João 13

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ŋonemaiŋ kombanji qondiŋgame Yesuji fuŋine iŋi mane mukuya, ‘Moreŋ bokeru Mamaneo ropebeminde damanji bembeŋgaga.’ Oŋu mane mukuku iŋoyoŋunde ogopu moreŋgo gobuŋ, oi maŋineji manjoko eyareru goku tatariine oo oŋuakoŋ manjokoine oi yaduya.
1 Tar Nowaten ana Hiyuw nanamaim. Jesu so’ob i isan veya na kabom iti tafaram nihamiy naatu nan Tamah isan. Sabuw i nowan iti tafaramamaim tema’am isah i yabow men kafaita, naatu bounabo ana yabow yomanin ni’obaiyih nan na’asa’ub.
2 Komeinde damanji wareru fukeiŋgo eru damaŋ mogo ubure uqo nonimiŋ ore tumaŋgaru moko ŋekabi ya iŋi fukeya: Saimon Iskariotre made tinaine Judas oi Satanji sakioŋga foreya. Yesu babae eteinde buŋo oi saŋu qame maŋineo rakame maneru ŋeya.
2 Rabirab ana bay hibusuruf hi’aa’u, naatu demon ana not kakafin Judas Iscariot, Simon natun marasika ana notamaim yaru’uy Jesu baban eo rabin isan.
3 Yesuji iŋoyoŋunde fuŋne oi iŋi mane mukuya, ‘Mamaji ya sosowore usuŋ oi nonde meo ruame Anutureone wakiru goku moke iŋoreo ropeiŋ ego.’
3 Jesu so’ob Tamah sawar etei i ana fair babanamaim ya, naatu i Godane na naatu God boun isan emamatabir maiye.
4 Fuŋine oŋu mane mukuru uqo noku ŋebuŋgone pakereru marikuine kemukuru giore kambaŋ mobeine mo roru ombuineo qukarieru kipeya.
4 Imih bay hi’aa wanawanan misir, ana faifuw tafan iyoun ma’am bosair, naatu biya rarouw bai naiwan fifin.
5 Oi kiperu obu juago kesieko rakame fuŋgaru kiŋariŋpuine yoŋore kufu jureya. Jure foreru kereŋ mobeine (sakikeketi) ombuineo qukarieru kipeya, oiji kufuyaŋuŋ bokereŋgaya.
5 I ufunamaim harew bai tew yan isuwei naatu busuruf ana bai’ufununayah ah souwen, naatu biya rarouw naiwanamaim fifin ma’am bai ah safamen.
6 Jureru raru Saimon Pitare kufuo wapeko iŋi ojiya, “O Ofoŋ go kiŋaŋqoqo wakiqoqoine mata. Goji nonde kufu jurende so sagaiŋ.”
6 Jesu na Simon Peter biyan titit ana veya, Simon Jesu isan eo, “Regah ayu au inasouwimih?”
7 Oŋu miko maneru iŋi bokirieya, “Ya muŋambe yo ego, goji ore fuŋine damaŋ yoo so mane mukugeyoŋ, jikiineo oi soine mane taniŋgaru gomiŋ.”
7 Jesu iyafut eo, “Ayu abisa boun asisinaf o boro men inaso’ob, baise boro ufibo inaso’ob.”
8 Bokirieme iŋi yameŋ keku miya, “Go nonde kufu damaŋ mogo so yobu juremiŋ.” Oŋu miko iŋi ojiya, “Nonji go so jure garebemiŋ ine, go nonde kiŋariŋ jikigaru goiŋgo embimbiŋgamiŋ.”
8 Peter eo, “Aiyabin, ayu men abibasit au inasouwen.”
9 Oŋu ojime Saimon Pitaji bio popureru bokirieya, “Ofoŋ, ore eru go kufune akoŋ matayoŋ, mene eru qorune oi moko jure.”
9 Naatu Simon Peter iyafut eo, “Regah, Men au akisih, baise umou naatu ukwaru auman kwikifuwu.”
10 Oŋu bokirieme iŋi ojiya, “Moji obu rauku wareko kufuine oŋuakoŋ jurebeneŋ wonuŋine tomiri qaŋkisiekiine fukeiŋ. Ŋoŋo sosowo gbagbataeŋine fuke foregobiyoŋ, moakonji gbagbataeŋine so fukega.”
10 Jesu iyafut eo, “Orot yait biyan tutufin ekifukif? I an akisinamo tanasouw, i biyan tutufin etei i gewasin. Naatu kwa etei i gewas, baise men etei gewasamih.”
11 Moji babae bateiŋgo eya, Yesuji oi maneru ore eru iŋi miya, “Ŋoŋo sosowo gbagbataeŋine so fukegobi.”
11 Jesu so’ob yait boro nayanuw, naatu anayabin iti isan i eo kwa etei i men gewas.
12 Kufuyaŋuŋ jure foreru marikuine moke keru wakiru ŋeko uqo nobi iŋi weu yareru miya, “Nonji ya eŋarego, ŋoŋo ore fuŋine mane taniŋgagobi me mata?
12 Ah souwen sasawar ufunamaim, ana faifuw bosair yai inu’in bai iyoun naatu matabir maiye ana efan mara’iy. Jesu ibatiyih, “Kwa isa ayu abistan asisinafuban kwaso’ob?”
13 Ŋoŋo nonde ‘Qaqaji!’ eru ‘Ofoŋ!’ oŋu minareegobi eru nonji oi foriine fukego. Ore eru oi soineo miegobi.
13 Kwa ayu isou “Bai’obaiyenayan naatu Regah kwarouw kwa’o’o, nati i gewasin maiyow. Anayabin i nati, Ayu i nati na’atube ama’am.
14 Nonji ŋoŋore Ofoŋ Qaqaji fukeru kiŋaŋqoqo wakiqoqoinere mosi eba eku kufuŋaŋuŋ jurego ine, ŋoŋoji oŋuakoŋ baba waki eku kiŋaŋqoqo fukeru kufuŋaŋuŋ jujure eku gobi sagaiŋ. Oi ŋoŋore gio.
14 Boun ayu kwa a Regah, a bai’obaiyenayan a souwen, kwa auman turanah ah kwanasouwen.
15 “Nonji baku ŋadugo, ŋoŋo ore so kitiŋgaku kiŋaŋ qoqo eku goinebi. Oŋu gokimiŋ ore mosi nonji muŋambe ŋadube ŋonegobi. Oi manesuku ore kamasi boyobebi sagaiŋ.
15 Ayu bai’obaiyen kwa isa asinaf, kwa isa iti boun asisinaf i na’atube kwanasinaf.
16 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kiŋaŋqoqoji wakiqoqoine fukeko rauineji ropekiine fukega. Kiŋarinji qaqajiine odureru ropekiine fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Oŋuakoŋ ŋi ofoŋ moji mimerereŋine soreme kiŋaŋ raru gio baega, iŋoji ofoŋinere yukuineo goga.
16 Ayu turobe a tur ao’owen, akir orot i men ebi’ukwarin ana orot ukwarin isan, o tur abarayan i men orot baiyuninenayan na’atube.
17 Ŋoŋo buŋo koruŋ oi muŋambe mane mukugobi. Ore eru sakibobo bokeru ogopuŋaŋuŋ yoŋore mea yukuo raru gonimiŋ ine, nonji ŋoŋore ‘Oi kiwaqawaineke!’ mibemiŋ.” Oŋu.
17 Bounabo kwa sawar etei kwaso’ob, kwa iti kwanasisinaf na’at, kwa boro baigegewasin kwanab.
18 “Buŋo migo, oi ŋoŋo sosowo so ro ŋabega. Nonji mo roosoeru oga yabeboŋ, yoŋore fuŋne oi soine mane mukugo. Oŋu gogoyoŋ, Biŋe Quraŋ mo oiji foriineke fukeko sagaiŋ. Buŋo oi iŋi, ‘Moji noke uqo moko nogobere, iŋoji midobodo eku gbakuineji odepie nuru nuiŋgo jauega.’
18 “Ayu men kwa etei isa ao’omih; ayu iyab arurubiniyih i aso’ob. Baise iti i mi’itube Buk Atamaninamaim hikikirum i tan titurobe. ‘Yait ayu airi rafiy afafaram, i koun ayu itu.’
19 “Noŋ foriine jiki fukeiŋ ore buŋoine rone migo. Ore eru foriine fukeiŋ, ŋoŋo damaŋ oo nonde fuŋne mane taniŋgaru iŋi minimiŋ, ‘Aha! Gogore fuŋne damaŋ so go waperu goya, iŋoji oi fukega.’ Oŋu miku manesiŋ nunimiŋ ore nonji buŋo oi bonieru totogo mibe manebi.
19 “Ayu bounaika a tur a’o’owenabo namatar, saise anamaramaim abistan namamatar kwa boro kwanitumatum Ayu i Yait?
20 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji ŋiŋigo mo sorebe gio baiŋgo ore wareko moji oi keporega, iŋoji noŋ oŋuakoŋ kepore nuiŋ. Oŋuakoŋ noŋ kepore nuga, iŋoji moji sore nuya, oi oŋuakoŋ kepore teiŋ.”
20 Turobe a tur ao’owen, yait ayu aiyun en ebaib, nati i Ayu ebubuwu; naatu yait Ayu ebubuwu, nati i yait Ayu iyunu anan i ebaib.”
21 Yesuji buŋo oŋu miku beuine waperu kebojiru pougaiŋ ore eru buŋo barariŋgaru iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoreone moji noŋ babae banuiŋ.”
21 Jesu iti tur eo’o ufunamaim, dogoron yababan awan karatan naatu eorereb, Turobe kwa a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta ayu boro babu nao.
22 Oŋu yajime kiŋariŋpuineji yoŋoyoŋe qipupiware piku bibitatara ŋoŋone eku bubu iŋi manesubuŋ, “Oi more miga?” Oŋu manesuku maŋyoka koŋkoŋ ŋebuŋ.
22 Ana bai’ufununayah taiyuwih hima hinubunibun, hai kasiy ra’at yait isan eo’o.
23 Koŋkoŋ ŋeku uqo nokabi Yesure wombuŋ kiŋarinji iŋore keririŋgo ŋeya.
23 Jesu ana bai’ufnunenayan orot ta i biyabuw, sisibinamaim ma’am.
24 Iŋoji ŋeko Saimon Pitaji qoruineji akoŋ kiŋariŋ oi soso eteku iŋi ojime maneya, “Buŋo oi more miga, oi weu teru minde manebemiŋ.”
24 Simon Peter isan itarasib eo, “Kwaibatiy, ait isan eo’o.”
25 Oŋu ojime maneru fooreku Yesure omoineo kitiŋgaku iŋi weuya, “Ofoŋ, ŋi oi moji?”
25 Naatu Bai’ufununayan na fufufur Jesu sisibinika tit naatu ibatiy, “Regah yaita?”
26 Oŋu weume bokirie teya, “Poroŋ mobeine sigo igokurugaru mo otebemiŋ, iŋoji oi.” Kerisieru poroŋ mobeine roru sigo igokurugaru Judas oteya. Judasre mama tinaine Saimon Iskariot.
26 Jesu iyafutih eo, “Ayu rafiy anab tew yan anabutu’ub anabitin i orotoban nati.” Anamaramaim rafiy butu’ub, Judas Iscariot, Simon natun itin.
27 Poroŋ mobeine oi oteme Satanji oo akoŋ Judasre maŋgo rakaya. Ore eru Yesuji oi mitiga teku iŋi ojiya, “Ya bamiŋ, oi pipa baigoŋ.”
27 Judas rafiy baib ana mar Satan marta’imon dogoron wanawanan run.
28 Buŋo oŋu ojiyayoŋ, oi wamore ojiya, oi kiŋariŋ goineji moko ŋeku uqo nobuŋ, yoŋoreone moji mo so mane taniŋgaya.
28 Baise bay hi’aa wanawanan Jesu tur abistan i isan eo’o men yait ta naniyan bai.
29 Kiŋariŋ goineji ore eru iŋi manesubuŋ, “Judasji moneŋ kekerere siŋaŋ goya, ore eru kombaŋ damaŋgo ya embimbiŋgakimiŋ, oi furiine bainde sorega me ŋiŋigo wakiqoqoine moneŋ ya mo yareiŋ ore miga.”
29 Nati ana veya Judas i kabay kakaif, imih Jesu iti tur eo’o i hinot na bay tobon bow na hiyuw isan, o sabuw aurih sawar meyemeye bow na baitih hirouw.
30 Judasji buŋo oi soine mane taniŋgaru poroŋ mobeine oi roru oo akoŋ bokeru sakibe rako ubu eya. Oŋu.
30 Nati gugumin wanawanan. Judas faraw bai eani’aan ana veya, i misir ufun tit.
31 Judasji bokeru sakibe rako Yesuji iŋi yajiya, “Muŋambe yo Anutuji kuririine Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine ete foreme iŋoji Anuture tinabiŋe bosogueme taniŋgaga.
31 Judas ufun titit anamaramaim, Jesu eo, “Sabuw bounabo Orot Natun ana aiwob nab nibirerereb hina’itin. Naatu Jesu wanawananamaim God ana fair natit sabuw hina’itin.
32 Iŋoji Anuture tinabiŋe bosogueru Anutuke qakatoga ore Anutuji oŋuakoŋ iŋore tinabiŋe bosogueiŋ. Oi damaŋ so joroko bosogueru kuririquraŋineji fukeko go ropeiŋ.
32 Naatu God ana fair i wanawananamaim nabirerereb na’at, naatu God taiyuwin Orot Natun biyanamaim boro ana fair saise’ewat niwa’an nirerereb. God Natun akisinamo wanawananamaim boro nifai nabora’ara’ah naatu boro mar ta’imonamo.
33 “O kokopune, nonji damaŋ pompoŋine moke ŋoŋoke gobemiŋ. Oi goku boke ŋabebe jiki baa nuru gonimiŋ. Juda yoŋore iŋi ŋajibe maneniŋ, ‘Noŋ kae rabemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo oi akoŋ muŋambe yo ŋoŋore oŋuakoŋ migo.
33 “Natunatu, Ayu boro men manin bairit tanama. Mi’itube Jew sabuw hai tur ao’owen na’atube kwa boun a tur ao’owen. Kwa boro ayu kwananuwuhu. Ayu efan menamaim anan, kwa men karam kwanan.”
34 “Nonji mimipaŋ buŋo gariine mitiga yarego: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋunji jojoko eku goinebi. Nonji manjoko eŋareru goboŋ, ŋoŋo ore so jojoko eku goinebi.
34 “Obaiyunen tur boubun kwa abit. Turanah kwaniyabuwih. Ayu kwa abiyabuw na’atube, turanah bairi kwaniyabowbonen.
35 Botuŋaŋuŋgo maŋ-ŋaŋunji jojoko naduŋgaduŋ eru gonimiŋ ine, ŋiŋigo sosowo yoŋo ŋone ŋaberu fuŋneŋaŋuŋ mane mukuru iŋi miku gonimiŋ, ‘Aha! Oi Yesure kiŋariŋpuine fukegobi.’” Oŋu.
35 Kwa turanah bairi kwanabiyabowbonen na’at, sabuw etei boro hinaso’ob kwa i ayu au bai’ufununayah.”
36 Saimon Pitaji Yesu iŋi weu teya, “Ofoŋ, go uro ramiŋ?” Weu teme bokirieya, “Noŋ uro rabemiŋ, goji oo boyobe nuru wareiŋgo embimbiŋgamiŋ. Damaŋ yoo embimbiŋgamiŋyoŋ, jiki oi soine boyobe nuru waremiŋ.”
36 Simon Peter Jesu ibatiy, “Regah, o menika kwenan?”
37 Bokirieme iŋi weu teya, “Ofoŋ, noŋ wamore damaŋ yoo go boyobe guru wareiŋgo embimbiŋgabemiŋ? Nonji gogone gore eru kisiŋgaru bokebemiŋ.”
37 Peter ibat “Regah, aisimamih boun men ani’ufnuni? Ayu au yawas boro o isa anaya’ra’iy.”
38 Weume iŋi bokirieya, “Goji fofori gogogo nonde eru kisiŋgaru bokemiŋgo mige me? Buŋo oi migoji akoŋ mige. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi gajibe mane: Muŋambe qoquji oŋgaiŋgo bombeŋgako goji damaŋ oo muga nunde ateine yokaomo fukeiŋ.” Oŋu.
38 Naatu Jesu iya’afut eo, “O anababatun ibogaigiwas ayu isou a yawas inayara’iy? Turobe a tur ao’owen, kokorere o’e nanamaim, o boro mar tounu inao inayoubu, ayu orot nati men aso’ob.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.