João 13
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs ARA
1 Ŋonemaiŋ kombanji qondiŋgame Yesuji fuŋine iŋi mane mukuya, ‘Moreŋ bokeru Mamaneo ropebeminde damanji bembeŋgaga.’ Oŋu mane mukuku iŋoyoŋunde ogopu moreŋgo gobuŋ, oi maŋineji manjoko eyareru goku tatariine oo oŋuakoŋ manjokoine oi yaduya.
1 Ora, antes da Festa da Páscoa, sabendo Jesus que era chegada a sua hora de passar deste mundo para o Pai, tendo amado os seus que estavam no mundo, amou-os até ao fim.
2 Komeinde damanji wareru fukeiŋgo eru damaŋ mogo ubure uqo nonimiŋ ore tumaŋgaru moko ŋekabi ya iŋi fukeya: Saimon Iskariotre made tinaine Judas oi Satanji sakioŋga foreya. Yesu babae eteinde buŋo oi saŋu qame maŋineo rakame maneru ŋeya.
2 Durante a ceia, tendo já o diabo posto no coração de Judas Iscariotes, filho de Simão, que traísse a Jesus,
3 Yesuji iŋoyoŋunde fuŋne oi iŋi mane mukuya, ‘Mamaji ya sosowore usuŋ oi nonde meo ruame Anutureone wakiru goku moke iŋoreo ropeiŋ ego.’
3 sabendo este que o Pai tudo confiara às suas mãos, e que ele viera de Deus, e voltava para Deus,
4 Fuŋine oŋu mane mukuru uqo noku ŋebuŋgone pakereru marikuine kemukuru giore kambaŋ mobeine mo roru ombuineo qukarieru kipeya.
4 levantou-se da ceia, tirou a vestimenta de cima e, tomando uma toalha, cingiu-se com ela.
5 Oi kiperu obu juago kesieko rakame fuŋgaru kiŋariŋpuine yoŋore kufu jureya. Jure foreru kereŋ mobeine (sakikeketi) ombuineo qukarieru kipeya, oiji kufuyaŋuŋ bokereŋgaya.
5 Depois, deitou água na bacia e passou a lavar os pés aos discípulos e a enxugar-lhos com a toalha com que estava cingido.
6 Jureru raru Saimon Pitare kufuo wapeko iŋi ojiya, “O Ofoŋ go kiŋaŋqoqo wakiqoqoine mata. Goji nonde kufu jurende so sagaiŋ.”
6 Aproximou-se, pois, de Simão Pedro, e este lhe disse: Senhor, tu me lavas os pés a mim?
7 Oŋu miko maneru iŋi bokirieya, “Ya muŋambe yo ego, goji ore fuŋine damaŋ yoo so mane mukugeyoŋ, jikiineo oi soine mane taniŋgaru gomiŋ.”
7 Respondeu-lhe Jesus: O que eu faço não o sabes agora; compreendê-lo-ás depois.
8 Bokirieme iŋi yameŋ keku miya, “Go nonde kufu damaŋ mogo so yobu juremiŋ.” Oŋu miko iŋi ojiya, “Nonji go so jure garebemiŋ ine, go nonde kiŋariŋ jikigaru goiŋgo embimbiŋgamiŋ.”
8 Disse-lhe Pedro: Nunca me lavarás os pés. Respondeu-lhe Jesus: Se eu não te lavar, não tens parte comigo.
9 Oŋu ojime Saimon Pitaji bio popureru bokirieya, “Ofoŋ, ore eru go kufune akoŋ matayoŋ, mene eru qorune oi moko jure.”
9 Então, Pedro lhe pediu: Senhor, não somente os pés, mas também as mãos e a cabeça.
10 Oŋu bokirieme iŋi ojiya, “Moji obu rauku wareko kufuine oŋuakoŋ jurebeneŋ wonuŋine tomiri qaŋkisiekiine fukeiŋ. Ŋoŋo sosowo gbagbataeŋine fuke foregobiyoŋ, moakonji gbagbataeŋine so fukega.”
10 Declarou-lhe Jesus: Quem já se banhou não necessita de lavar senão os pés; quanto ao mais, está todo limpo. Ora, vós estais limpos, mas não todos.
11 Moji babae bateiŋgo eya, Yesuji oi maneru ore eru iŋi miya, “Ŋoŋo sosowo gbagbataeŋine so fukegobi.”
11 Pois ele sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: Nem todos estais limpos.
12 Kufuyaŋuŋ jure foreru marikuine moke keru wakiru ŋeko uqo nobi iŋi weu yareru miya, “Nonji ya eŋarego, ŋoŋo ore fuŋine mane taniŋgagobi me mata?
12 Depois de lhes ter lavado os pés, tomou as vestes e, voltando à mesa, perguntou-lhes: Compreendeis o que vos fiz?
13 Ŋoŋo nonde ‘Qaqaji!’ eru ‘Ofoŋ!’ oŋu minareegobi eru nonji oi foriine fukego. Ore eru oi soineo miegobi.
13 Vós me chamais o Mestre e o Senhor e dizeis bem; porque eu o sou.
14 Nonji ŋoŋore Ofoŋ Qaqaji fukeru kiŋaŋqoqo wakiqoqoinere mosi eba eku kufuŋaŋuŋ jurego ine, ŋoŋoji oŋuakoŋ baba waki eku kiŋaŋqoqo fukeru kufuŋaŋuŋ jujure eku gobi sagaiŋ. Oi ŋoŋore gio.
14 Ora, se eu, sendo o Senhor e o Mestre, vos lavei os pés, também vós deveis lavar os pés uns dos outros.
15 “Nonji baku ŋadugo, ŋoŋo ore so kitiŋgaku kiŋaŋ qoqo eku goinebi. Oŋu gokimiŋ ore mosi nonji muŋambe ŋadube ŋonegobi. Oi manesuku ore kamasi boyobebi sagaiŋ.
15 Porque eu vos dei o exemplo, para que, como eu vos fiz, façais vós também.
16 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kiŋaŋqoqoji wakiqoqoine fukeko rauineji ropekiine fukega. Kiŋarinji qaqajiine odureru ropekiine fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Oŋuakoŋ ŋi ofoŋ moji mimerereŋine soreme kiŋaŋ raru gio baega, iŋoji ofoŋinere yukuineo goga.
16 Em verdade, em verdade vos digo que o servo não é maior do que seu senhor, nem o enviado, maior do que aquele que o enviou.
17 Ŋoŋo buŋo koruŋ oi muŋambe mane mukugobi. Ore eru sakibobo bokeru ogopuŋaŋuŋ yoŋore mea yukuo raru gonimiŋ ine, nonji ŋoŋore ‘Oi kiwaqawaineke!’ mibemiŋ.” Oŋu.
17 Ora, se sabeis estas coisas, bem-aventurados sois se as praticardes.
18 “Buŋo migo, oi ŋoŋo sosowo so ro ŋabega. Nonji mo roosoeru oga yabeboŋ, yoŋore fuŋne oi soine mane mukugo. Oŋu gogoyoŋ, Biŋe Quraŋ mo oiji foriineke fukeko sagaiŋ. Buŋo oi iŋi, ‘Moji noke uqo moko nogobere, iŋoji midobodo eku gbakuineji odepie nuru nuiŋgo jauega.’
18 Não falo a respeito de todos vós, pois eu conheço aqueles que escolhi; é, antes, para que se cumpra a Escritura:
19 “Noŋ foriine jiki fukeiŋ ore buŋoine rone migo. Ore eru foriine fukeiŋ, ŋoŋo damaŋ oo nonde fuŋne mane taniŋgaru iŋi minimiŋ, ‘Aha! Gogore fuŋne damaŋ so go waperu goya, iŋoji oi fukega.’ Oŋu miku manesiŋ nunimiŋ ore nonji buŋo oi bonieru totogo mibe manebi.
19 Desde já vos digo, antes que aconteça, para que, quando acontecer, creiais que
20 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji ŋiŋigo mo sorebe gio baiŋgo ore wareko moji oi keporega, iŋoji noŋ oŋuakoŋ kepore nuiŋ. Oŋuakoŋ noŋ kepore nuga, iŋoji moji sore nuya, oi oŋuakoŋ kepore teiŋ.”
20 Em verdade, em verdade vos digo: quem recebe aquele que eu enviar, a mim me recebe; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Yesuji buŋo oŋu miku beuine waperu kebojiru pougaiŋ ore eru buŋo barariŋgaru iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoreone moji noŋ babae banuiŋ.”
21 Ditas estas coisas, angustiou-se Jesus em espírito e afirmou: Em verdade, em verdade vos digo que um dentre vós me trairá.
22 Oŋu yajime kiŋariŋpuineji yoŋoyoŋe qipupiware piku bibitatara ŋoŋone eku bubu iŋi manesubuŋ, “Oi more miga?” Oŋu manesuku maŋyoka koŋkoŋ ŋebuŋ.
22 Então, os discípulos olharam uns para os outros, sem saber a quem ele se referia.
23 Koŋkoŋ ŋeku uqo nokabi Yesure wombuŋ kiŋarinji iŋore keririŋgo ŋeya.
23 Ora, ali estava conchegado a Jesus um dos seus discípulos, aquele a quem ele amava;
24 Iŋoji ŋeko Saimon Pitaji qoruineji akoŋ kiŋariŋ oi soso eteku iŋi ojime maneya, “Buŋo oi more miga, oi weu teru minde manebemiŋ.”
24 a esse fez Simão Pedro sinal, dizendo-lhe: Pergunta a quem ele se refere.
25 Oŋu ojime maneru fooreku Yesure omoineo kitiŋgaku iŋi weuya, “Ofoŋ, ŋi oi moji?”
25 Então, aquele discípulo, reclinando-se sobre o peito de Jesus, perguntou-lhe: Senhor, quem é?
26 Oŋu weume bokirie teya, “Poroŋ mobeine sigo igokurugaru mo otebemiŋ, iŋoji oi.” Kerisieru poroŋ mobeine roru sigo igokurugaru Judas oteya. Judasre mama tinaine Saimon Iskariot.
26 Respondeu Jesus: É aquele a quem eu der o pedaço de pão molhado. Tomou, pois, um pedaço de pão e, tendo-o molhado, deu-o a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 Poroŋ mobeine oi oteme Satanji oo akoŋ Judasre maŋgo rakaya. Ore eru Yesuji oi mitiga teku iŋi ojiya, “Ya bamiŋ, oi pipa baigoŋ.”
27 E, após o bocado, imediatamente, entrou nele Satanás. Então, disse Jesus: O que pretendes fazer, faze-o depressa.
28 Buŋo oŋu ojiyayoŋ, oi wamore ojiya, oi kiŋariŋ goineji moko ŋeku uqo nobuŋ, yoŋoreone moji mo so mane taniŋgaya.
28 Nenhum, porém, dos que estavam à mesa percebeu a que fim lhe dissera isto.
29 Kiŋariŋ goineji ore eru iŋi manesubuŋ, “Judasji moneŋ kekerere siŋaŋ goya, ore eru kombaŋ damaŋgo ya embimbiŋgakimiŋ, oi furiine bainde sorega me ŋiŋigo wakiqoqoine moneŋ ya mo yareiŋ ore miga.”
29 Pois, como Judas era quem trazia a bolsa, pensaram alguns que Jesus lhe dissera: Compra o que precisamos para a festa ou lhe ordenara que desse alguma coisa aos pobres.
30 Judasji buŋo oi soine mane taniŋgaru poroŋ mobeine oi roru oo akoŋ bokeru sakibe rako ubu eya. Oŋu.
30 Ele, tendo recebido o bocado, saiu logo. E era noite.
31 Judasji bokeru sakibe rako Yesuji iŋi yajiya, “Muŋambe yo Anutuji kuririine Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine ete foreme iŋoji Anuture tinabiŋe bosogueme taniŋgaga.
31 Quando ele saiu, disse Jesus: Agora, foi glorificado o Filho do Homem, e Deus foi glorificado nele;
32 Iŋoji Anuture tinabiŋe bosogueru Anutuke qakatoga ore Anutuji oŋuakoŋ iŋore tinabiŋe bosogueiŋ. Oi damaŋ so joroko bosogueru kuririquraŋineji fukeko go ropeiŋ.
32 se Deus foi glorificado nele, também Deus o glorificará nele mesmo; e glorificá-lo-á imediatamente.
33 “O kokopune, nonji damaŋ pompoŋine moke ŋoŋoke gobemiŋ. Oi goku boke ŋabebe jiki baa nuru gonimiŋ. Juda yoŋore iŋi ŋajibe maneniŋ, ‘Noŋ kae rabemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo oi akoŋ muŋambe yo ŋoŋore oŋuakoŋ migo.
33 Filhinhos, ainda por um pouco estou convosco; buscar-me-eis, e o que eu disse aos judeus também agora vos digo a vós outros: para onde eu vou, vós não podeis ir.
34 “Nonji mimipaŋ buŋo gariine mitiga yarego: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋunji jojoko eku goinebi. Nonji manjoko eŋareru goboŋ, ŋoŋo ore so jojoko eku goinebi.
34 Novo mandamento vos dou: que vos ameis uns aos outros; assim como eu vos amei, que também vos ameis uns aos outros.
35 Botuŋaŋuŋgo maŋ-ŋaŋunji jojoko naduŋgaduŋ eru gonimiŋ ine, ŋiŋigo sosowo yoŋo ŋone ŋaberu fuŋneŋaŋuŋ mane mukuru iŋi miku gonimiŋ, ‘Aha! Oi Yesure kiŋariŋpuine fukegobi.’” Oŋu.
35 Nisto conhecerão todos que sois meus discípulos: se tiverdes amor uns aos outros.
36 Saimon Pitaji Yesu iŋi weu teya, “Ofoŋ, go uro ramiŋ?” Weu teme bokirieya, “Noŋ uro rabemiŋ, goji oo boyobe nuru wareiŋgo embimbiŋgamiŋ. Damaŋ yoo embimbiŋgamiŋyoŋ, jiki oi soine boyobe nuru waremiŋ.”
36 Perguntou-lhe Simão Pedro: Senhor, para onde vais? Respondeu Jesus: Para onde vou, não me podes seguir agora; mais tarde, porém, me seguirás.
37 Bokirieme iŋi weu teya, “Ofoŋ, noŋ wamore damaŋ yoo go boyobe guru wareiŋgo embimbiŋgabemiŋ? Nonji gogone gore eru kisiŋgaru bokebemiŋ.”
37 Replicou Pedro: Senhor, por que não posso seguir-te agora? Por ti darei a própria vida.
38 Weume iŋi bokirieya, “Goji fofori gogogo nonde eru kisiŋgaru bokemiŋgo mige me? Buŋo oi migoji akoŋ mige. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi gajibe mane: Muŋambe qoquji oŋgaiŋgo bombeŋgako goji damaŋ oo muga nunde ateine yokaomo fukeiŋ.” Oŋu.
38 Respondeu Jesus: Darás a vida por mim? Em verdade, em verdade te digo que jamais cantará o galo antes que me negues três vezes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.