João 10
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Yesuji siŋaŋ bobo buŋo iŋi miya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Goineji lama jokoroŋ maŋineo ropeiŋ ore mendigo matayoŋ, sa kigaru rakagobi, yoŋoji suroŋqoqo eru kiaŋ bobo ŋiŋigo fukegobi.
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 Moji mendigo ropega, iŋoji lama yoŋore siŋaŋ fukega.
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Iŋoji wapeme mendi siŋaŋineji oi ŋoneru mendi ro teko wakiru oŋgame lama yoŋoji buŋo maruine soine mane mukuegobi. Siŋaŋyaŋunji iŋoyoŋunde lamapu oga yaberu tinayaŋuŋ oŋgaku oga yabeme jokoroŋyaŋuŋ bokeru soine sakibe raegobi.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 “Iŋoyoŋunde lamapu sosowo oga yabeme jokoroŋyaŋuŋ bokeru sakibe rabi iŋoji mineboboyaŋuŋ fukeru rone rako buŋo maruine mane mukugobi ore ŋadiineo boyoberu raegobi.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 Yoŋoyaŋunde siŋaŋ soine boyobeegobiyoŋ, kotu moji wareru oŋgako oi so yobu boyobenimiŋ. Kotu yoŋore buŋo maru so mane mukugobi ore bio ruruine eru iŋore kokoi useru roiŋganimiŋ.”
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 Yesuji buŋo sumuŋine oi yajiyayoŋ, buŋo ore fuŋine so mane taniŋgaru qiqu qabuŋ. Oŋu.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Qiqu qabi jikigaru yoŋore iŋi miya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji lama jokoronde mendi fukego.
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Nonde ŋadio kubu siŋaŋ sosowo rone warebuŋ, yoŋoji suroŋqoqo eru kiaŋ bobo ŋiŋigo fukebuŋ. Oŋu fukebuŋ ore lama yoŋoji oi so mane muku yaberu gobuŋ.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 “Nonji moakoŋ lama jokoronde mendi fukego. Uri yoŋoji Anutuke sanaŋgaru gokimiŋ ore miku noke qakatoru gobuŋ, nonji munaŋ qa yarebe qowirienimiŋ. Oŋu fukeru lama jokoroŋ maŋgo rope wakiru sakibe raru uqo kaeine moririineke bofukeenimiŋ.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Kiaŋ bobo yoŋoji wamore wareegobi? Yoŋoji kiaŋ roku noberu sibiri nobeiŋgo ore wareegobi. Ya furuine baiŋ ore mata. Nonji oŋuine so fukego. Nonji ŋoŋo gogo sanaŋine bofukeru seŋgiŋbaŋgiŋ gonimiŋ ore eru wareru gogo.
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 “Nonji lama siŋaŋ fiine fukego. Lama siŋaŋ fiineji lamapuine yoŋore eru gogoine kisiŋga yareiŋ.
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 Moji lama rauine so fukeru furiine banimiŋ ore akoŋ wareru jibu siŋaŋ yabeega, iŋo iŋi: Qoro rigaŋineji wareko ŋoneru lama boke yaberu totieru rako gomeŋ qoro rigaŋineji lama qomijie yaberu ki yabe boroiŋ yabeiŋ.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Iŋoji sakibeone wareru furi rorore akoŋ ‘Lama siŋaŋ yabebemiŋ,’ oi miineji miku lama yoŋore manemeja so eru keta paio jibu goku kamieru raiŋ.
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 — ausente —
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 — ausente —
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 Nonde lama kubu goine oi oŋuakoŋ fukeru gonimiŋ. Yoŋoji lama jokoroŋ yoore rau so gogobiyoŋ, jibu nonde buŋo maru maneenimiŋ. Nonji yoŋo oŋuakoŋ oga yabebe ore so raru wareenimiŋ. Jiki kubuine kubuine yoŋoji qodureru kubu sogo moakoŋ fukebi siŋaŋ moakonji siŋaŋ yabeme gonimiŋ.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 “Mamaji iŋi ore eru noŋ manji jojoko enareega: Nonji gogone bokeru moke gboreru go ropebemiŋ. Oi Mamare jiŋoo sagaga.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 Gogone moji so oga nuiŋyoŋ, oi nake kisiŋgaru bokebemiŋ. Mamaneji mitiga nareme nake gogone kisiŋgaru bokebemiŋ eru ore ŋadiineo moke gboreru go ropebemiŋ. Usuŋ oŋuine oi nondeo pega.”
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Yesuji buŋo oi miya ore eru Juda minebobo yoŋore botugo noigoi moke fukeya.
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 Yoŋoreone kokoineji iŋi mibuŋ, “Gemoji maŋineo rakame goku witijibu ega. Niŋo wamore buŋoine manenobeŋ? Bio bokeinebeneŋ.”
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 Goineji mibi, “Buŋo oŋuine oi bapeboriŋ ŋire buŋo oŋuine mata. Gemoji jiŋokombi ŋiŋigo yoŋore jiŋo uruŋu botigana?” Oŋu mimane ebuŋ.
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Ronekoŋ boji soriŋ keririkeru mendiine robuŋ. Oi gosa so manesuku kombande jeriekimiŋ ore Jerusalem tumaŋgabuŋ. Damaŋ oo ware fukeme kueyoiko damaŋ munaŋinere maŋgo gobuŋ.
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo kiŋ Solomonde kae jiŋo saraŋineke mibuŋ, oo raru roregaya.
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 Raru roregaru Juda minebobo yoŋoji wareru roregaru iŋi weu tebuŋ, “Fuŋnego kemagande damaŋ wojimu jikigaru odigakimiŋ ore manege? Go Munaŋqoqo Rauine fukege me mata, oi totogo minde manekimiŋ.”
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 Oŋu miku weu tebi Yesuji iŋi bokirie yareya, “Noŋ mibe manebuŋyoŋ, ŋoŋo nonde buŋo oi so manesiŋ gagobi. Nonji Mamanere tinao mosi qoqowirie eego, oiji fuŋnene barariŋgaru kitiŋgaku ŋaduega.
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 Oi kitiŋgaku ŋaduegayoŋ, ŋoŋo nonde lama kubu maŋineo so gogobi ore eru buŋone so manesiŋ gaegobi.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 “Nonji lamapune mane yabebe yoŋoji oŋuakoŋ nonde buŋo maru maneru noŋ boyobe nuegobi.
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 Nonji gogo sanaŋine yarebe qowirieru damaŋ mogo so yobu sibiriganimiŋ. Moji mo oi nonde meone so poreru ketotie yabeiŋ.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Nonde Mamaji yoŋo nonde meo rua yabeya, iŋoji sosowo yadureru ropekiine fukega. Ore eru sosowoji yoŋo nonde Mamare meone poreru ketotie yabenimiŋ ore embimbiŋganimiŋ.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 Noŋ eru Mama nikoji moakoŋ fukeru gogobere.”
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 Yesuji oŋu miko Juda minebobo yoŋo moke moreŋgone ko amegaru oiji bokeru qaiŋgo ebuŋ.
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 Oŋu ebuŋyoŋ, iŋi miyareya, “Mamaji maŋgo enareko mosi qoqowirie yasogo kokoine eba ebe ŋonebuŋ, yoŋoreone wamo ya more manesuku noŋ koji bokeru nuiŋgo manegobi?”
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 Mi yareko Juda yoŋoji kerisieru mibuŋ, “Niŋoji mosi qoqowirie soguine emeŋ ore eru so koji bokeru guiŋgo egobeneŋyoŋ, Anutu igosisi etege ore geo egarekimiŋ. Go moreŋ ŋi eru sakigo mo ba ropeku Anutu oŋuine fukeiŋ ore mige.”
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 Oŋu mibi Yesuji bokirie yareya, “Biŋe Quraŋgo Kadi buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Anutu nonji mibe: Ŋoŋo nonde apa ŋasopu fukegobi.’
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 Biŋe Qurande buŋo oi so jaŋgaru mataeiŋyoŋ, sanaŋ qaŋqaŋine peiŋ. Ore eru Anutuji buŋoine ruame wareru ŋiŋigo biŋeyaŋuŋ fukeya, Anutuji yoŋore tina ‘apa ŋasopune’ oŋu miyareya.
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 Ŋiŋigo omaine oŋu miyareyayoŋ, Mamaji ŋi bagbagbagaru soreme moreŋgo wakiya, ŋoŋoji uruŋu eku iŋore iŋi migobi, ‘Go Anutu igosisi eteku goge.’ Nonji ‘Anuture made fukego,’ buŋo oŋu mibe ŋoŋoji wamore oi manebi so sagaga? Ŋoŋo Anuture Biŋe buŋo oi qagobi me?
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 “Gio baego, oi ŋonebi Mamanere eebobore so, so fukeega ine, ŋoŋo so manesiŋ nuniŋ.
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Mamanere eebobore so eba eku gogo ine, fuŋnene oŋuine ŋoneru manesiŋ nuinebi. Oi buŋonere eru so manesiŋ ganobuŋ ine, mosi qoqowirienere eru jibu manesiŋ nuinebi. Mamaji noke qakatoru dimaga eru nonji Mamake qakatoru dimago, ŋoŋo ore fuŋine mane muku sariganimiŋ ore yo migo.”
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 Yesuji oŋu miko moke roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, me yukuyaŋuŋgo qopogaru wakiru raya.
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Boke yaberu Jordan obu fusiine petigaru moke aribe raru Jonji rone miti meso rau yareru goya, oo roperu damaŋ goine jikigaru oo goya.
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 Oo goko ŋiŋigo kokoineji iŋoreo wareru ŋoneru iŋi mibuŋ, “Jonji mosi qoqowirie moakoŋ mo so eyayoŋ, buŋo sosowo ŋi yo ore miya, oi buŋo foriine miku goya.”
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 Warebuŋ, yoŋoreone kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru manesiŋ gabuŋ. Oŋu.
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.