João 9

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesuji jikigaru kadi raru ŋi mo maŋgoinere beu maŋgone jiŋokombi fukeya, iŋo ŋoneya.
1 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem cego de nascença.
2 Iŋo ŋoneme kiŋariŋpuineji weu teru mibuŋ, “Sogunenoŋuŋ, iŋoji more agiburande eru eru jiŋokombi oŋu fukeya? Iŋoyoŋunde agiburande eru me maŋgomamaine yokore agiburande eru?”
2 E os seus discípulos perguntaram: — Mestre, quem pecou para que este homem nascesse cego? Ele ou os pais dele?
3 Mibi iŋi bokirieya, “Iŋoyoŋe agiburaŋ mo so eko maŋgo mamaineji agiburaŋ so ebuyoŋ, Anuture usunji iŋore gogoo totogo fukeiŋ ore oŋu fukeya.
3 Jesus respondeu:
4 Wegi fureru pega ore so sore nuya, iŋore gio gbeŋ akoŋ baku gokimiŋ. Kae ubu eiŋ, oo sosowo gio bakimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ.
4 É necessário que façamos as obras daquele que me enviou enquanto é dia; a noite vem, quando ninguém pode trabalhar.
5 Nonji moreŋgo gobemiŋ ore so moreŋine moreŋine ŋoŋore tatama fukeru tamaeru gobemiŋ.”
5 Enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Oŋu miku moreŋgo tifagame rakame afe kerisieru ŋi jiŋokombire jiŋoo rau teya.
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu na terra, fez lama com a saliva e com a lama untou os olhos do cego.
7 Rau teru iŋi mitigaya, “Go Siloam obu joguŋineo raru jiŋogo jureigoŋ.” (Siloam tina oi noŋunde buŋoo Sosore ŋi.) Oŋu mitigako raru jiŋoine jureko tiŋame pime taniŋgako kirieru piineo wareya.
7 Então disse ao cego: Siloé quer dizer “Enviado”. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Oŋu wareme ogopuine bembeŋgo gobuŋ eru goineji rone uqo yare karie yareru gome ŋonebuŋ, yoŋoji oi ŋoneru mibuŋ, “Jiŋokombi ŋi uqore karieru ŋeku goya, ŋi iŋoji me?”
8 Então os vizinhos e os que antes o conheciam de vista, como mendigo, perguntavam: — Não é este o que ficava sentado pedindo esmolas?
9 Goineji mibuŋ, “Ŋi oi iŋo.” Goineji mibuŋ, “Mata, kamasiine iŋo oŋuine fukegayoŋ, iŋoji mata.” Oŋu akoŋ oŋu mibi iŋoyoŋe miya, “Nonji oi fukego.”
9 Uns diziam: — É ele. Outros: — Não, mas se parece com ele. O homem dizia: — Sou eu.
10 Oŋu miko iŋi weubuŋ, “Jiŋogo uruŋu eru pige?”
10 Então lhe perguntaram: — Como foram abertos os seus olhos?
11 Weubi iŋi kerisieru yajiya, “Ŋi tinaine Yesu oŋgaegobi, iŋoji tifagame moreŋ boboroŋgo rakame kerisieru jiŋoneo rau teru mitigaku iŋi miya, ‘Go Siloam obu joguŋgo raru jiŋogo jureigoŋ.’ Oŋu miko obu oo raru jiŋone jurebe tiŋame pibe taniŋgaya.”
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez lama, passou nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave-se.” Então fui, lavei-me e estou vendo.
12 Oŋu bokirie yareme iŋi weubuŋ, “Ŋi oi uro goga?” Weu tebi “So manego,” miya. Oŋu.
12 Eles perguntaram: — Onde está ele? Respondeu: — Não sei.
13 Ŋi jiŋokombi goya, iŋoji “So manego,” miko ŋiŋigoji iŋo ogagaru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoreo rabuŋ.
13 Levaram aos fariseus aquele que antes era cego.
14 Yesuji tifaine moreŋ boboroŋ kerisieru jiŋoineo rau teru botigaya, oi Sabat kombaŋ damaŋgo eya.
14 E era sábado o dia em que Jesus fez a lama e lhe abriu os olhos.
15 Ore eru Farisi yoŋo oŋuakoŋ iŋi weu tebuŋ, “Jiŋogo uruŋu eme pige?” Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Ŋi oiji tifaineji moreŋ boboroŋ kerisieru jiŋoneo rau teme raru jiŋo maine jureru jiŋone pibe taniŋgaga.”
15 Então os fariseus lhe perguntaram outra vez como podia ver. Ele respondeu: — Ele pôs lama sobre os meus olhos, lavei-me e estou vendo.
16 Oŋu bokirie yareme Farisi yoŋoreone goineji mibuŋ, “Ŋi oiji Sabat kombaŋ qomukuga, ore eru iŋo Anuture ŋi so fukega.” Goineji mibuŋ, “Oŋu mata! Ŋi kekesiine moji uruŋu eru mosi qoqowirie oŋuine eiŋgo sanaŋgana?” Oŋu oŋu miku yoŋoyoŋe pougaru roiŋgabuŋ.
16 Por isso, alguns dos fariseus diziam: — Esse homem não é de Deus, porque não guarda o sábado. Mas outros diziam: — Como pode um homem pecador fazer sinais como estes? E houve divisão entre eles.
17 Oŋu roiŋgaru ŋi jiŋokombi iŋoreo moke kirieru wareru mibuŋ, “Jiŋogo botigaya, iŋore uruŋu mimiŋ?” Oŋu mibi “Kajeqouŋ ŋi fukega,” miya.
17 De novo perguntaram ao cego: — O que você diz a respeito dele, uma vez que lhe abriu os olhos? Ele respondeu: — É um profeta.
18 Oŋu miko jiŋoine fofori kobeme tiŋame ŋoneya, Juda minebobo yoŋoji oi so manesiŋ gabuŋ. So manesiŋ garu maŋyoka dimaku maŋgomamaine furu yapebi warebu.
18 Os judeus não acreditaram que ele tinha sido cego e que agora podia ver, enquanto não chamaram os pais dele
19 Warebire iŋi weu yatebuŋ, “Ŋi yo ŋokore made me mata? ‘Jiŋokombi fukeya,’ migobireyoŋ, uruŋu eru muŋambe yo jiŋoine piku ŋonega?”
19 e lhes perguntaram: — É este o filho de vocês, que vocês dizem que nasceu cego? Como é que agora ele está vendo?
20 Weu yatebi iŋi bokiriebire, “Ŋi yo nikore made fukega eru jiŋokombi fukeya, oi soine manegobere.
20 Então os pais responderam: — Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego,
21 Oi manegobereyoŋ, uruŋu eru muŋambe yo jiŋoine piku ŋonega, oi so manegobere. Moji jiŋoine botigame ŋonega, niko oŋuakoŋ so manegobere. Koko mata, sogueru iŋoyoŋe goku mamane-mukuineke fukega. Ore eru iŋoyoŋune weu tebi fuŋneine soine miiŋ.”
21 mas não sabemos como agora está vendo. E também não sabemos quem lhe abriu os olhos. Perguntem a ele, pois já tem idade e poderá falar por si mesmo.
22 Juda minebobo yoŋore kokoi maneru oŋu yajibu. Yoŋoji botuyaŋuŋgo buŋo iŋi kiperu maŋmoakoŋ eru dimabuŋ, “Moji ‘Yesu Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega,’ oŋu miku fukeiŋ ine, iŋo oŋgawowosi pi kubu sogoone yobekimiŋ.”
22 Os pais dele disseram isso porque estavam com medo dos judeus, pois estes já tinham combinado que, se alguém confessasse que Jesus era o Cristo, seria expulso da sinagoga.
23 Buŋo ore eru iŋi yajibu, “Koko mata, iŋo maŋkajeineke. Ore eru iŋoyoŋene weu teniŋ.”
23 Foi por isso que os pais dele disseram: “Ele já tem idade e poderá falar por si mesmo.”
24 Ore eru ŋi jiŋokombi goya, oi moke keforebi wareme iŋi mibi maneya, “Ŋi oi agiburaŋ ŋi fukega, oi manegobeneŋ. Ore eru Anuture tinabiŋe miteŋ gande kuririineke fukeko sagaiŋ.”
24 Então chamaram, pela segunda vez, o homem que tinha sido cego e lhe disseram: — Diga a verdade diante de Deus; nós sabemos que esse homem é pecador.
25 Oi maneru iŋi bokirieya, “Agiburaŋ ŋi fukega me mata, nonji oi so manego. Moakoŋ iŋi oi manego: Nonji jiŋokombi goboŋyoŋ, muŋambe yoo soine piku ŋonego.”
25 Ele respondeu: — Se é pecador, não sei. Uma coisa sei: eu era cego e agora vejo.
26 Oŋu bokirieme iŋi weu tebuŋ, “Wamo ya egarega? Jiŋogo uruŋu botigae?”
26 Perguntaram-lhe outra vez: — O que ele fez a você? Como lhe abriu os olhos?
27 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji bokirie yaregoyoŋ, ŋoŋoji buŋo migo, oi so manegobi. Wamore oi fori hosi moke mibe maneiŋgo yameŋ kegobi? Ŋoŋo oŋuakoŋ iŋore kiŋariŋpu fukekimiŋ ore manegobi me mata?”
27 Ele respondeu: — Já lhes disse, mas vocês não ouviram. Por que querem ouvir outra vez? Por acaso vocês também querem se tornar discípulos dele?
28 Oŋu bokirie yareme igosisi eteru maŋqoqo buŋo fofoine iŋi mitebuŋ, “Go iŋore kiŋariŋ fukegeyoŋ, niŋo Mosesre kiŋariŋpu gogobeneŋ.
28 Então o insultaram e lhe disseram: — Discípulo dele é você! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Anutuji Moses Biŋe buŋo oteya manegobeneŋyoŋ, ŋi oiji oone me oone fukeya, oi so manegobeneŋ.”
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas este nem sabemos de onde é.
30 Oŋu mibi buŋo iŋi yajiya, “Iŋoji urone fukeya, ŋoŋo ore oŋuakoŋ koŋkoŋ eru qiqu qagobi ore maneru waragago. Fofori waragagoyoŋ, jibu nonde jiŋo botigame soine piku ŋonego.
30 O homem respondeu: — É estranho que vocês não saibam de onde ele é, mas ele me abriu os olhos.
31 Ŋiŋigo kekesiine yoŋoji Anutu oŋga wosigabi so mane yareega, oi manegobeneŋ. Oi manegobeneŋyoŋ, moji Anutu araŋ ba teku maŋ aŋiine boyobeega, iŋore oŋgawowosi kaje ruaru maneega.
31 Sabemos que Deus não atende a pecadores. Pelo contrário, se alguém teme a Deus e pratica a sua vontade, a este atende.
32 Mo jiŋokombi fukeko moji wareru jiŋoine botigaya, sundu oŋuine oi ronekoŋ so maneru gobeŋ. Sombuŋ morenji fukebu, damaŋ oone fuŋgaru waperu muŋambe gogobeneŋ, oo sundu oŋuine mo so manebeŋ.
32 Desde que o mundo existe, jamais se ouviu que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Anutureone so warena ine, iŋoji ya oŋuine eiŋgo embimbiŋgana.”
33 Se este homem não fosse de Deus, não poderia ter feito nada.
34 Oŋu miko maneru iŋi mitebuŋ, “Maŋgomamagoji agiburaŋke gokabire go agiburaŋ sosowo oke fukeru soguende eru goji muŋambe niŋo qaji noreiŋgo manege. Oi so sagaga.” Oŋu miteku yobebi sakibe wakiya. Oŋu.
34 Mas eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e quer nos ensinar? E o expulsaram.
35 Yobebi sakibe wakiya, buŋo oiji Yesure kajeo rakame maneru ŋi oi bofukeru iŋi ojiya, “Go Anutu Madeine manesiŋ gage me mata?”
35 Jesus ouviu que eles tinham expulsado o homem. Ao encontrá-lo, perguntou:
36 Oŋu ojime iŋi bokirieru weuya, “O Sogunene, ŋi oi moji? Oi minde maneru oi soine manesiŋ gabemiŋ.”
36 Ele respondeu: — Quem é, Senhor, para que eu creia nele?
37 Bokirieme iŋi mitiga teya, “Go yoo piku ŋone nu. Goke buŋo migo, ŋi oi nonji ego.”
37 E Jesus lhe disse:
38 Oi maneru miya, “O Ofoŋ, noŋ manesiŋ gugo.” Oŋu miku daberu oŋga wosi teya.
38 Então ele afirmou: — Eu creio, Senhor! E o adorou.
39 Yesuji miya, “Nonji ŋiŋigo osoeru buŋoyaŋuŋ mitaribemiŋ ore eru wakiru moreŋgo fukeboŋ. Nonde eru goineji jiŋokombi fukegobi, yoŋore jiŋo tiŋame soine piku ŋone mukunimiŋ. Goine jiŋoyaŋuŋ fiine gobuŋ, yoŋoji nonde eru jiŋokombi fukeru gonimiŋ.”
39 Jesus continuou: —
40 Oŋu miko Farisi goineji bembeŋgo oo dimaku buŋo oi maneru iŋi weubuŋ, “Wae! Niŋo oŋuakoŋ jiŋokombi ŋi fukegobeneŋ me? Niŋore mige me?”
40 Alguns dos fariseus que estavam perto dele perguntaram-lhe: — Por acaso também nós somos cegos?
41 Oŋu weubi iŋi yajiya, “Ŋoŋo ‘Jiŋokombi fukegobeneŋ,’ minimiŋ ine, agiburaŋ so pe ŋarenayoŋ, damaŋ yoo ‘Soine ŋone mukugobeneŋ,’ oŋu miegobi ore eru agiburaŋ-ŋaŋunji pe rope ŋareiŋ.” Oŋu.
41 Jesus respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.