji posiine fukekimiŋ ore yameŋ keku Yesu so manesiŋ gabuŋ. Iŋoji ko sanaŋ qaŋqaŋine oŋuine fukega, iŋoreo odetataŋgaru yabeko quŋgaru ŋadi gabuŋ. Ore eru posiine so fukebuŋ.
32 Por quê? Porque não a buscou pela fé, mas como que por obras. Tropeçaram na pedra de tropeço,
33 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega,
33 como está escrito: “Eis que ponho em Sião uma pedra de tropeço e rocha de ofensa, e aquele que nela crê não será envergonhado.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.