Hebreus 12
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Ŋiŋigo kubu soguine yobu oŋuineji mamanesinde fuŋne kitiŋgaku miku kuaŋ oŋuine rore noberu dimagobi, oi manegobeneŋ. Ore eru noŋuŋ oŋuakoŋ yobiŋnoŋuŋ sosowo eru agiburaŋ afaine akoŋ kariŋ nobeega, oi bokebeneŋ raine. Anutuji noŋuŋ mamanesinde jigo qaku Satan gbiŋ etekiminde buru ruame pega. Ore eru gogo botuine yo goku komekimiŋ, botuine oi nadurende gadurebe oŋuine yameŋ keku jigo qaku giniŋgaru rainebeneŋ.
1 Isan imih it i sabuw maramaim kau’ay gagamin na’in sisibit roun roun hi’ar bebera’uh hibat hi’itit tanununuw. Imih sawar kakafih erorowen tanit tanisrouwen naatu bowabow kakafihine fatumit tama’am tanarufamit tanatit, nunuwamih hi’u’uwit saise tanitarfofor tananunuw gewas.
2 Yesuji mamanesiŋnoŋuŋ qowirieme fukeko bosogueru sanaŋgaru kuririineke fukeega, Rauine oi jiŋonoŋunji piku poretiŋ ŋoneinebeneŋ. Iŋoji soine jikigaru Sombuŋ kaeo goku jerienayoŋ, oi bokeru wakiru ore mobeine joiserereŋ maneya. Maripoŋgo suroŋqoqo oŋuine komeinde mimi maneru oi so useyayoŋ, oi tumoqoqoo maneku karieru komeya. Komeru Anuture morumboŋ ŋeŋeo roperu me furoineo ŋega.
2 Matat etei Jesu tana’itin, ata baitumatum an naatu yomanin, sabuw hibai onaf afe’en hi’onaf hibi’i’iyab, men biyan eohow. Anayabin yasisir nanamaim ma’am i so’ob, imih wainab in yomaninamaim yen God ana asukwafune mare bonamanamarinamaim ema’am.
3 Agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoji oŋu kiso etebi joiserereŋ maneya, ŋoŋoji oi manesuku goinebi. Gbaŋiru wirieru maŋwawaki fukeru dimaku mamanesiŋ-ŋaŋuŋ eru ooriŋaŋuŋ egu bokenimiŋ ore oŋu eeinebi.
3 Sabuw kakafih wanawanahimaim wawainab i kwananot, isan imih kwa men kwanahahar naatu gubam nahuriramih.
4 Agiburaŋ egu ekimiŋ ore jogbasasanaŋ eru jigo qaku gokabi oo agiburande Rauji darijombuŋ (jobu) so ŋabeya.
4 Anayabin bowabow kakafih bairi kwabiyow ana veya kwa men yait hi’asbuni imorobomih.
5 Mamaji odumadepuine yoŋore uŋsowoŋ buŋo yarega, Anutuji ore so buŋo mo iŋi ŋajime oi niga ŋabeko gogobi,
5 Buk Atamaninamaim God kwa i natunatun rouw koufair tur bit kwanotanot? Iti na’atube eo,
6 Ofonji ŋiŋigo manji jojoko eyareru oi botiŋ yabeega.
6 Anayabin Regah orot babin iyab isah ebiyabow boro baikwatutunen nitih, naatu orot babin iyab i natunatunamih ebowabow boro baimakiy nitih.”
7 Odumade mo mamaineji so botiŋgako kosa gona, oŋuine iŋore odumade so fukena. Ore eru Anutuji ŋoŋo odumade oŋuine eŋareega. Ore eru yobiŋ ŋareme oi botiŋ ŋabeinde kamasi manesuku maneku karieru poretiŋgaru goinebi.
7 Biyababan fokarih wanawanan kwana fair nawainabi nati i kwa a baikwatutunen na’atube, anayabin kwa i natunatun imih ebi’obaiyi. It tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit i kwaso’ob.
8 Anutuji odumadepuine sosowo botiŋ yabeega ore so ŋoŋo so botiŋ ŋabena ine, iŋore odumadepu foriine so fukenobuŋ. Oŋu ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo begu yauŋ odumade mamaŋaŋuŋ tomiri oŋuine fukenobuŋ.
8 God natunatun etei baikwatutunen ebitih, naatu o baikwatutunen men inabaib na’at, nati ana itinin o i men natun anababatun. O i tamat en, ometakek.
9 Buŋo oi moke iŋi mibemiŋ: Morende mamapuji botiŋ nobebi oi araŋ ba yareru gobeŋ. Sakire mamapuji wawakiine fukegobiyoŋ, mande Mamanoŋunji foriine eru ropekiine fukega. Ore eru iŋore buŋo rurumaŋgo raru poretiŋgaru goku sanaŋgabeneŋ sagaiŋ.
9 Kek ana veya, tamatanah baikwatutunen hibitit i taso’ob, naatu takakafiyih. Imih Tamat maramaim baikwatutunen nabitit ana maramaim tanakakafiy gewas, saise boro ma’ama wanatowanamaim tanama.
10 Sakire mamapunoŋunji yoŋoyaŋunde mamanere so yameŋ keku moreŋgo damaŋ pompoŋine gokimiŋ ore eru botiŋ noberu goegobi. Yoŋoji oŋu goegobiyoŋ, Anutuji roosoe nobeko iŋore so gbagbataeŋine fukekimiŋ ore eru botiŋ nobeega. Oŋu eru fofori fiine eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore manega.
10 Tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit, nati i it ata ma gewasin isan. Baise God baikwatutunen ebitit i turobe naatu gewasin, anayabin i ekokok, i ana kakafiyin bairi tanafaram.
11 Moji botiŋ nobeko damaŋ oo akoŋ jeri kamasi so eegobeneŋyoŋ, beusembe joiserereŋineke maneegobeneŋ. Buŋo oi foriineyoŋ, ore fori oi jiki iŋi fukeiŋ: Anutuji ŋiŋigo oŋuine oiji bogbore yabeega, yoŋore eeboboyaŋunji poretiŋgame womo qa yareko maneru gonimiŋ. Oŋu.
11 Baikwatutunen tabaib ana veya’amaim biyat i ebababan tarererey naatu men tabiyasisir. Baise biyababan ufunamaim sabuw iyab baikwatutunen hibai hibi’akir hai yawas boro namutufor yasisiramaim hinama gewas.
12 Ore eru “Gbeoŋaŋuŋ tariko meŋaŋuŋ yobiŋgaru gbaŋiru dimaga, oi bofeŋgaku botiŋgainebi. Quŋaŋuŋ pougaru dikaŋ-ŋaŋuŋ mukuga, oi basanaŋ gainebi.” Biŋe buŋo mo oŋu pega.
12 Isan imih kwanunuw uma tehahahar kwana’awanfairen, naatu a hiririm ra’iyemih kwabiwa’an kwanabat gewas.
13 Odeqindoŋinekeji odefosiru wakiru qame kufuineji mukuru egu sembea foreiŋ. Buŋo ore so ogoŋaŋuŋ qoqomuku so eteinebiyoŋ, fiaiŋgo ore yameŋ keku goinebi. Biŋe buŋo mo iŋi pega,
13 A i namutufor efatut kwanan, saise sabuw afa ah umah ririmih naatu kiyatabirih kwa hi’ufnuni tenan boro men hinawasdidir hinare, baise kwane i boro hai fair hinab maiye hini’ufnuni.
14 Ŋiŋigo sosowo yoŋoke womoo maŋmoakoŋ gonimiŋ ore sanaŋgaru yameŋ keku goinebi. Moji gogo gbagbataeŋine so bofukeiŋ, iŋo mo Ofoŋ so ŋoneiŋ. Ore eru Anutuji bagbagbaga ŋabeiŋ ore yameŋ keku dimainebi.
14 Kwanasinaftobon taituwa bairi tufuwamaim kwanama, naatu kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama. Anayabin orot yait ana yawas men ya’asair kakafiyinamaim ema’am Regah ana yumat boro men na’itin.
15 Moji Anuture yauŋmoriri egu odureru so rauganimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Uqo gioo wou mokiineke oi goduineke unugaegobeneŋ. Ore so maŋmokire fuŋne sosowo oi igogainebi. So igogabi oiji sogueru waperu bojiqojibu eŋareko kokoine ŋoŋore manji egu kebojigaiŋ.
15 Mata toniwa’an gewas, men yait ta God ana manaw ana kabeberane namatabiramih. Kwana’itin gewas men yait ta kwa wanawanamaim ihitutu na’atube ub nakufaifaiy, naatu ana fafa’amaim sawar etei hinakokoramih.
16 Oŋuakoŋ moji boesau egu eiŋ me Esau (Iso) oŋuine wuwunuŋineke egu eku goiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Esauji moru made fukeya ore merofu rauine fukeyayoŋ, buŋo oi uqo ateine moakoŋ noiŋ ore eru igogaya. Igogako gboine Jeikobji merofure buŋo oi uqo oiji furiine baru raugaya.
16 Kwana’itin gewas men yait ta na’in nisesebar kwanekwanemih, o Esau sisinaf na’atube nasinaf koun God nitinimih. Anayabin Esau bay tew ta’imonamaim kek ai’in hai onowaten sawar tutufin etei bora’ah tain itin.
17 Jiki jojofo buŋoyakunde so fukeko Mamainere mifiaji Jeikobre paio ropeya, ŋoŋo oi manegobi. Oŋu ropeko Esauji mifia oi raugaiŋgo maneru karieru kuyome jiŋo kuineji wakiya. Oŋu yameŋ keku karieyayoŋ, jibu buŋo gboineke kipebu, oi kepieinde fuŋne mo so bofukeya. Ore eru moru madeinere mifia oi raugaiŋgo maneyayoŋ, oo quŋgaru embimbiŋgaya.
17 Naatu sawar abisa uf himamatar i kwaso’ob, Esau tamah ana baigegewasin isan erererey auman bifefeyan tamah rutawiy. Anayabin abisa marasika sisinaf men dogor baikitabir bai.
18 Ronekoŋ Israel kufufuŋ yoŋoji Sainai (Sinai) maŋfuŋgo wareru dimabi tuku oo misi borunji jaya. Jaku ju pupueku wakiru qisiri bako gbuŋparandaŋ qame Anutuji oo yoŋoke jojofo buru baya. Sainai (Sinai) tuku oiji meji yoŋokiminde so fukegayoŋ, ŋoŋoji tuku oŋuine ore maŋfuŋgo so wareru waperu gogobi.
18 Kwa i men kwana oyaw an kwatit Israel sabuw sawar hi’i’itin na’atube kwa’itinimih. Anayabin Israel sabuw hina oyaw Sinai anamaim hititit ana veya wairaf in bitakir hi’itin, gugumin kakafin anababatun hi’itin, wowog gagamin maiyow re’er hi’itin. Naatu nidun hinonowar i
19 Anutuji jojofo buruine oi Sainai tukuo iŋi eya: Mimerereŋpuineji qeŋ fuŋine mo putebi keumaŋgaru kirie wareko buŋo sanaŋine miko ore fonuŋine manebuŋ. Oi maneru buŋo oŋuine moke so yajiiŋ ore eru kariebuŋ. Ŋoŋoji tuku oŋuine ore maŋfuŋgo so wareru wape gogobi.
19 tour nidun hinowar, naatu orot fanan hinonowar ana veya yah birubir fafar Moses hi’u, “Orot ku’otan aki men akokok tur ta nao maiye ananowar.”
20 Anutuji buŋo sanaŋine miku iŋi mitiga yareya, “Moji ŋiŋigo me kaneŋ joma moji tuku oi yoŋoiŋ ine, oi koji qabi komeiŋ.” Oŋu mitiga yareko buŋo oi boyobenimiŋgo maneru yobiŋgaru embimbiŋgabuŋ. Ore eru buŋo moke so yajiiŋ ore kariebuŋ.
20 Anayabin God ana ofafar tur fokarin iti na’atube eo isan i hibir, “Bobaituw ta nan iti oyaw sisibinamaim natit nabubutubun na’at kabayamaim kwanarab namorob.”
21 Ya momokiine yobu oi piku ŋonebi Mosesji iŋi miya, “Noŋ kokoi maneru gburugburu nume dimago.”
21 Abisa matahimaim hi’i’itin i hai bir ra’at, Moses auman ana bir ra’at eo, “Ayu iti sawar aitin abir au umau teo’oror.”
22 Ŋoŋo oŋu matayoŋ, ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Zaion tuku bombeŋgaru waperu gogobi. Anutu gogo Rauinere siti tinaine Jerusalem Sombuŋgo pega, oo mimerereŋpuine ten taoseŋine ten taoseŋine yoŋoji kubuine kubuine baku kiki keru woku jeribari eegobi, ŋoŋoji siti oi bombeŋgaru gogobi.
22 Baise boun kwa i kwana oyaw wabin Zion imaim kwatit, God wanatowan ma’ama’anin ana bar ana merar, mar ana Jerusalem, tounamatar kou’ay gagamin na’in dones na’atube tibiyasisir wanawanah kwarun bairi kwabiyasisir.
23 Rone fufuke gariine fukeru maŋkekerisie kufufuŋ fukebi tinayaŋuŋ Gogore tina buru buk papiago quraŋgabi Sombuŋgo pega, ŋoŋoji yoŋore kubu yasogo oi jikigaru gogobi. Anutuji ŋiŋigo sosowo noŋunde buŋo osoeru mitariega, ŋoŋoji nemunoŋuŋ iŋoke jikigaru gogobi. Anutuji ŋiŋigo bofosike yabeko qowirieru kuririyaŋuŋke fukeru komebuŋ, ŋoŋoji yoŋore iiruke jikigaru gogobi.
23 Kwa i kwana God natunatun ai’in hai yasisir wanawanan kwarun, natunatun wabih maramaim hikikirum, kwa i kwana sabuw etei hai baibatiyenayan ana God biyan kwanatit. Naatu sabuw gewasih ayubih kouksouwen hibaika tema’am biyah kwatit.
24 Ŋoŋoji jojofo buru gariinere siŋaŋ Yesu iŋoreo wareru iŋoke qakatoru dimagobi. Iŋoji dariine tieko rau ŋareega, gogo oŋuineo waperu gogobi. Abelji dariine keseyayoŋ, Yesure dariji Abelre dari odureru buŋo kuririinekere moge fukega.
24 Kwana Jesu obaibasit boubun ana foun batayan biyan kwatit naatu rara boubun suware’er i igewasin kwanekwan men Abel ana rara na’atube.
25 Rone ŋi moji moreŋgo goku Anuture maŋ aŋi ŋiŋigo barariŋga yareme kokoineji oi maneiŋgo usebi Anutuji geoine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeya. Yoŋoji oone perorieiŋgo embimbiŋgabuŋ ine, noŋuŋ uruŋu perorienobeŋ? Damaŋ yoo ogonoŋuŋ moji Anuture maŋ aŋi Sombuŋgone barariŋga noreru miega, noŋuŋ oi keoma eru bokegobeneŋ ine, yobiŋgone so yobu peroriekimiŋ. Qoqomukunoŋunde geo fofori painoŋuŋgo ropeiŋ ore manegobeneŋ. Ore eru moji saŋu qame manegobi, ŋoŋoji buŋo oi maneru reŋgakimiŋ ore kajegi me gbegbedi so einebi. Kajeboji egu gonimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi.
25 Kwana’itin gewas God abisa boun eo kwananowar, men kwanakwahir. Anayabin sabuw iyab marasika oyaw anamaim Moses eo hinowar fanan hisasair i baimakiy men kafa’imo hihaiwimih. Naatu boun God fanan i mutufor marane re eo tanonowar, baise kwanitafasar fanan kwanasasair na’at, kwa i kwamorob sawar. Baimakiy kakafin anababatun boro men karam kwanahaiw!
26 Ronekoŋ buŋoine yajiko moreŋ igogaru yoyowogayayoŋ, kajeqouŋ buŋoine mo mikipeme damaŋ yoo iŋi pega, “Damaŋ mogo moreŋ moke igogaru yoyowogabemiŋ. Moreŋ akoŋ matayoŋ, ya ebe qonikinji oŋuakoŋ igogaiŋ.”
26 Oyaw Sinai anamaim i fananawat eo, me etei i’uruyuy, baise boun it ata veya’amaim ana omatanen hikirum inu’in na’atube boro namatar, “Veya ta boro men me akisin aniyuwiyuw, baise mar tafaram etei boro aniyuwiyuw.”
27 Buŋo oŋu pegayoŋ, “Damaŋ mogo moke” miga, buŋo ore fuŋine oi iŋi: Anutuji yareya bofukeme pega, oiji akoŋ igogaru kepieiŋyoŋ, Sombunde yareya so kepieiŋ, oiji dimaku sanaŋgaru pe ropeiŋ.
27 Tur mar ta’imon i bebeyan i’obaiyit taitin, God umanamaim abisa eo himatar tema’am boro etei niyuwiyuw hai efan hinasa’iren. Baise sawar abisa wanatowan ma’amih bimataren boro hai efanika hinama.
28 Noŋuŋ qorumaŋ so kepieiŋ, oi raugaru dimagobeneŋ. Ore eru “Anutu daŋge!” miku oŋu oiji ohoweine baku miteŋ gaku beufi oteeinebeneŋ. Oi miine egu odureniminde kokoi maneru araŋ baku goinebeneŋ.
28 Imih God ana merar tanay anayabin, it i God ana aiwobomaim tarun, nati efan God boro men niyuwiyuw. Imih God tanifai tanabora’ara’ah ata not tutufin etei kakaf bir auman.
29 Noŋunde Anutuji misi boruŋ oŋuine fukega. Ore eru joineji egu ja nobeko joiserereŋ manekimiŋ ore kokoi paio araŋ ba teeinebeneŋ. Oŋu.
29 Anayabin ata God i turobe tafaram gurusenayan ana wairaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.