Atos 22
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Polji dimaku iŋi miya, “Ŋi ogopune, nonji buŋo mobeine mibemiŋ, oi kaje ruaru maneniŋ.”
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Hibru buŋoo buŋo miko maneru buŋoyaŋuŋ sosowo boke foreko dimakabi jikigaru miya,
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 “Noŋ Juda ŋi. Noŋ Silisia prowinsre taoŋ tinaine Tarsus oo fukebe Jerusalem siti yoo siŋaŋ nubi goku sogueboŋ. Goku sogueru waperu qaqaji tinaine Gamaliel iŋore buŋo rurumaŋgo ŋebe iŋoji Juda apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore Kadi buŋo eru eebobo oi poretiŋ qaji nareme ore mamaneine maneru goboŋ. Muŋambe ŋoŋoji sosowo Anuture buŋo rurumaŋgo roperu yameŋ keku iŋore jigo qaku gogobi, nonji ore so fukeru goboŋ.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 Oŋu goku ŋiŋigo Ofonde kadi boyoberu gobuŋ, oi yaberu ketotieru kekesuesue eyarebe joiserereŋ maneru goineji komebuŋ. Nonji ŋiŋigoine ŋiŋigoine oga yaberu gbediji (nigiŋ) kiperu witi pigo rua yabebe.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru minebobopuine sosowo yoŋoji oi soine manegobi eru yoŋoreo raru weu yarebeneŋ oi soine kitiŋgaku minobuŋ. Yoŋoji Juda ŋi soguine Damaskas sitio gogobi, yoŋore quraŋ rigaru narebi roru goboŋ. Oo ŋiŋigo Ofonde kadi boyoberu gobuŋ, nonji oi oŋuakoŋ ‘Geoine bokirie yarenimiŋ ore nigiŋ yaberu Jerusalem yo oga yaberu warebemiŋ,’ miku kadio raboŋ.”
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 “Kadio raboŋyoŋ, Damaskas siti bombeŋgabe oo ya mo iŋi fukeya: Una botuine oo kuririquraŋ soguine mo Sombuŋgone kirabori oŋuine fukeru pipa wakiru kemaga nuya.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Kemaga nume rondiŋgaru moreŋgo wakiru pebe Sombuŋgone buŋo mo iŋi fukeko maneboŋ, ‘Sol Sol, go wamore kekesuesue paio enareege?’
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 Oi maneru bokirieboŋ, ‘Ofoŋ, go moji?’ Oŋu bokiriebe najiya, ‘Noŋ Nazaret ŋi Yesu, kekesuesue enareege, noŋ oi.’
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Ŋi noke wareru dimagobi, yoŋoji kuririquraŋ oi noŋebuŋ, buŋo najiya, buŋo oi fonuŋine mo so manebuŋ.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 Oŋu najime nonji weuku miboŋ, ‘Ofoŋ, noŋ uruŋu ebemiŋ?’ Mibe najiya, ‘Go muŋambe yo pakereru Damaskas sitio rande Anutuji wamo ya bamiŋ ore miiŋ, oi moji gajiiŋ.’
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 Kuririquraŋ oiji jiŋone igako tiŋtuŋ qaku dimabe ŋi noke warebuŋ, yoŋoji meneo roru oga nubi Damaskas sitio rabeŋ.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 “Oo ŋi mo tinaine Ananaias goya. Iŋoji Anutu araŋ baku Mosesre Kadi buŋo poretiŋ boyoberu goya. Ore eru Juda ŋiŋigo Damaskas gobuŋ, yoŋoji sosowo araŋ fiine bateru gobuŋ.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 Iŋoji nondeo wareru maŋfuŋneo dimaku iŋi najiya, ‘Sol ogone, jiŋogo moke taŋa.’ Oŋu najime aua damaŋ oo akoŋ jiŋone taŋako piku ŋoneboŋ.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Ŋonebe Ananaiasji najiya, ‘Goji eebobo posiinere Rau ŋonende buŋo miineji gajiko maru fonuŋine manemeŋ. Noŋunde apa ŋaso yoŋore Anutu iŋoji go roosoe guko iŋore maŋ aŋi mane mukuine.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Go wamo ya ŋoneru manege, oi kitiŋgaku miku iŋore minebobo fukeru moreŋine moreŋine ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo munaŋ moge oŋuine dimaku goigoŋ.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 Ore eru go wamore etaŋqataŋ eru odigage? Bio pakereru iŋore tina oŋga wosiru minde miti meso garebeneŋ agiburaŋgo jureko posikeiŋ.’ Ananaiasji oŋu najiya.”
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 “Damaskas siti bokeru Jerusalem sitio kirieru boji soriŋgo oŋga wosibe Ofonde kobiji kema nume dimaku qohoŋ iru mo ŋoneboŋ.
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Iru oo Yesu ŋonebe nondeo wareru iŋi najiya, ‘Go kantri yoo nonde fuŋne eru Biŋe buŋone oi gbeŋ akoŋ so miku goigoŋ. Oi kitiŋgaku minde keta ruaru ŋadi ganimiŋ. Ore eru Jerusalem siti yo pipa bokeru raigoŋ.’
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 “Oŋu najime miboŋ, ‘Ofoŋ, yoŋoji nonde fuŋne manegobi. Nonji rone roregaru ŋiŋigo go manesiŋ garebuŋ, oi oŋgawowosi piine piine oo roperu bofuke yaberu kiperu ŋoŋoru joruinekeji yaberu goine witi pigo rua yaberu goboŋ.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Gore gio babapi ŋi Stiwenji fuŋnego kitiŋgaku miko qabi dariine wakiko nonji damaŋ oo oŋuakoŋ maŋfuŋyaŋuŋgo dimaku qotikeru marikuyaŋuŋ siŋaŋ garu dimabe qabi komeya.’
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 Oŋu mibe Ofonji najiya, ‘Nonji sore gugo go joroineo kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo raigoŋ.’ Oŋu.”
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Polji buŋo mobeine miya, oi ŋiŋigo kubu yoŋoji kaje ruaru manebuŋyoŋ, (Ofonji kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo raiŋgo miya,) buŋo oi maneru oo akoŋ sanaŋine akoŋ jojoraku oŋgabuŋ, “Use! Ŋi oŋuine oi qabi komeine. Oi moreŋgo niŋoke goiŋ ore so mata.”
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Oŋu jojoraku oŋgaku kambaŋ kereŋ qomukuru bokeru (kufuyaŋunji odeririŋgaru oderu) sunjeŋ pujeku sowoo kosabasa bokebuŋ.
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Oŋu ebuŋ Rom yoŋore mamari siŋaŋ qoruineji mitigako mamari ŋi yoŋoji Pol ogagaru raru mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu maŋineo ruabuŋ. Dobu maŋineo ruabi Juda yoŋoji oi wamore eru fonuŋ baku oŋgagobi, ore fuŋine maneiŋgo ore iŋi mitigaya, “Ŋoŋo Pol roru ŋoŋoru joruinekeji qaku weu tebi fuŋine totogo miko manekimiŋ.”
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Oŋu mitigayayoŋ, Pol roru kiperu kobiŋ joruinekeji qanimiŋgo ebi Rom mamari siŋaŋ moji bembeŋgo dimako Polji iŋi ojiya, “Rom qoqodure gawman yoŋoji sa kipe nubi meyaŋuŋgo gogo. Nonji ore (mimiti) paspot roru gogo. Ore eru ŋoŋo nonde buŋo so maneru osoeru kosa mitariru mo kobiŋ joruinekeji nunimiŋ, oi Rom mimiti rauine yoŋore jiŋoo sagaiŋ me mata?”
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Polji oŋu ojime mamari siŋanji maneru oo akoŋ mamari siŋaŋ qoruine iŋoreo raru biŋe buŋo iŋi ojiya, “Ŋi oiji Rom gawmande (mimiti) paspot roru goga. Ore eru go uruŋu emiŋ?”
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Oŋu ojime mamari siŋaŋ qoruineji Polreo raru weu teya, “Go fofori Rom gawmande (mimiti) paspot roru goge me mata? Oi mikande manebemiŋ.” Weu teme Polji bokirieya, “Fofori, nonji oi roru gogo.”
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Oŋu bokirieme ojiya, “Noŋ moneŋ soguine bokeru Rom qoqodure gawmande (mimiti) paspot furiine babe narebi gogo.” Ojiko Polji miya, “Oi fiineyoŋ, nonde mamaji Rom gawmande paspot roru goko nonji iŋore made fukeru oone tina oi roru gogo.”
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Oŋu miko ŋi weu tenimiŋ ore ebuŋ, yoŋoji oo akoŋ bokeru kirieru rabuŋ. Polji “Noŋ Rom gawmande paspot roru gogo,” miko mamari siŋaŋ qoruineji oi maneru Rom ŋi nigiŋ gateya ore eru waragaku sombuine maneya. Oŋu.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Kae fureko mamari siŋaŋ qoruineji pakereru Juda yoŋoji wamore Pol buŋoo ruaru mibuŋ, ore fuŋine poretiŋ maneiŋgo maneru soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru soriŋ kaunsol kubu sosowo yoŋoji tumaŋganimiŋ ore mitiga yareya. Oŋu tumaŋgabi miko Polre gbediine (nigiŋ) piruebi ogagaru wakiru yoŋore jiŋo maio ruame dimaya. Oŋu.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.