Romanos 9

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nonji Kristoke qakatoru dimaku buŋo ikoine matayoŋ, buŋo foriine yobu mo mibemiŋ. Moro Tiriinere buŋore kaje ruabe buŋone kitiŋgaku misanaŋgaru maŋneo saŋu enareko iŋi maneru migo:
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 Nonji Juda ŋiŋigo goine yoŋore beusembe bubuji nuko maŋneo joiserereŋ yasogo tatariine tomiri iŋi ore maneego:
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Yoŋoji noke moreŋ sakiji Israel kufufuŋ moakoŋ fukego-beneŋyoŋ, maŋyaŋunji Kristoke so qakatoru kosa gogobi. Nonji Israel ogopuneji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋgo jogbasasanaŋ eego. Anutuji yoŋore buŋoyaŋuŋ osoeko nake yoŋore tifeyaŋuŋ fukebe geoine bokirieru nonde paio iŋi ropeiŋgo manego: Iŋoji noŋ Kristo iŋoreone boroiŋ nuko misi korure biŋe fukeiŋgo manego.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Yoŋoji Israel kubu maŋineo gobi Anutuji oga yabeme biŋeine fukegobi. Anuture tinabiŋe osigaru kuririyaŋuŋke fukegobi. Anutuji yoŋoke seŋgiŋbaŋgiŋ fukeniminde jojofo raŋgbaŋine eru gariine eru Kadi buŋo yareya. Ore eru boji soriŋgo roperu Anuture ohowe baku miteŋ gaegobi. Anutuji mifiaine saueinde buŋo kipeya, ore foriineji fukeiŋgo odigaegobi.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Yoŋoji miminenoŋuŋ Abrahamde osigidapu yoŋore ŋaso madepuyaŋuŋ gogobi. Kristoji yoŋoreone moreŋ saki fu roru ŋi fukeya. Kristoji Anutunoŋuŋ fukeru ya sosowo siŋaŋ gako tinaine damaŋ tatariine tomiri miteŋ gaekimiŋ. Buŋo oi fofori.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Oŋuine gogobiyoŋ, Israel kufufuŋgone fukeru saueru gogobeneŋ, noŋuŋ sosowo jibu Israel ŋiŋigo foriine so fukegobeneŋ. Ore eru Anuture buŋoji tiriko usuŋineji wawakiine fukeega me? Oŋu minobeŋ, oi buŋo foriine mata.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Abrahamde osigidapu yoŋoreone fukegobeneŋ ore eru sosowo noŋuŋ Anuture odumadepu so fukegobeneŋ. Oŋu matayoŋ, Anutuji Abrahamde iŋi ojiya, “Aisakre ŋaso madepuji goreo jikigaru tinago osigaru go ropenimiŋ.”
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Abrahamde osigidapu moreŋ ŋiŋigo mosiji odumade fukeegobeneŋ, sosowo noŋuŋ Anuture odumadepu so fukegobeneŋ. Oŋu matayoŋ, Anutuji buŋo kipeme pega ore so fukebeŋ, Anutuji niŋo maneru noreko Abrahamde osigidapu foriine fukegobeneŋ.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Jojofo buŋo oiji Abrahamdeo iŋi wareko maneya, “Gosa moakoŋ tariko oo moke wareru ŋone gube Saraji madeineke fukeiŋ.”
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Buŋo oŋu maneko iŋoreo oi fukeyayoŋ, oo so tariya. Iŋore ŋadio Rebekare oŋuakoŋ Anuture buŋore so fukeya. Apanoŋuŋ Aisak iŋoji ŋonuŋine iŋo kua oteko madeyokayakuŋ gbogbodo fukebu.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 Gbogbodo yokoji beu maŋineo ŋeku so fukeru ya fiine me sembene mo so ebu, Anutuji damaŋ oo made yokoreone mo iŋoyoŋunde roosoeya. Iŋoyoŋunde mamane buruji sanaŋgaru foriineke fuke foreiŋ ore eru gboine roosoeya.
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 Iŋoyoŋunde maŋ aŋiji foriineke fukeiŋ ore eru Rebeka iŋi ojiya, “Kakaineji gboinere kiŋaŋqoqo fukeru mea rurumaŋgo goiŋ.” Anutuji oŋu ojiru eeboboyakuŋ eenobu ore so oi so osoe yapeyayoŋ, iŋoyoŋunde aŋiine akoŋ boyoberu gboine oŋga teme kakainere soguine fukeya.
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Jeikob maŋneji manjoko eteru goboŋyoŋ, Esau (Iso) oi use teru rosi eteru goboŋ.”
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Buŋo ore uruŋu minobeŋ? Anutuji poretiŋ so fukega me? Oŋuine mata yobu!
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Anutuji Mosesre buŋo iŋi ojiko pega, “Nonji nake aŋine boyoberu mo wamo ŋoneru emboŋ eru ŋonemaiŋ etebemiŋgo manego, oi ŋonemaiŋ eteego. Mo wamore beusembe etebemiŋgo migo, iŋore oi beusembe maneego.”
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Buŋo ore eru moreŋ ŋiji Anutu so siŋaŋ gaegayoŋ, yare aŋiine maneru eiŋgo esoigaru bibienayoŋ, oi jibu Anutu so odureiŋ. Anutu iŋoyoŋe yauŋmoririre so ya sosowo siŋaŋ gako iŋore meo pega.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Anutuji farao kiŋ buŋo ojiko Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Nake biŋerorone misauebi moreŋ sosowo sagaiŋgo manego. Oŋu maneru usuŋne barariŋga yarebe totogo fukeiŋgo bapakare gube goji fukemeŋ. Fukeru goku kiso enareku gokande gbiŋ egareboŋ.”
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Buŋo ore so Anutuji iŋoyoŋunde aŋi boyoberu mo ŋoneru emboŋ eru ŋonemaiŋ eteiŋgo manega, oi ŋonemaiŋ oteeiŋ eru more maŋ kebojigabeminde manega, oi kebojigame qoqomuku fukeeiŋ. Oŋu.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Ŋoŋoreone moji nonde iŋi mina, “Oŋu fukeme sosowo noŋuŋ Anuture maŋ aŋi kiso etekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. Oŋu fukeko Anutuji wamore jikigaru minoreega?”
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Moji oŋu minayoŋ, moreŋ ŋi go wamo fukeru Anutu kiso eru kekepari etena? Mequranji iŋoyoŋunde bobofuke Rau iŋi soine so miteiŋ, “Go wamore kamasi yo oŋuine bofuke naremeŋ?”
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Dero bobo ŋiji iŋoyoŋunde usuŋ paio aŋiinere so afe kerisieru roosoeru afe moakoŋ oone gbakeŋ furuine furuine baega. Goine damaŋ so roru gio oteegobeneŋ eru goine kuririyaŋuŋke oi jeri damaŋineo akoŋ gio oteegobeneŋ.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Anutu bobofuke Raunoŋunji oŋuine akoŋ enoreega. Iŋoji yombeŋine ŋiŋigo noduko usuŋine ŋoneru manekimiŋ ore maneega. Oŋu maneru maŋine rigaŋgame rosiineji ŋiŋigo goine yoŋore paio ropeko jaueru ketotie yabeiŋgo eru goya. Oi jibu geoine pipa akoŋ so bokirie yareyayoŋ, yoŋore eru joiserereŋ kokoine mane karieru maŋyaŋuŋ kerisieniminde odigaru goya.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Oŋuine akoŋ yauŋmoririine barariŋga yareko boakoŋ yobu fukeiŋgo maneega. Oŋu maneru ŋiŋigo kuririine raugakimiŋ ore roosoe nobeya, noŋuŋ ŋone noberu emboŋ nobeme kuririineke tamaegobeneŋ.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Noŋuŋ oŋuakoŋ oŋuine fukekimiŋ ore oŋga noreya. Juda ŋiŋigo akoŋ matayoŋ, kotu kantriine kantriine oi oŋuakoŋ oŋuine fukenimiŋ ore oŋga ŋareya.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Anutuji ore buŋoine miko kajeqouŋ ŋi Hosea iŋore quraŋgo iŋi pega,
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Nonji moreŋ more ŋiŋigo yoŋore iŋi miku goboŋ,
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Aisaiaji oŋuakoŋ Israel kufufuŋ niŋore eru iŋi kuyoku miya, “Israel ŋiŋigo jarenoŋuŋ koe mageŋ ore so fukena ine, oi jibu niŋoreone afaineji maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ munaŋ qa noreiŋ.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Ofonji moreŋine moreŋine sosowo noŋunde buŋo afaine osoeru mitariku geoine sosowo bokirie nore foreiŋ.”
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Aisaiaji oŋu miku ronekoŋ buŋo mo miya, ore foriineji niŋoreo iŋi fukega, “Ofoŋ usuŋ sosowore Raunoŋunji osigidapunoŋuŋ goine so ŋone yaberu emboŋ eru maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ ine, moreŋnoŋunji Sodom oŋuine kerisieme rakame misi jana. Niŋoji Gomora ŋiŋigo oŋuine sibiriganobuŋ. Anutuji oŋuine enorena.” Oŋu miya.
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Ore eru uruŋu minobeŋ? Kantri goineji Anuture jiŋoo posiine fukekiminde gio so yameŋ keku babuŋ, yoŋoji Anuture jiŋoo posikegobi. Maŋyaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gabi ore eru buŋoyaŋuŋ mitarime posiine fukeru gogobi.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Oŋu gogobiyoŋ, Israel niŋoji posiine fukekiminde Kadi buŋo boyobekimiŋ ore yameŋ keku go waperu oi jibu Anuture jiŋoo so posikebeŋ.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Ore fuŋine oi iŋi: Yoŋoyoŋe akoŋ esoiku eebobo poretiŋ eku oŋuine oiji posiine fukekimiŋ ore yameŋ keku Yesu so manesiŋ gabuŋ. Iŋoji ko sanaŋ qaŋqaŋine oŋuine fukega, iŋoreo odetataŋgaru yabeko quŋgaru ŋadi gabuŋ. Ore eru posiine so fukebuŋ.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega,
33 Bukamaim hikikirum na’atube,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.