João 1

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Fuŋfuŋgaineo ronere ronekoŋgo mibuŋo goya. Iŋoji gogore fuŋne kitiŋgaku miku pakereru goya. Buŋo miine iŋoji Anuture keririŋgo go pakereya eru iŋoyoŋe Ofoŋ Anutu akoŋ fukega.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Mibuŋo iŋoji fuŋfuŋgaineo Anuture keririŋgo goya.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Iŋore keririŋgo goku bapi gako ya sosowo fukeya. Ya mo so bapi gana, oi so fukena.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Mi buŋo iŋoji gogore fuŋqodu fukega. Iŋore gogo sanaŋine oiji ŋiŋigo bataniŋ yabeme ŋoneru go pakerebuŋ.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Tatamaineji qisiri maŋgo fureegayoŋ, qisirigo gobuŋ, yoŋoji tatamainere fuŋne oi so mane taniŋgaru go wapebuŋ. Oŋu.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 — ausente —
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 — ausente —
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 Jon iŋoyoŋe tatama oi so fukeru goyayoŋ, iŋoji tatamainere fuŋne oi kitiŋgaku miku goya.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Tatama foriine yobu iŋoji ŋiŋigo kae so bataniŋ nobeega, iŋoji moreŋgo fukeiŋgo eya.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Iŋoji fuŋfuŋgaineo moreŋine moreŋine ore yareyaine sosowo oi maŋgo eyareko fukebuŋ. Fukebi iŋoyoŋe botuyaŋuŋgo go wapeyayoŋ, moreŋ ŋiŋigoji jibu oi so mane muku teru mo gobuŋ.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Oŋu koŋkoŋ gokabi iŋoyoŋunde kae pigo wareme kufufuŋpuineji taki yabeme keta eru ŋadi gabuŋ.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Oŋu ebuŋyoŋ, uri yoŋo keporeru tinabiŋeine maneru manesiŋ gabuŋ, iŋoji sosowo yoŋore kadi bataniŋgame iŋi fukeya: Iŋoyoŋe maŋgo eku usuŋ yareme fufuke gariine fukeru Anuture odumadepu fukebuŋ.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Anuture maŋ aŋiji maŋgo eyareko fukebuŋ. Moreŋ ŋiji aŋiine boyoberu ŋonuŋineke buŋo kipeme kua eru made roko fukega, yoŋoji mosi oŋuine oiji Anuture odumadepu so fukebuŋ. Oŋu.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Mi buŋoine iŋoji ŋi saki fuineke fukeru botunoŋuŋgo roware eru goya. Oŋu goko kuririine piku ŋoneru gobeŋ. Mamaineji Madeine moakoŋ iŋore kuririine sosowo ruaru mumuineo keteme fuŋine mo goga, iŋoji ore so touŋmoririineji maŋine puseko kuririquraŋineke fukeru damaŋ so buŋo foriine yobu miku goya.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Jonji ŋi ore fuŋine kitiŋgaku iŋi oŋgaku miku goya, “Nonji more buŋo miku goboŋ, iŋoji oi fukega. Iŋi miku goboŋ: Nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ, nonji so fukebe iŋoji ronekoŋ goya. Ore eru iŋore tinabiŋeji noŋ nadureru ropekiine fukega.” Jon Mitimeso ŋiji oŋu miku goya.
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Yauŋmoririineji ŋi ore maŋine puseko kuririineke goya, iŋoji ore so mifia noreru goya. Mifiaine oi damaŋine damaŋine keseme sosowo niŋore paio ropeko gobeŋ.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Mosesji Kadi buŋonoŋuŋ maŋgo eteko fukeyayoŋ, Yesu Kristoji buŋo foriine barariŋga noreru Anuture yauŋmoriri maŋgo eteko totogo fukeya.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Moreŋ ŋi moji Anutu damaŋ mogo so ŋoneya. Madeine moakonji Mamainere beufuŋgo go waperu goya, iŋoji moreŋgo wakiru fuŋneine nodume manebeŋ. Oŋu.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Juda minebobo yoŋo soriŋ gio siŋaŋ eru boji sorinde kiŋaŋqoqo goine Jerusalem sitione sore yabebi Jondeo warebuŋ. Wareru weu teru mibuŋ, “Go wamo ŋi fukege? Fuŋnego uruŋu?” Oŋu mikabi fuŋneine yaduru yajiya.
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 Fuŋine so mugayayoŋ, totogo iŋi mifukeya, “Nonji Munaŋqoqo Rauine Kristo so fukego.”
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Oŋu mifukeme yameŋ keku weu tebuŋ, “Go ŋi mo fukege? Go Elaija fukege me mata?” Weu tebi “Mata!” miya. “Go kajeqouŋ ŋi mo fukege me mata?” Oŋu weukabi “Oŋu mata!” bokirieya.
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Bokirieme weu tebuŋ, “Go mo fukege? Sore nobebi waregobeneŋ, yoŋo uruŋu bokirieru yajinobeŋ? Go gakere fuŋnego uruŋu mitaniŋgamiŋ?”
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Weubi iŋi yajiya,
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Ŋi sore yabebi Jondeo warebuŋ, yoŋo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi fukebuŋ.
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 Yoŋoji moke iŋi miku weu tebuŋ, “Go Munaŋqoqo Rauine Kristo so fukege eru Elaija me kajeqouŋ ŋi yoŋoreone mo so fukege, ore go wamore ŋiŋigo miti meso rau yareege?”
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji obu omaineji rau ŋareegoyoŋ, ŋi mo ŋoŋo so mane mukugobi, iŋoji yoo botuŋaŋuŋgo dimaga.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Ŋi mo nonde ŋadio wareiŋgo miku goboŋ, iŋoji oi fukega. Iŋoji wareru noŋ nadureru sogunene fukeru goiŋ ore nonji iŋore bembeŋgo raru kopu kekereine ruberu kufu komoŋinere nigiŋ pirueiŋgo embimbiŋgabemiŋ.”
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Jonji Jordan obu mobeineo kae tinaine Betani oo goku ŋiŋigo miti meso rau yareru goya. Ya oi oo fukeya. Oŋu.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Oi fukeme kae fureme Jonji Yesu taitai wareko ŋoneru miya, “Ŋoneniŋ, ŋi oi Anuture lama made. Iŋoji moreŋine moreŋine noŋunde agiburaŋ keririkeko posikekimiŋ.
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Nonji more buŋo miku goboŋ, iŋoji oi fukega. Iŋi miku goboŋ: Nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ, nonji so fukebe iŋoji ronekoŋ go wapeya. Ore eru iŋore tinabiŋeji noŋ nadureru ropekiine fukega.
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Nonji oi rone so mane mukuboŋyoŋ, Anutuji fuŋine Israel ŋiŋigo niŋo barariŋga noreme manekimiŋgo manega. Oi maneru noŋ sore nume wareru miti meso rau ŋareego.”
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 Jonji oŋu miku munaŋ moge oŋuine dimaku kitiŋgaku iŋi yajiya, “Moro Tiriineji Sombuŋgone wakiru kabu webo oŋuine iŋore qoruo waki keru ŋeko ŋoneboŋ.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Nonji oi rone so mane mukuru goboŋyoŋ, moji ŋiŋigo miti meso rau yarebemiŋ ore sore nuya, iŋoji iŋi najiya, ‘Moro Tiriineji more qorugo waki keru ŋeko ŋonemiŋ, iŋoji Moro Tiriine ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo ruaku oiji miti rau yareiŋ.’
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Nonji oi ŋoneboŋ ore eru fuŋine iŋi kitiŋgaku migo, ‘Iŋoji Anuture Made fukega.’” Oŋu.
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Oŋu yajime kae ubu eme Jonji moke obu qaŋaŋineo oo akoŋ rako kiŋariŋpuine yoŋoreone yoyoka iŋoke moko dimabuŋ.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 Dimabi Yesuji oo yadureru raya, oi poretiŋ piku bibitatara eku miya, “Ŋi oi ŋoneni. Iŋoji Anuture lama made fukega.”
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Oŋu miko kiŋariŋ yoyoka yokoji buŋo oi maneru Yesure ŋadio rabu.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Rabire Yesuji kerisieru ŋadiineo warebu, yoko ŋone yaperu iŋi weu yateya, “Ŋoko wamo baaru waregobire?” Oŋu maneru kerisieru ojibu, “Sogunenokuŋ, go pi uro peku goge?” (Juda yoŋoji ‘Sogunenoŋuŋ’ buŋo oi qaqajire miegobi.)
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 Oŋu ojibire bokirieya, “Ŋoko wareru ŋoneni!” Oŋu bokirieme wegi jiriŋine kerisieme 4 kilok oŋu fukeya. Wegi jiriŋine kerisieme oo moko raru pi uro peku goya, oi ŋonebuŋ. Oi ŋoneru oo iŋoke gogu kae ubueiŋ eko bokeru warebu.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Jonji buŋo miko kiŋariŋ yoyoka maneru Yesure ŋadio rabu, yokoreone more tina Andru, kakainere tina Saimon Pita.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 Andru iŋoji rone kakaine Saimon bofukeru iŋi ojime maneya, “Niko Munaŋqoqo Rauine bofukegobere.” Munaŋqoqo Rauine oi Grik buŋoo Kristo.
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Oŋu miku kakaine roru Yesureo rabu. Rabire Yesuji Saimon poretiŋ piku bibitatara eku miya, “Go Saimon, Jonde made fukegeyoŋ, nonji tinago Sifas mibe peiŋ.” Oŋu.
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Kae fureme Yesuji Galili prowinsgo raiŋgo raru kadio ŋi tinaine Filip bofukeru iŋi ojiya, “Go noŋ boyobe nuru ware!”
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Filipji Andru eru Pita yokoke kaeyaŋuŋ moakoŋ. Taoŋyaŋuŋ tinaine Betsaida.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 Filipji ŋi tinaine Natanael bofukeru iŋi ojiya, “Mosesji ŋi more ore Kadi buŋoo quraŋgame kajeqouŋ yoŋoji jikigaru quraŋgabi pega, niŋo ŋi oi bofukegobeneŋ. Ŋi oi tinaine Yesu, mamainere tina Josef, kaeine tinaine Nazaret.”
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Natanaelji oi maneru waragaru miya, “O Nazaret! Oi kae qandaine. Oŋuineo ya fiine mo fukeiŋ ore so mata.” Oŋu miko Filipji ojiya, “Go wareru gake ŋone muku!”
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Oŋu ojime maneru Yesureo wareru wapeko ŋoneru iŋore buŋo iŋi miya, “Ŋoneniŋ! Ŋi yo iŋoji Israel ŋi foriine fukega. Maŋineo kiko ikoine tomiri.”
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 Oŋu miko Natanaelji weu teru miya, “Go uruŋuneji noŋ mane muku nuge?” Oŋu miko Yesuji bokirieru ojiya, “Go fig yo mumuineo ŋende ŋone tari guboŋ. Rone ŋone tari gube Filipji ore ŋadiineo ŋone guru oŋga gareya.”
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Oŋu ojime Natanaelji bokirieru ojiya, “O Sogunene, go fofori Anuture Made fukege. Go Israel niŋore ŋi Ofoŋ goge.”
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Oŋu miko maneru Yesuji bokirieru ojiya, “Noŋ rone iŋi migo, ‘Go fig mumuineo ŋende ŋone guba.’ Oŋu mifukego ore manesiŋ nuge. Anuture usuŋ yo ŋoneru manege, oi ya mendaine fukega. Foriine yasogo oi jiki ŋoneru maneru gomiŋ.”
50 Jesus respondeu:
51 Oŋu ojiru jikigaru ojiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Jiki nonde kiŋariŋpu fukebi qohoŋ yadube pororo iiru iŋi ŋonenimiŋ: Sombuŋ mendiji aŋgame Anuture mimerereŋpuji fukeru Sombuŋ eru morende Ŋi Foriineo rope waki ebi ŋone yabenimiŋ.” Oŋu.
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.