Atos 18
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NTLH
1 Ya oi fukeko Polji Atens siti bokeru Grik siti mo tinaine Korint oo raya.
1 Depois disso, Paulo saiu de Atenas e foi para a cidade de Corinto.
2 Korint raru Juda ŋi mo jiŋoine Akwila bofukeya. Akwila iŋoji Eisiare prowins tinaine Pontus oo fukeru jiki qoqodure siti Rom raru goya. Oo gome Sisa-kiŋ tinaine Klodius iŋoji mimiti iŋi ruaya, “Juda ŋiŋigo ŋoŋo sosowo Rom siti bokeru roiŋgainebi.” Oŋu mimiti ruaya ore eru Itali kantri bokeru Grik rakaru damaŋ oo Korint wapeya. Wapeko Polji bofukeru oi eru ŋonuŋine tinaine Prisila yokoreo raya.
2 Encontrou ali um judeu chamado Áquila, que era da província do Ponto. Fazia pouco tempo que ele tinha chegado da Itália com Priscila, a sua esposa. Eles tinham saído de lá porque o imperador Cláudio havia mandado que todos os judeus fossem embora de Roma. Paulo foi visitá-los
3 Gogoyakuŋ kitiŋganimiŋ ore kambaŋ akoine akoine babu. Polji oŋuakoŋ kambaŋ seri ako bobo ŋi. Ore eru yokoreo rako gioyaŋuŋ sogokoŋ peko yokoke goku peku kambaŋ seri ako gio moko babuŋ.
3 e acabou ficando ali para trabalhar com eles, porque a profissão de Paulo e a deles era a mesma, isto é, fazer barracas.
4 Baku gobi Sabat kombaŋ so oŋgawowosi pigo roperu Juda eru Grik ŋiŋigo yoŋoke Yesure fuŋne mi maneru bopogaru maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapakare yaberu goya.
4 E todos os sábados ele falava na sinagoga e procurava convencer os judeus e os não judeus.
5 Bapakare yaberu goko ogoyokaine Sailas Timoti yokoji Masedonia prowinsgone wapebire Yesure Biŋe damaŋ so mitaniŋgaru goya. Oŋu goku Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, iŋore fuŋne totogo yaduru buŋo oiji Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareya.
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da província da Macedônia, Paulo começou a dar todo o seu tempo para anunciar a mensagem. Ele afirmava aos judeus que Jesus é o Messias .
6 Maŋyaŋuŋ bapakareyayoŋ, Pol kiso eteru maŋqoqo buŋo gomogofo mitebi meineji jiŋoyaŋuŋgo qaku rufe qakioko wakiko iŋi yajiya, “Nonji baka so ebe ŋoŋo sibirigaru ore geoine oi nonde paio ruanimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. Oi ŋoŋo-ŋaŋe osiganimiŋ. Ŋoŋo Biŋe buŋo qomukubi nonji soine boke ŋaberu muŋambe dimaku ropeiŋ, oo kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo kirieru rabemiŋ.”
6 Mas alguns deles ficaram contra Paulo e o xingaram. Então, em sinal de protesto, ele sacudiu o pó das suas roupas e disse: — Se vocês se perderem, os culpados serão vocês mesmos. A responsabilidade não será minha. De agora em diante vou anunciar a mensagem aos não judeus.
7 Oŋu yajiru boke yaberu oŋgawowosi pi qaŋaŋineo ŋi mo tinaine Titius Jastus iŋore pigo roperu goya. Iŋoji Juda ŋi matayoŋ, jibu Anuture ohowe baku miteŋ gaku goya.
7 Então ele saiu de lá e foi morar na casa de um homem chamado Tício Justo, um não judeu que adorava a Deus. A casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Qaŋaŋineo rayayoŋ, oŋgawowosi pire siŋaŋ tinaine Krispus eru iŋore ŋonuŋ made yoŋoji sosowo maŋyaŋuŋ kerisieru Ofoŋ manesiŋ gabuŋ. Oŋuakoŋ Korint ŋiŋigo goine Polre buŋo manebuŋ, yoŋoreone kokoineji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi miti meso rau yarebuŋ.
8 Crispo, que era o chefe da sinagoga, também creu no Senhor Jesus, e todas as pessoas da sua casa também creram. Muitas pessoas da cidade de Corinto ouviram a mensagem, creram e foram batizadas.
9 Polji ubu mogo kubaŋ peko Ofonji qohoŋ oduko iru ŋoneko iŋi ojiya, “Go kokoi so maneigoŋyoŋ, Biŋe buŋo sanaŋgaru miku goigoŋ.
9 Certa noite Paulo teve uma visão, e nela o Senhor disse:
10 Siti yoo ŋiŋigo kubu kokoine yoŋoji nonde biŋe fukegobi. Ore eru nonji goke gobe moji ya mo so fuŋgaru bosembea guiŋ.”
10 porque eu estou com você. Ninguém poderá lhe fazer nenhum mal, pois muitas pessoas desta cidade são minhas.
11 Ore eru Polji damaŋine bojoraru yoŋore botugo gosa moakoŋ eru kaiŋ 6 ore so goku Anuture Biŋe buŋo qaji yareru goya.
11 E Paulo ficou ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus àquela gente.
12 Qaji yareku goyayoŋ, Rom yoŋoji ŋi Galio bapakarebi Akaia prowinsre kiap gawana goya, damaŋ oo Juda minebobo yoŋoji qodureru Pol kiso eteru poreru buŋo koroineo ruabuŋ.
12 Quando Gálio se tornou o governador da província da Acaia, os judeus se juntaram contra Paulo. Eles o agarraram, o levaram ao tribunal
13 Buŋo iŋi ore ruabuŋ, “Ŋi yo oiji ŋiŋigo bobojibu ba yareega. Rom yoŋoji mimitiyaŋuŋ ruabi pega, iŋoji ŋiŋigo kadi oi odureru Anuture ohowe baku miteŋ ganimiŋ ore maŋbapakare ba yareega.”
13 e disseram ao Governador: — Este homem está querendo convencer o povo a adorar a Deus de um modo que é contra a nossa
14 Buŋo oŋu sakiineo ruaku mibi Polji buŋo mobeine miiŋgo eko kiap gawana Galio iŋoji Juda ŋiŋigo oi iŋi yajiya, “Juda ŋiŋigo ŋoŋore botugo moji ŋi qame komena me baka sembene yobu mo bana ine, ore eru nonji soine buŋoŋaŋuŋ kaje ruaru manenobo.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Judeus, se isso fosse alguma falta grave ou um grande crime, seria justo que eu tivesse paciência para escutá-los.
15 Oŋuyoŋ, ŋoŋore botugo mamanesinde buŋo fukeko tina furuine furuine oŋgaku kekepari ruaru mimitiŋaŋuŋ uruŋu enimiŋ, oi ŋoŋo-ŋaŋunde yobiŋ. Nonji ya oŋuine oi osoeru mitaribemiŋ ore so mata.”
15 Mas, como é só uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam vocês mesmos. Eu não vou ser juiz nesses assuntos.
16 Oŋu yajiru buŋo koroineone yobe yabeme wakibuŋ.
16 Em seguida os expulsou do tribunal.
17 Wakiru yoŋoyoŋe akoŋ qodureru moko riŋaru oŋgawowosi pire siŋaŋ tinaine Sostenes oi qafagaru roru wareru buŋo koroinere kadi mau siroŋgo ruaru qabuŋ. Qabi kiap gawana Galioji oi ŋoneru ore eru jiŋoine ŋoneketa eru foriine mo so fukeya. Oŋu.
17 Então eles agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e o surraram diante do tribunal. Porém Gálio não se importou com isso.
18 Polji jibu jikigaru Korint sitio una kokoine goya. Go foreru maŋkekerisie ogopuine momojoyaŋuŋ miku boke yaberu Prisila eru Akwila oga yaperu koego rakaru ogâre odigaru ŋebuŋ. Rone Anuture jiŋo maio iŋi miya, “Nonji Anuture gio damaŋ so yameŋ keku babemiŋ.” Buŋo oŋu miku oi mimipaŋ buŋoji kiperu goya. Damaŋ oi tariko koego kae tinaine Seŋkria oo rakaru mimipaŋ buŋore miko qoru siki ketigabuŋ. Ogâ mo Siria prowinsgo raiŋgo eya, oi bofukeru oo roperu kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako rabuŋ.
18 Paulo ficou muitos dias com os cristãos em Corinto. Depois se despediu deles e embarcou num navio para a província da Síria, junto com Priscila e o seu marido Áquila. Antes de embarcar em Cencreia, ele rapou a cabeça como sinal de que havia cumprido uma promessa que tinha feito a Deus.
19 Raru Efesus taoŋgo roperu Polji Prisila eru Akwila boke yapeyayoŋ, iŋoyoŋe oŋgawowosi pigo roperu Juda yoŋoke Yesure fuŋne mimane ebuŋ.
19 Eles chegaram à cidade de Éfeso, e Priscila e Áquila ficaram ali. Paulo entrou na sinagoga e falou com os judeus.
20 Mimane ebi iŋi weu tebuŋ, “Go soine damaŋ joroine niŋoke goigoŋ.” Oŋu weu tebuŋyoŋ, Polji ore maŋmoakoŋ so eya.
20 Então lhe pediram que ficasse com eles mais tempo, porém ele não quis.
21 Ore eru momojo iŋi yajiya, “Anutuji ore ‘Oŋ,’ miiŋ ine, soine kirieru ŋoŋoreo warebemiŋ.” Oŋu yajiru ogâ mogo ropebi kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako Efesus bokeru rabuŋ.
21 E, quando foi embora, disse: — Eu voltarei, se Deus quiser. Então Paulo embarcou e partiu de Éfeso.
22 Raru taoŋ mo tinaine Sisaria oo roperu ogâ bokeru moreŋ kadi Jerusalem ropeya. Roperu kirieru maŋkekerisie kufufuŋ mijeriyaŋuŋ yajiya. Oi yajiru ŋeku pakereru rakaru Antiokia sitio raya.
22 Quando desembarcou em Cesareia, foi logo para Jerusalém. Ali ele fez uma curta visita à igreja e depois seguiu para Antioquia da Síria. A terceira viagem missionária de Paulo
23 Antiokia sitio raru gokame sonda goine tariko boke yaberu kadio raya. Kadio raru Galesia eru Frigia prowins yoyoka oi yatureru moreŋ so roregaru kiŋariŋ sosowo ŋone yaberu kegbore yabeme sanaŋgabuŋ. Oŋu.
23 Depois de ficar algum tempo em Antioquia, ele foi embora. Atravessou a província da Galácia e o distrito da Frígia, indo de um lugar para outro e animando todos os cristãos.
24 Damaŋ oo Juda ŋi mo tinaine Apolos oi Efesus wareya. Apolos iŋoji Ijiptre siti tinaine Aleksandria oo fukeru goku mamane pigo ropeme tariko Biŋe Quraŋ raŋgbainere buŋo fiine akoŋ mane mukuya. Oi mane mukuru fuŋine miko buŋoinere kamasi ore ŋiŋigo moreŋ so aŋi kokoine maneru jeriebuŋ.
24 Um judeu chamado Apolo, nascido na cidade de Alexandria, havia chegado a Éfeso. Ele falava muito bem e tinha um conhecimento profundo das Escrituras Sagradas .
25 Ofonde kadi boyobeniminde fuŋne qaji tebi Anuture jo borunji maŋineo jaya. Yesure fuŋne poretiŋ poretiŋ qaji yareru Jonji miti meso rau yareya, ore fuŋine soine mane sarigaru miya. Oi miyayoŋ, ore mobeine mo bokeya. Moro Tiriineji rau norega, oi so maneya.
25 Era também instruído no Caminho do Senhor , falava com grande entusiasmo, e o seu ensinamento a respeito de Jesus era correto; porém conhecia somente o batismo de João.
26 Iŋoji wareru oŋgawowosi pi maŋineo fuŋgaru buŋo usuŋ suŋsuŋineke miya. Miko Prisila Akwila yokoji buŋoine maneru dimaku ogabire yokore pigo rabuŋ. Raru Anuture fuŋne fiine akoŋ jikigaru mitaniŋgaru ojibire maneya.
26 Ele começou a falar com coragem na sinagoga . Priscila e o seu marido Áquila o ouviram falar; então o levaram para a casa deles e lhe explicaram melhor o Caminho de Deus.
27 Apolosji Grik kantrire mobe tinaine Akaia oo raiŋgo maneko Efesus maŋkekerisie ogo yoŋoji kitiŋga tebuŋ. Kitiŋga teru Akaia kiŋariŋpuyaŋuŋ yoŋore quraŋ iŋi quraŋgabuŋ, “Ŋi yo keporeinebi.” Apolosji quraŋ oi roru Akaia prowinsgo raru ŋiŋigo Anuture yauŋmoriri mane taniŋgaru maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, oi kokoine bapi yabeya.
27 Quando Apolo resolveu ir para a província da Acaia, os cristãos de Éfeso o animaram e escreveram cartas para os irmãos de lá, pedindo que o recebessem bem. Chegando lá, ele ajudou muito aqueles que, pela graça de Deus, haviam crido.
28 Bapi yaberu “Yesuji Munaŋqoqo Rauine fukega,” miku ore fuŋine oi Biŋe Qurande buŋoine buŋoine oseru oo yaduko manebuŋ. Juda yoŋoji buŋo oi maneru migobobo ebi noigoi fukeyayoŋ, Apolosji Anuture usuŋ paio dimaku buŋoyaŋuŋ totogo kepieko wakibuŋ. Oŋu.
28 Pois Apolo, com argumentos fortes, derrotava os judeus nas discussões públicas, provando pelas Escrituras Sagradas que Jesus é o Messias .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.