Lucas 17
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NTLH
1 Yesuji kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Sembenere babotikiji afaine fukeega. Moji babotiki sabareiŋgo embimbiŋgaegayoŋ, mo moji goine yoyoiŋ eyareme agiburaŋ enimiŋ, iŋore eru oŋga rurugaku ‘Yei!’ oŋga jorago. Joiserereŋ ropekiineji iŋore paio ropeiŋ.
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Iŋoji ŋiŋigo mendaine yoŋoreone mo suruyoiŋ eteko agiburaŋ eiŋ, ŋi iŋoji yobiŋ ropekiine bofukeiŋ. Anutuji yobiŋ ore geoine uruŋu oteme soineo fukena? Karoŋaŋ oŋgiŋ ubeineo kiperu koe botuineo bokebi rakana, oiji afaine fukena.
2 Seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no mar com uma grande pedra de moinho amarrada no pescoço do que fazer com que um destes pequeninos peque.
3 “Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe sisiŋaŋ eku goinebi. Ogogo moji agiburaŋ ega, iŋo mibotiŋ eteigoŋ. Mibotiŋ etende mane sembeaku beusembe maneiŋ ine, go agiburaŋine boke teigoŋ.
3 Tenham cuidado! Se o seu irmão pecar, repreenda-o; se ele se arrepender, perdoe.
4 Una more maŋgo agiburaŋ 7 eku bosembea guru ateine 7 goreo kirieru iŋi miiŋ, ‘Ogone, noŋ agiburaŋ ego ore nakene mane sembeago.’ Oŋu miiŋ ine, go agiburaŋine oi boke teigoŋ.” Oŋu.
4 Se pecar contra você sete vezes num dia e cada vez vier e disser: “Me arrependo”, então perdoe.
5 Aposol yoŋoji Ofoŋ ojibuŋ, “Mamanesiŋnoŋuŋ jikigaru basanaŋgaigoŋ.”
5 Os apóstolos pediram ao Senhor: — Aumente a nossa fé.
6 Oŋu mibi Ofonji bokirieya, “Mamanesiŋ-ŋaŋunde fori oi yojuŋ korunde so ena ine, ŋoŋoji soine yojuŋ yo yoore iŋi mitiganobuŋ, ‘Go godugoke pariru pakereru riŋaru koego rakaru gake sariru dima.’ Oŋu miku manesiŋ gabi yo oiji buŋoŋaŋuŋ reŋgaiŋ.” Oŋu.
6 E ele respondeu:
7 “Ŋoŋoreone more gio ŋiji bulmakao roru gioo raru kiju poreme moreŋ bopogaiŋ me lama siŋaŋyaŋuŋ goiŋ. Goku pigo wapeko oo rauineji iŋi miko maneiŋ me mata, ‘Go pigo waperu ŋeku uqogo no.’
7 Jesus disse:
8 Oŋu mata! Iŋoji iŋi miiŋ: ‘Go obu rauku gake bobobiaŋ eru ubure uqone rigaru narende nobemiŋ. Ore ŋadiineo gakere uqo rigaru noigoŋ.’
8 Claro que não! Pelo contrário, você dirá: “Prepare o jantar para mim, ponha o avental e me sirva enquanto eu como e bebo. Depois você pode comer e beber.”
9 Oŋu mitiga teko gio ŋiineji rauine miya ore so gioine ba foreko sagako siŋaŋineji ore eru miteŋ gaiŋ me mata? Mata!
9 Por acaso o empregado merece agradecimento porque obedeceu às suas ordens?
10 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuakoŋ pega. Siŋaŋyaŋunji ya sosowo mitiga ŋareya, ŋoŋo oi eforeru oo iŋi minimiŋ, ‘Niŋo gio ŋiŋigo omaine gogobeneŋ. Raunoŋunji yare miya, oi akoŋ baku waregobeneŋ ore mimiteŋ baakimiŋgo embimbiŋgagobeneŋ.’” Oŋu.
10 Assim deve ser com vocês. Depois de fazerem tudo o que foi mandado, digam: “Somos empregados que não valem nada porque fizemos somente o nosso dever.”
11 Yesuji Jerusalem sitio raiŋgore Galili eru Samaria prowins yoyoka yokore botugo kadi peya, oo raya.
11 Jesus continuava viajando para Jerusalém e passou entre as regiões da Samaria e da Galileia.
12 Kadio raru kae mogo ropeko ŋi 10 sakiyaŋuŋ waeineke yoŋoji bofukeru ŋoneru jojorigo aroo dimabuŋ.
12 Quando estava entrando num povoado, dez leprosos foram se encontrar com ele. Eles pararam de longe
13 Dimaku sanaŋine oŋga joraku mibuŋ, “Sogunenoŋuŋ Yesu, go ŋonemaiŋ enoreigoŋ!”
13 e gritaram: — Jesus, Mestre, tenha pena de nós!
14 Oŋgaru mibi ŋone yaberu iŋi yajiko manebuŋ, “Ŋoŋo soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raru sakiŋaŋuŋ yaduinebi.” Oŋu yajiko reŋgaru kadio rabi sakiyaŋunji oo posikeru fiine fukeya.
14 Jesus os viu e disse: Quando iam pelo caminho, eles foram curados.
15 Fiine fukeyayoŋ, 10 yoŋoreone moji sakiine posikeko ŋoneru kirieru wareru Anutu sanaŋine akoŋ oŋgaku miteŋ gaya.
15 E, quando um deles, que era samaritano , viu que estava curado, voltou louvando a Deus em voz alta.
16 Miteŋ garu Yesure kufuo rakaru daberu dikanji keru ‘Daŋge!’ miya. Ŋi oi Samaria ŋi. Juda yoŋoji Samaria prowinsre ŋiŋigo yoŋore manebi wawakiine fukeko gobuŋ.
16 Ajoelhou-se aos pés de Jesus e lhe agradeceu.
17 Daŋge miko Yesuji bokirieru ojiya, “Oi soine egeyoŋ, ŋi sosowo 10 ŋoŋore sakiji posike foreye me? Ŋi 9 yoŋoji uro gogobi?
17 Jesus disse:
18 Ŋi kotuine goji gake akoŋ kirieru wareru Anutu miteŋ gageyoŋ, ŋi 9 yoŋoji raru qouma eru ragobi.”
18 Por que somente este estrangeiro voltou para louvar a Deus?
19 Oŋu miku iŋi ojiko maneya, “Mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Ore eru soine pakereru raigoŋ.” Oŋu.
19 E Jesus disse a ele:
20 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Yesu iŋi weu teru mibuŋ, “Anuture qorumaŋ oi mo damaŋgo fukeiŋ?” Mibi maneru bokirieru iŋi miya, “Anuture qorumaŋ jiŋonoŋunji ŋonekiminde so, so fukeiŋ.
20 Alguns fariseus perguntaram a Jesus quando ia chegar o Reino de Deus . Ele respondeu:
21 Maneniŋ! Anuture qorumaŋ oi botuŋaŋuŋgo maŋ-ŋaŋuŋgo fukeru pega. Ore eru oi yoo me aroo pega, oŋu miiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ.”
21 Ninguém vai dizer: “Vejam! Está aqui” ou “Está ali”. Porque o Reino de Deus está dentro de vocês.
22 Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiko manebuŋ, “Jiki damaŋ mo ware fukeiŋ, oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere gio bobo una oone mo ŋonekiminde aŋi manenimiŋyoŋ, oi moke ŋonenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.
22 Então ele disse aos discípulos:
23 Damaŋ oo iŋi mibi manenimiŋ, ‘Maneniŋ! Munaŋqoqo Rauineji aroo goga. Maneniŋ! Iŋo yo fukega.’ Oŋu oŋu mibi oi ŋoneiŋgo oo pipa so riŋaru rainebi.
23 Alguns vão dizer a vocês: “Olhem aqui” ou “Olhem ali”; porém não saiam para procurá-lo.
24 Oi iŋi ore: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareiŋ, damaŋ oi boborire so iŋi fukeiŋ: Oi qonikiŋ mobeone pipa boribori eru tamaeru aribe sagaru raga, iŋoji ore so fukeiŋ.
24 Porque, assim como o relâmpago brilha de uma ponta do céu até a outra, assim será no dia em que o Filho do Homem vier.
25 Jiki oŋu fukeiŋyoŋ, rone ŋiŋigo damaŋ yoo moreŋgo gogobi, yoŋoji ŋi oi yoberu ŋadi gabi joiserereŋ soguine maneiŋ.
25 Mas primeiro ele precisa sofrer e ser rejeitado pelo povo de hoje.
26 “Ronekoŋ Noare damaŋgo ŋiŋigoji gogoyaŋuŋ qaqosori paiineo goku sibirigabuŋ, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareinde damaŋgo oŋuakoŋ fukeiŋ.
26 Como foi no tempo de Noé, assim também será nos dias de antes da vinda do Filho do Homem.
27 Noare damaŋgo uqo jebe ruaru obu sanaŋine noku ŋigo furiine ruabi ra wareme rorobaba ebuŋ. Eebobo oŋu eba eku qaqosori gobi Noaji ogâ maŋineo ropeya, una oo tariya. Tariko obu yoiko yasogoji wareru ŋiŋigo jeŋgoma pema yabeme obu noru komebuŋ.
27 Todos comiam e bebiam, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca. Depois veio o dilúvio e matou todos.
28 “Lot iŋore damaŋgo oŋuakoŋ qaqosori gokabi oŋuakoŋ fukeya. Ŋiŋigoji uqo jebe ruaru obu kosaine noku gio ke sariru soriŋ piyaŋuŋ baku qomukuru uqo seki pi eru ya furiine banimiŋ ore ruabi ya goine furiine baku goegobi.
28 A mesma coisa aconteceu no tempo de Ló. Todos comiam e bebiam, compravam e vendiam, plantavam e construíam.
29 Oŋu eba eku gokabiyoŋ, Lot iŋoji Sodom kae bokeru rako una oo akoŋ misi eru ko kombo misiineke oi kue oŋuine qonikiŋgone wakiru ŋiŋigo jeŋgoma ja yabeko komebuŋ.
29 No dia em que Ló saiu de Sodoma, choveu do céu fogo e enxofre e matou todos.
30 Jiki Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke fukeiŋ, damaŋ oo ŋiŋigoji oŋuakoŋ qaqosori eru goku sibiriganimiŋ.
30 Assim será o dia em que o Filho do Homem aparecer.
31 “Una oo kae jiŋoo goiŋ, iŋoji mebo yaine roiŋ ore pi maŋineo so ropeine me gioo raru goiŋ, iŋoji oŋuakoŋ piineo so kirieru wareigoŋ.
31 Aí quem estiver em cima da sua casa, no terraço, desça, e fuja logo, e não perca tempo entrando na casa para pegar as suas coisas. E quem estiver no campo não volte para casa.
32 Lot ŋonuŋineji kirieru ŋadiineo piku komeru ko koyagaŋ fukeya, oi manesuinebi.
32 Lembrem da mulher de Ló.
33 Moji gogoine batiqatiine tomiri iŋoyoŋunde sabareku iŋoyoŋunde aŋigo goiŋgo manega, iŋore gogoji jibugaiŋyoŋ, moji gogoine nonde eru kisiŋgaru bokeiŋ, iŋoji gogo foriinere fuŋne bofukeru seŋgiŋbaŋgiŋ goiŋ.
33 A pessoa que procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo terá a vida verdadeira.
34 “Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: ubu oo ŋi yoyoka ŋeŋeo moko penimi, yokoreone mo ogaru mo bokenimiŋ.
34 Naquela noite duas pessoas estarão dormindo numa mesma cama. Eu afirmo a vocês que uma será levada, e a outra, deixada.
35 Oŋuakoŋ ŋigo yoyoka moko garaŋ pujeku ŋenimi, yokoreone mo roru mo bokenimiŋ.”
35 Duas mulheres estarão moendo trigo juntas: uma será levada, e a outra, deixada.
36 (Ŋi yoyoka uqo gioo gonimi, yokoreone mo ogaru mo bokenimiŋ.)
36 [Naquele dia, dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.]
37 Yesuji oŋu miko kiŋariŋpuineji bokirieru weubuŋ, “O Ofoŋ, oi uro fukeiŋ?” Oŋu weubi iŋi yajiko manebuŋ, “Joma komekiineji mogo oobe peko sonomeŋ yoŋoji oo poreru tumaŋgaegobi, ore so fukeiŋ.” Oŋu.
37 Então os discípulos perguntaram: — Senhor, onde vai ser isso? Ele respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.