Gálatas 1
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Pol nonji buŋo mimane ekimiŋ ore Galesia maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋore quraŋ yo quraŋgago. Sosore ŋi fukeinde fuŋne oi iŋi: Ŋiŋigoji aposol giore so igodoŋga nubi baku gogo. Moreŋ ŋi moji so sore nuyayoŋ, Yesu Kristo eru Mama Anutu Madeine oi komegone bogboreya, yokoji burugaru aposol gio narebire baku dimago.
1 Ayu Paul, iti bowabow isan i men orot maiyow hirubinu, o men orot maiyow ta iti bowabow itu’umih. Baise Jesu Keriso, naatu Tamat God Keriso morobone biyawas i ayu rubinu tur abarayan amatar.
2 Ogopune sosowo noke dimagobi, yoŋoji noŋ kitiŋ nubi quraŋ yo ruabe Galesia prowinsgo maŋkekerisie kufufuŋ kubuine kubuine ŋoŋoreo faga.
2 Taituwa baitumatumayah iyab iti bairi ama’am, kwa ekaleisia nati Galasia wanawananamaim kwama’am etei a merar ayiy.
3 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi.
3 Manaw kabeber naatu tufuw Tamat God naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Yesuji noŋunde Anutu eru Mama iŋore mi boyoberu noŋunde agiburaŋ ore eru gogoine kisiŋgako qabuŋ. Damaŋ yoo morende damaŋ sembeneo goegobeneŋ, iŋoji yoone munaŋ qaku bomuku nobeiŋ ore eru komeya.
4 It iti boun tafaram ana kakafinamaim fatumit tama’ama baiyawasit isan, Keriso Tamat God fanan bai ana kokomaim sinaf biyan kwahir ra’iy na kakafinane botaitit.
5 Ore eru Anuture tinabiŋe damaŋine damaŋine miteŋ gagobeneŋ tatariine tomiri kuririineke pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine.
5 Imih Tamat God tanabora’ara’ah wanatowan, wanatowan. Amen.
6 Nonji ŋoŋore fuŋne ore eru popurebe jiŋo koruŋne riŋaga. Anutuji Kristore yauŋmoriri biŋe qa ŋarenimiŋ ore oŋga ŋareko iŋoke gobuŋyoŋ, nonji boke ŋabebe goineji wareru Bobiaŋ Biŋe furuine mibi damaŋ so joroko kirieru buŋo kekesiine oo qakatoru bojiqojibu gogobi. Ore eru noŋ popure yobugo.
6 Keriso ana manaw ana kabeberamaim God kwa ea’afi i men manin kwama naatu kwaihamiy tur ta kwabaib isan ayu aororsa’ir,
7 Buŋoyaŋuŋ oi Bobiaŋ Biŋe foriine so yobu fukegayoŋ, ŋiŋigo goineji Kristore Bobiaŋ Biŋe oi bobojibu baku bagaigagabi kasigaga. Oŋu fukeko kosa roregaru ŋiŋigo bapakare yabebi maŋyaŋuŋ jijibu fukeme gogobi.
7 nati tur i men kafa’imo tur gewasin. Iti ao anayabin sabuw afa i kwa ama tibi’afiy naatu a not tibikwakwaris, i tekokok kwa Keriso ana Tur Gewasinane hinabotaiti kwanatit.
8 Ŋiŋigo oŋuine oi use! Niŋoji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareru gobeŋ, moji oi kepieru biŋe buŋo furuine mitaniŋgana ine, iŋoji Anuture jiŋo maio misi korure biŋe fukega. Oi niŋoreone moji me Sombunde mimerereŋ moji wakiru mina, oi jibu buŋo oŋuine oi so yobu reŋgainebi. Buŋo kekesiine oi jibu.
8 Baise aki o tounamatar ta marane tur aki abibinan nihamiy nabinamaim nabibinan na’at, gewasin nati orot i kwanihamiy nan wanatowan ana baimakiy nab.
9 Buŋo rone miku gobeŋ, oi akoŋ muŋambe yoo moke migo: Ŋoŋoji Bobiaŋ Biŋe roru maneru sabare forebuŋ, moji oi kepieru biŋe buŋo furuine mitaniŋgana ine, Anutuji oi qaiso gako misi korugo rakaine.
9 Iti tur i marasika ao naatu iban ao maiye, orot babin ta nan tur ta gewasin men Tur Gewasin iti kwanowar kwabitumatum na’atube nabibinan na’at, nati orot i gewasin kwanihamiy nan wanatowan ana baimakiy nab.
10 Buŋo oŋu migo, oi ŋiŋigoji ŋoneaŋi enarebi nake yoŋore jiŋoo sagabemiŋ ore eru so migoyoŋ, Anutuji ŋone nume iŋore jiŋo maio sagabemiŋ ore eru oi migo. Nonji moreŋ ŋiŋigo beufi mane narenimiŋ ore so yobu yameŋ keego. Jikigaru ŋiŋigo jiji eyareku dabe yarenobo ine, nonji Kristore gio babemiŋ ore embimbiŋganobo. Oŋu.
10 Ayu i men kafa’imo sabuw hai yasisir isan asisinafumih, en anababatun. Ayu akokok i God aniyasisir. Kwanotanot ayu asisinaftobon sabuw hiniyasisir? Ayu sabuw baiyasisir isan ana sisinaf na’at, ayu i men Keriso ana akir wairafin.
11 O ogopune, Bobiaŋ Biŋere fuŋne oi iŋi mane mukuinebi: Biŋe buŋo mitaniŋgaego, oi moreŋ ŋi moji so manji qougaroiŋ buŋo mime pega.
11 Taitu akokok anao kwanaso’ob, iti Tur Gewasin abibinan i men orot hai notamaim himatarimih.
12 Moji mo oi so qaji nareya. Oi moreŋ ŋi moreone so maneru sabarebeyoŋ, Yesu Kristoji iŋoyoŋe fuke nareru Bobiaŋ Biŋeine barariŋga nareko mane taniŋgabe nonde biŋe fukeya.
12 Naatu men orot ta biyanane abaimih, o men yait i’obaiyu’umih baise Jesu Keriso akisinamo i’obaiyu.
13 Ŋoŋoji nonde fuŋne soine manegobi. Juda ŋiŋigoji Anuture Kadi buŋo ore manjo eegobi, nonji rone yoŋore mamane boyoberu yoŋore so fukeru baku goboŋ. Oŋu goku Anuture maŋkekerisie kufufuŋ oi kaneru yaberu qaima eyareru goboŋ. Joineke kekesuesue eyareku roru sibiri yabebemiŋ ore eesoi baku goboŋ.
13 Ayu au yawas wan mi’itube Jew sabuw hai kwafirenamaim ama’am ana veya i kwaso’ob, naatu mi’itube God ana ekaleisia arab abi’a’afiy auman i kwaso’ob, auru men kafai kabeber ta ma’amih, asinaftobon ekaleisia ata gurus tasawar isan aiwa’an.
14 Juda ŋiŋigo jeŋoŋ ogopune gosanoŋuŋ moagoŋgo gobeŋ, nonji yoŋoreone boakoŋ oi gbiŋ eyare foreru Kadi buŋo ore manjo qaku goboŋ. Oŋu goku Juda eebobonoŋunde fuŋne poretiŋ boyoberu apa ŋasonoŋunde mimiti buŋo egu wakiiŋ ore mokemoke yobu yameŋ keku goboŋ.
14 Jew ata kwafiren wanawanan ayu ana ai ukwarin na’atube, naatu orot ayu bairi ai tufuw ta’imon wanawanahimaim ayu i abow me’at Jew ai kwafiren uwai’inah mi’itube hiyabunibun renan i abukikin.
15 Oŋu eru goboŋyoŋ, Anutuji ronekoŋ maŋgo beu maŋineone ŋone nuru iŋoyoŋunde roosoe nuko eru jiki yauŋmoririinere ore eru oŋga nareya. Oŋga nuya, iŋoji nonde buru iŋi maneme sagaya:
15 Baise God i taiyuwin ana manaw ana kabeberamaim ayu tufuwa’e’eka rubinu, naatu eafu i ana bowabow isan yasairu
16 Iŋoji Madeinere fuŋne noŋ barariŋga nareko maneiŋgo maneru Yesure Bobiaŋ Biŋe roru kotu kantri goineo raru yoŋore botugo mitaniŋgaru gobemiŋ ore najiya. Iŋoji oŋu najiya ore eru nonji pakereru fuŋfuŋgaineone fuŋgaru moreŋ ŋiŋigo yoŋore kajeqouŋ buŋore so yobu baaru weu yareru go wapeboŋ.
16 I Natun ayu isou iwa’an irerereb saise ayu Ufun Sabuw wanawanahimaim ata binan. Ayu men an orot ta biyanamaim binan abai,
17 Oŋuakoŋ Jerusalem sitio so roperu sosore ŋi aposol rone go wapebuŋ, yoŋoreo so raru fukeboŋ. Oŋu matayoŋ, oo akoŋ Arebia moreŋgo raru goku moke Damaskas sitio kirieboŋ.
17 o men an tur abarayah iyab ayu nou’umaim Jerusalem hima’am aitih baibais isan afefeyanih. Baise ayu i an tafaram Arabia arar yan atit imaibo aremor an Damascus bar merar atit.
18 Damaskas kiriebe gosa yokaomo tariko “Pita ŋoneru mane mukubemiŋ,” miku Jerusalem sitio roperu iŋoke gioboboine 15 ore so goboŋ.
18 Baitumatum abai ama kwamur tounu sasawar ufunamaim ana Jerusalem atit, Peter airi aidudur, nati’imaim fur rou’ab airi ama.
19 Oo goboŋyoŋ, sosore ŋi aposol goine oi so ŋone yabeboŋ. Ofoŋ gboine Jeims iŋo akoŋ ŋoneboŋ.
19 Naatu nati’imaim anan tur abarayan orot ta men aitin, Regah Jesu tain James akisinamo aitin.
20 Ore eru maneniŋ, buŋo quraŋga ŋarego, oi buŋo foriine fukega. Ikoine mo mata. Buŋo oi Anuture jiŋo maio migo.
20 Abisa akikirum i turobe, God so’ob ayu i men abifufuwen.
21 Jerusalem bokeru Siria eru Silisia moreŋgo raru kae goine roregaru goboŋ.
21 Nati ufunamaim ayu an tafaram Syria naatu Silisia wanawanahimaim efan ta sabuw ai nanawanih.
22 Oŋu raru goboŋyoŋ, Judia prowinsre maŋkekerisie kufufuŋ kubuine kubuine Kristoke qakatoru dimagobi, yoŋoji so ŋone nubuŋ ore damaŋ oo noŋ so mane muku nuku gobuŋ.
22 Nati ana veya Judea wanawanan sabuw baitumatumayah ta’ita’imon ayu men himanamu biyah rabimih.
23 Nonde biŋe buŋo iŋi akoŋ oi yoŋore kajeo rakame manebuŋ, “Rone kekesuesue ba noreru goya, iŋoji qowirieru goga. Mamanesiŋ buŋo mataeiŋ ore qaima banoreya, iŋoji damaŋ muŋanekoŋ yoo iŋoyoŋe buŋo oi akoŋ mitaniŋgaega.”
23 Baise sabuw afa hio, “Iti orot i marasika nati baitumatum isan it biyababan kakafin itit ea’asbunit, naatu sinaftobon baitumatum gurusin bai’enamih biwa’an, baise boun nati baitumatum isan ebibinan.”
24 Oŋu maneru nonde eru Anutu miteŋ garu gobuŋ. Oŋu.
24 Naatu God wabin hibora’ara’ah. Anayabin God ayu au yawas botabir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.