João 16

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Ŋoŋo waki ŋabeko tiŋtuŋ egu qanimiŋ. Ore eru nonji buŋo oi bonieru mibe manegobi.
1 “Sawar etei’imak i ao kwanowar sawar, saise kwa boro men ef kwanarukasiy.
2 Maŋyaŋuŋ so kerisiebi yoŋoji oŋgawowosi pi kubuyaŋuŋgone ketuŋ ŋabebi sakibe wakiru gonimiŋ. Jiki damaŋ mo wareru fukeiŋ, oo ŋoŋo nonde eru ŋabebi komenimiŋ. Oŋu ŋaberu iŋi minimiŋ, ‘Oŋuine oo Anuture kiŋaŋ qabeneŋ Anuture manji fiaga.’ Sosowoji oŋu mane jibugaru minimiŋ.
2 Jew hai Kou’ay Bar wanawanan boro hinanuni ufun kwanatit, veya nanan anamaramaim o yait ta na’a’asbuni, i boro asir nanot God ana sibor eya’iy narouw.
3 Yoŋoji Mama eru noŋ nikore fuŋne so mane taniŋgaegobi ore eru oŋu eŋareku gonimiŋ.
3 Sabuw boro kakafin isa hinasinaf, anayabin Tamat men hisu’ub naatu ayu auman men hisu’ubu.
4 “Oŋu koŋkoŋ qaku gonimiŋyoŋ, nonji buŋo oi bonieru ŋajibe manegobi. Ore eru damaŋ oi ware fukeme buŋo ore foriine fukeiŋ, ŋoŋo damaŋ oo soine iŋi minimiŋ, ‘Kristoji yoore biŋe buŋo bonieru nojiko manebeŋ.’ Nake ŋoŋoke goboŋ ore eru buŋo oi damaŋ joroine peko rone so mikabe mane wapebuŋ.” Oŋu.
4 Ayu kwa a tur ao’owen, saise ana veya nanan kwa boro kwananot ayu i ai’matnuwi sawar, anayabin ayu kwa bairit tama’am isan, men saise a tur aowenamih.
5 “Nonji damaŋ yoo sore nume wakiboŋ, iŋoreo ropeiŋgo ebe ŋoŋoreone moji mo iŋi so weu narega, ‘Go uro ramiŋ?’
5 “Boun ayu amatabir maiye anan, yait ayu iyunu anan i biyan anatit, naatu men yait ta ayu ibatiyu’umih, ‘O menika kwenan’
6 Buŋo oŋu migo, ŋoŋoji oi maneru ore eru beusembeji maŋ-ŋaŋuŋ puseko gogobi.
6 Anayabin ayu tur iti ao isan, kwa yababan yen bufuti.
7 “Oŋu gogobiyoŋ, jibu nonji ore mobeine buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji boke ŋaberu kirieru ropebemiŋ, ore foriine fukeru iŋi bobiaŋ ŋabeiŋ: Nonji roperu uje Rauine sorebe ŋoŋoreo wakiru maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ. Nonji so boke ŋaberu ropenobo ine, Rauine iŋoji ŋoŋoreo wakiiŋgo embimbiŋgana.
7 Baise turobe a tur ao’owen. Iti i kwa a gewasin isan ayu amamatabir maiye. Ayu men ananan na’at, Baibaisayan boro men nan, baise ayu ananan i boro aniyun nan kwa isa.
8 “Uje Rauine iŋoji wakiru gogore fuŋne iŋi ŋaduru goiŋ: Moreŋ so agiburaŋyaŋuŋ barariŋga yareko Anutuji buŋoyaŋuŋ mitarime posikenimiŋ me maŋyaŋuŋ so kerisiebi buŋoyaŋuŋ mitariru geoine bokirie yareiŋ. Ŋiŋigoji fuŋneyaŋuŋ oŋu ŋoneru mane mukunimiŋ.
8 I nanan ana maramaim sabuw iti tafaram ana kakafinamaim hima tesisinaf nabotabirih hinan yawas roumutuforen hinab naatu God ana baibabatiyen saise hinaso’ob gewas.
9 Noŋ so manesiŋ nugobi ore agiburande fuŋne barariŋga yareko mane mukunimiŋ.
9 sabuw ayu men tebitutumu anayabin i kakafin wanawanan tema’am;
10 “Anuture kadi posiine oi mane jibugaru nonde buŋo kosa miegobi. Ore eru iŋoji nonde fuŋne barariŋgaru yaduko iŋi mane muku nunimiŋ: Nonji posiine goku Mamanere kirieru ropebe noŋ moke so ŋone nuru gonimiŋ.
10 naatu tenotanot roumutufuren i kakafin terarouw, anayabin ayu anan Tamai biyan, naatu boro men kwana’itu maiye;
11 Sembene Rauine moreŋ so siŋaŋ yabeegayoŋ, Anutuji iŋore buŋo mitarime misi koru Rauine fukeiŋ. Ore so sosowo noŋunde buŋo oŋuakoŋ mitariiŋ.
11 naatu baibabatiyen i boro nan, anayabin God marasika iti tafaram ana kaifenayan i ibabatiy sawar.
12 “Nonji soine buŋo kokoine jikigaru minoboyoŋ, oi damaŋ yoo mibe fonuŋkati eru kegborenimiŋ ore egu embimbiŋganimiŋ.
12 “Ayu auru tur moumurin maiyow boro atao kwatanowar, baise boun kwa isa ana’o boro men naniyan kwanab.
13 Oi embimbiŋganimiŋyoŋ, buŋo foriinere Rau, Moro Tiriine iŋoji wakiru maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru buŋo saŋu qame manenimiŋ. Oi iŋoyoŋunde mande eru kosa so miku goiŋyoŋ, Anuture buŋo kaje ruaru manega, iŋoji oŋuakoŋ mieiŋ eru jiki ya fukeiŋ, oi bonieru barariŋgaru miiŋ. Ore eru iŋoji ro ŋaberu buŋo foriine sosowo ore obu joguŋineo boudu ŋaberu buŋo foriinere kadio akoŋ ode ranimiŋ.
13 Baise anamaramaim turobe ana Anun Kakafiyin nanan, i Boro turobe ana ef etei nabonawiyi. I boro men taiyuwin ana notamaim na’omih, abistanawat enonowar i akisinamo nao, naatu sawar uf hinamamatar isan boro a tur na’owen.
14 “Iŋoji nakene rouŋgone buŋo roku mitaniŋgaru maŋ bapakare ŋaberu goiŋ. Ore eru nonde fuŋne barariŋga ŋareko nonji tinabiŋeneke fukeebemiŋ.
14 Ayu boro nabora’ara’ahu, anayabin ayu au tur biyau’une bai na kwa a tur eo’owen isan.
15 Mamanere ya sosowo ega, oi nonde meo ruame pega. Ore eru migo, ‘Iŋoji nakene rouŋgone buŋo roru mitaniŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ bapakareru goiŋ.’ Buŋo oi oŋu.”
15 Sawar etei ayu Tamai biyan tema’am i ayu nowau naatu abistan ayu biyau ema’am boro Anun Kakafiyin nab nan niwa’an kwa isa nirerereb, anayabin iti isan kwa a tur ao’owen.
16 “Damaŋ pompoŋine tariko ŋoŋo noŋ moke so ŋone nunimiŋ. Ore ŋadiineo damaŋ pompoŋine tariko fuke ŋarebe soine moke ŋone nunimiŋ.”
16 “Mar kikimin kwa boro men ayu kwana’itu naatu mar kafai kikimin kwa boro ayu kwana’itu.
17 Oŋu miko kiŋariŋpuine yoŋoreone goineji yoŋoyoŋe akoŋ iŋi mimane ebuŋ, “Buŋo iŋi miga, ‘Damaŋ pompoŋine tariko ŋoŋo noŋ so ŋone nunimiŋ. Ore ŋadiineo damaŋ pompoŋine tariko fuke ŋarebe soine moke ŋone nunimiŋ,’ eru buŋo mo iŋi miga, ‘Noŋ Mamanereo ropebemiŋ.’ Oŋu miko manegobeneŋ, buŋo yoyoka ore fuŋine oi uruŋu?”
17 Ana bai’ufununayah afa taiyuwih hima hibabatiyih? “Anayabin abistan isan i tur iti na’atube eo, ‘Mar kikimin kwa boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu’ naatu ‘Anayabin ayu anan Tamai biyan?’
18 Oŋu mimane eku qayaya mibuŋ, “Iŋoji ‘Damaŋ pompoŋine tariko,’ migayoŋ, buŋo ore fuŋine uruŋu? Oi wamore miga, oi so mane taniŋgagobeneŋ.”
18 Naatu i hima hi’o hibabatiyih, Iti anayabin nam abisa isan eo’o, ‘Iti mar kikimin?’ Aki men aso’ob i abistan eo’o.”
19 Oŋu miku weu tenimiŋ ore manebi Yesuji ŋone muku yaberu iŋi yajiya, “Buŋo iŋi migo, ‘Damaŋ pompoŋine tariko ŋoŋo noŋ so ŋone nunimiŋ. Ore ŋadiineo damaŋ pompoŋine tariko fuke ŋarebe soine moke ŋone nunimiŋ,’ Ŋoŋo buŋo ore fuŋine baaru mimane egobi me?
19 Jesu itih so’ob iti isan boro hinibatiy, imih i isah eo, “Ayu iti tur ao isan kwa tayuwiwat kwama kwabibabatiyi anayabin isan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘Mar kikimin ayu boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu.’
20 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji rabe ŋoŋo jiŋgeŋ keku kuyonimiŋ, maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji kosa jeri kiki keku jeribari eku gonimiŋ. Ŋoŋo beusembe eku gonimiŋyoŋ, beusembeŋaŋuŋ oiji nonde eru kerisieru jeribari eku gonimiŋ.
20 Ayu anababatun a tur ao’owen, Kwa boro kwanarererey naatu kwanigagamat baise tafaram naben nakawasa. Kwa boro kwaniyababan, baise kwa a yababan boro nabotabir yasisir namatar.
21 Ŋigoji odumade rorore damaŋ ware fukeko goji kime qapeqawaki paio odumade rogayoŋ, odumade gariine roru dimaku oi ŋoneru jeriinere ore bio joiserereŋine oi niga gaega.
21 Babin anatoub ana veya nakabom ebiyababan na’atube anayabin biyababan ana veya i na kabom; baise anamaramaim kek tufuw, i ana biyababan inatbuhuruw anayabin kek tafaramamaim tufuw i ebiyasisir.
22 Ore so ŋoŋo oŋuakoŋ damaŋ yoo beusembeke gogobiyoŋ, nonji jiki moke fukeru ŋone ŋabebe ŋoŋo soine manjerike gonimiŋ. Manjeriŋaŋuŋ oi moji mo so ŋowa roiŋ.
22 Imih kwa auman. Boun i kwa a veya kwaniyababan, baise ayu boro kwa ana’iti maiye naatu kwaniyasisir naatu men karam yait ta kwa a yasisir biyane nabosair.
23 “Damaŋ oo ya more noŋ so weu narenimiŋyoŋ, oŋgawowosiŋaŋuŋ Mamareo ruabi poretiŋ akoŋ rako afagako gonimiŋ. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo nonde tinao ya more Mama oŋga wosi teku ine, iŋoji oi kisiŋga ŋareiŋ.
23 Nati anamaramaim o men yait ta ayu isou sawaramih inafefeyan. Tur anababatun a tur ao’owen, sawar abistan isan ayu wabu’umaim inabifefeyan, ayu Tamai boro nit.
24 Noke go warebuŋ, ŋoŋo damaŋ oo ya more nonde tinao so oŋga wosiru gobuŋ. Ŋoŋo Mama oŋga wosiru goinebi. Oŋga wosibi soine bokirie ŋareiŋ. Oi ŋareme jeribariŋaŋunji fukeru saueru maŋ-ŋaŋuŋ puseko gonimiŋ.” Oŋu.
24 Marasika na iti boun kwa men yait ta iti na’atube ayu wabu’umaim fefeyanamih. Boun kwanafefeyan, naatu kwa boro kwanab, naatu kwa boro mar etei yasisiramaim kwanama.
25 “Buŋo ŋajibe maneru wareegobi, oi buŋo soweineke mibe maneru gobuŋ. Jiki damaŋ mo ware fukeiŋ, oo buŋo sosoine oi moke so miku ŋajibemiŋ. Matayoŋ, Mamanere fuŋne oi totogo mitaniŋgaru gobemiŋ.
25 “Ayu mar etei kawen turamaim ao kwanowar sawar, mar i enan ayu boro men kafa’imo kawen turamaim anao, baise ayu Tamai isan i boro mutufor bebeyanamaim anao kwananowar,
26 Damaŋ oo ŋoŋo nonde tina oŋgaku Mama oŋga wosiru gonimiŋ. Ore fuŋine oi iŋi: Ŋoŋo oŋgawowosiŋaŋuŋ Mamareo ruaiŋgo ore nondeo moke so wareegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe Mamareo poretiŋ oŋga wosiru gonimiŋ. Nonji ŋoŋore mi roku Mamare so oŋga wosibemiŋ.
26 Nati ana veya’amaim kwa boro ayu wabu’umaim kwanafefeyan. Ayu ao i men kwa au kou anabat Tamai anifefeyanimih.
27 “Mamaji iŋoyoŋe maŋineji manjoko eŋareru oŋgawowosiŋaŋuŋ iŋi ore maneru goiŋ: Nonji Anutureone wakiboŋ, ŋoŋo nonde fuŋne oŋu manesiŋ garu damaŋ so maŋ-ŋaŋunji manjoko enareku go wapebi kadi oŋu fukeko oŋgawowosiŋaŋuŋ maneru goiŋ.
27 Aiyabin, Tamai i taiyuwin kwa isa ebiyabow, anayabin kwa ayu isou kwabiyabow naatu kwabitumatum ayu i God iyafaru ana.
28 Nonji Mama bokeru moreŋgo wakiru goku moreŋ bokeru moke kirieru Mamanereo ropebemiŋ.”
28 Ayu Tamai iyafaru ana, tafaram wanawanan arun abow aremor, boun ayu tafaram abihamiy naatu anan Tamai biyan.
29 Oŋu miko kiŋariŋpuineji mibuŋ, “Mane, buŋo muŋambe yo mige, oi keroriine so qaku mige. Oi totogo akoŋ minde soine mane taniŋgagobeneŋ.
29 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hi’o, “Bounabo tur bebeyanamaim ku’o’o naatu men kawenamaim ku’o’omih.
30 Niŋo muŋambe fuŋnego iŋi mane mukugobeneŋ: Goji gake akoŋ ya sosowo mane tarinde moji mo weuku qaji gareiŋgo ore so embimbiŋgage. Ore eru go Anutureone wakimeŋ, niŋo oi manesiŋ gagobeneŋ.”
30 Bounabo aki mataito’iwa’an a’i’itin o sawar etei i so’ob, naatu o men yait ta kukokok boro o isa baibat nabow natit. Aki iti’imaim i’obaiyi abitumatum o i Godane ina.”
31 Oŋu mikabuŋ Yesuji kerisieru miya, “Muŋambe soine manesiŋ nugobiyoŋ,
31 Jesu iyafutih eo, “Kwa bounabo kwabitumatum?”
32 maneniŋ, damaŋ kamasiine mo wareiŋ eru oiji mai garu mendigo dimaga. Damaŋ oiji ware fukeko ŋoŋoji kokoi maneru boke nuru roiŋgabi nakekoŋ gobemiŋ. Jibu nakekoŋ yobu so gobemiŋyoŋ, Mamaneji noke goiŋ. Mamaji noke goiŋ ore eru nakekoŋ sowo so gobemiŋ.
32 “Baise veya i enan, naatu na titaka, anamaramaim kwa boro na’abargiyi taiyuw a bar a merar na’at kwanabihir. Ayu boro kwanihamiyu nakutatabu ana bat. Baise ayu men akisu anayabin Tamai ayu airi ama’am.
33 Ŋoŋoji jikigaru moreŋgo goku sisikoŋkoŋ paio gonimiŋyoŋ, noke qakatoru womoo gonimiŋ ore maneru buŋo tatariine yo mibe manegobi. Buŋo akoŋ so migoyoŋ, nonji morende eebobo sembene oi gbiŋ eru joruine baji forebe wakiya. Ore eru kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi.” Oŋu.
33 “Ayu sawar etei ao kwanowaraka, saise ayu wanawana’umaim kwanama’am kwa karam boro tufuwamaim kwanama. Iti tafaramamaim kwa boro yare wanawanan kwanarun kwani’akir. Baise kwanafair kwanabat! Ayu Tafaram aigegesair.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.