Apocalipse 18

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ mo usuŋine ropekiine ŋonebe Sombuŋgone fukeru wakiko kuririquraŋineji moreŋ ba tamaeya.
1 Depois disso vi outro anjo descendo do céu. Ele tinha um grande poder, e o seu brilho iluminava toda a terra.
2 Wakiru sanaŋine yobu jojoraku iŋi oŋgaya, “Babilon siti sogo oi ketotiebuŋ. Oi fofori ketotiebi ŋeririkeya. Ŋiŋigo mataebi gemokaku fuŋne fuŋne yoŋoji akoŋ tumaŋgaru piyaŋuŋ oo babi yoŋore kae qoruine fukeya. Weboine weboine sowoyaŋuŋke eru mamagiyaŋuŋke yoŋoji akoŋ oo tumaŋgaru youyaŋuŋ kosa baru waigo gogobi.
2 E gritava com voz forte: — Caiu! Caiu a grande Babilônia ! Agora quem vive ali são os demônios e todos os espíritos imundos. Todos os tipos de aves e feras imundas e nojentas vivem nela.
3 “Anutuji oi yoore eru miko ketotiebuŋ: Kantri sosowo yoŋoji ŋigo iŋore boesaure eru maŋyaŋuŋ pakereme bobojibu ebi Anuture maŋ rigaŋgaya. Yombeŋine oi paiyaŋuŋgo ropeko wain obu noegobi ore kamasi manebuŋ. Morende kiŋ koitoine koitoine yoŋoji ŋigo iŋoke boesau ekesoŋ eku gobuŋ. Rojiki bajiki ŋiŋigoji moreŋ so oone wareru mebo kuririyaŋuŋke furiine baiŋgo ruabi mokemoke yobu poreru batiqatiine tomiri goya. Iŋore baporere eru yoŋoji tinabiŋeineke kobike fukeru ŋiŋigo ropekiine fukebuŋ.”
3 Pois todas as nações beberam do seu vinho, o vinho forte do seu desejo imoral. Os reis do mundo inteiro cometeram imoralidade sexual com ela, e os homens de negócio deste mundo se enriqueceram à custa das práticas sexuais sujas da prostituta.
4 Ore ŋadio Sombuŋgone moji buŋo najime iŋi maneboŋ,
4 Então ouvi outra voz do céu, que disse: — Saia dessa cidade, meu povo! Saiam todos dela para não tomarem parte nos seus pecados e para não participarem dos seus castigos!
5 Ŋigo oiji agiburaŋine eba eku paio paio ruame roperu qonikiŋ boua forega.
5 Pois os seus pecados estão amontoados até o céu, e Deus lembra das suas maldades.
6 Eebobo kekesiine goine eŋareku gobuŋ, ŋoŋo ore so bokirie eyareinebi. Sembene eba eku gobuŋ, ŋoŋo ore geo ateine yoyokare so bokirie yarebi paiyaŋuŋgo ropeiŋ.
6 Deem a ela o mesmo que ela deu a vocês; paguem em dobro o que ela fez. Encham a taça dela com bebida duas vezes mais forte do que a bebida que ela preparou para vocês.
7 Ŋigo oiji mebo kuririineke mokemoke yobu poreru tinabiŋe ropekiine bofukeru batiqatiine tomiri goya. Ore geoine iŋoyoŋunde ŋoŋoruji ŋorugaru yo kinjijiineo joiserereŋ mokemoke yobu etebi jiŋgeŋ keku beusembe goiŋ. Iŋoyoŋunde maŋgo iŋi manesuku kosa miega,
7 Deem a ela tanto sofrimento e tristeza quanto luxo e ela deu a si mesma. Porque ela pensa assim: “Estou sentada aqui como rainha! Não sou viúva e nunca mais vou sofrer!”
8 Oŋu kosa miega ore eru Anutuji geoine bokirie teko damaŋ moakonde maŋgo iŋore paio ropeiŋ.
8 Por isso num mesmo dia cairão sobre ela estas pragas: doenças, dor e fome, e ela será queimada no fogo. Pois o Senhor Deus, que a julga, é poderoso.
9 Misigo ruabi jako ju konduŋ pakereiŋ, kantriine kantriine sosowo yoŋore kiŋ koitoyaŋunji oi ŋoneru soguŋ baru kuyonimiŋ. Kiŋ koito yoŋoji iŋoke boesau eru gobuŋ. Meboine kuririyaŋuŋke mokemoke yobu ore jebe jeriine iŋoke eru jerieru gobuŋ, yoŋoji iŋore eru kimagu kenimiŋ.
9 Os reis do mundo inteiro que tomaram parte na imoralidade e na corrupção dela vão gritar e chorar quando virem a fumaça do seu incêndio.
10 Kimagu keku ŋoŋoruji ŋorugabi yo kinjijiineo joiserereŋ mokemoke yobu maneiŋ, ore eru odepariru jojorigo dimaku iŋi kuyoku minimiŋ, “O Babilon siti biŋeroroineke, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore ‘Yei! Yei!’ miku kuyogobeneŋ. O siti usuŋ-ŋaŋuŋ soguine, Sombuŋ Rauineji geoine bokirie yareme pipa aua moakonde maŋgo paiŋaŋuŋgo ropeko joiserereŋ soguine manegobi. ‘Yei! Yei!’ miku kuyogobeneŋ!”
10 Eles ficam de longe porque têm medo de tomar parte no castigo que ela vai sofrer e dizem: — Ai de você! Ai de você, Babilônia, grande e poderosa cidade! Em apenas uma hora você já foi castigada!
11 Kantriine kantriine yoŋore rojiki-bajiki ŋiŋigo yoŋoji oŋuakoŋ soguŋ banimiŋ. Moji jikigaru yoŋore meboyaŋuŋ furiine so baeiŋ ore kimagu keku kuyonimiŋ.
11 Os comerciantes do mundo inteiro também gritam e se lamentam por causa dela porque ninguém mais compra os produtos deles.
12 Kuririyaŋuŋ goul, silwa, oŋgiŋ foriineke eru bote koruŋ oi Babilon yoŋoji me goineji so furiine banimiŋ. Kambaŋyaŋuŋ gbagbataeŋine, boboroŋ yojuŋ iruine, boboroŋ yobu eru kambaŋ tinaine silk oi so furiine banimiŋ. Yo fiine yobu fuŋne fuŋne ore botuyaŋuŋ eru mequraŋyaŋuŋ fuŋne fuŋne oi so jikigaru furiine banimiŋ. Kuririyaŋuŋ elefant siaineji babaine, oi omaine penimiŋ. Uqo koro jae ŋeŋe yayaŋuŋ yo furiyaŋuŋ soguine soru, keŋgoŋ, musi, ajo eru yoware oiji babaine, oi omaine penimiŋ. Jonu aeŋ yoŋuŋine brons eru aeŋ gogobuineji babaine eru ko tinaine mabol oiji babaine oi omaine penimiŋ.
12 Ninguém compra o seu ouro, prata, pedras preciosas e pérolas; nem o seu linho finíssimo, a sua púrpura , a sua seda e a sua lã vermelha; nem qualquer espécie de madeira rara ou qualquer tipo de objetos feitos de marfim e de madeira cara, de bronze, ferro e mármore;
13 Babilon yoŋoji mara (sinamon) eru jama goine oi so furiine banimiŋ. Sakire toki tinaine mor, jinaŋ yojikou eru sakire mumundo goine oi so furiine banimiŋ. Juŋ, wowoyuŋ, jinaŋ eru kouine fukeiŋ ore ya goine oi so furiine banimiŋ. Oŋuakoŋ wain obu, oliwe yore oil, wit koruŋ eru flaua uqoine oi so furiine banimiŋ. Bulmakao, lama, kaneŋkuku eru kaneŋkuku kereta oi so furiine banimiŋ. Rone kiŋaŋqoqo ŋiŋigo furiyaŋuŋ baku gioo rua yabebi saki fu me maŋ mamanesuyaŋunji sembearu sibirigaya. Oŋu so jikigaru eenimiŋ.
13 nem canela, cardamomo , incenso, mirra ou perfumes. Ninguém compra o seu vinho, azeite, farinha de trigo e trigo em grão; nem gado e ovelhas, cavalos e carruagens, nem escravos ou outros seres humanos.
14 Rojiki-bajiki ŋiŋigo yoŋoji Babilon ŋigo iŋore iŋi minimiŋ, “Yo foriine noinde aŋi maneru gomeŋ, oi mataebi omaine goge. Touŋmoririgo eru mebo komoŋgo kuririyaŋuŋke oi sosowo boke guru mataebi taqararaŋine goge. Oi damaŋ mogo moke bofukeniminde so mata.”
14 Os comerciantes dizem à cidade: — Acabaram todas aquelas coisas boas que você tanto desejava, e você perdeu para sempre toda a riqueza e toda a fama que possuía e não as encontrará mais.
15 Rojiki-bajiki ŋiŋigo mebo komoŋyaŋuŋ oŋu oŋu furiine banimiŋgo ore ruaru siti oone moneŋ goul (juŋe boreŋ) poreru tinabiŋeyaŋuŋke fukebuŋ. Yoŋoji jojorigo dimakabi goineji ŋoŋoruji ŋorugabi yo kinjijiineo joiserereŋ mokemoke yobu maneya, ore eru popureru kuyoku kimagu kenimiŋ.
15 E os comerciantes, que se tornaram ricos negociando naquela cidade, ficarão de longe, com medo de serem castigados junto com ela. Eles vão gritar e lamentar assim:
16 Kimagu keku iŋi minimiŋ, “O siti sogo, yobiŋ paiyaŋuŋgo ropeiŋ ore ‘Yei! Yei!’ oŋgaku kimagu kegobeneŋ. Yoŋoji kambaŋyaŋuŋ gbagbataeŋine, boboroŋ yojuŋ iruine eru boboroŋ yobu oi kebi. Kuririyaŋuŋ goul, oŋgiŋ foriineke eru nigiŋ eri goineji basariga ekabi kamasiyaŋunji buruburuineke fukeya.
16 — Ai da grande cidade! Ai da cidade que estava vestida de linho finíssimo, de púrpura e de lã vermelha e que se enfeitava com joias de ouro, com pedras preciosas e com pérolas!
17 Oŋu ebuŋyoŋ, mebo komoŋyaŋuŋ oŋuine mokemoke yobu oi pipa aua moakonde maŋgo sibirigaru jibugaru mataebuŋ.” Oŋu mibuŋ.
17 Em somente uma hora ela perdeu toda a sua riqueza! Todos os capitães de navios e todos os passageiros, marinheiros e outros que ganham a vida no mar ficaram de longe.
18 Ŋigo yasogo tinabiŋeineke ruabi jako misi boruŋinere ju konduŋine pakereiŋ, oi jojorigo dimaku ŋoneru bibie sorieru iŋi minimiŋ, “Siti biŋeroroineke yoore ogoine damaŋ mogo so peya.”
18 Então, vendo a fumaça do incêndio da cidade, gritaram: — Nunca houve uma cidade igual a esta grande cidade!
19 Oŋu miku rufe pujeku kome rauku oŋgaku jiŋgeŋ keku woru kuyoku iŋi mibuŋ, “O siti sogo, aua moakonde maŋgo yaine sosowo sibirigaru jibugaru mataeya. Ŋiŋigo ogâyaŋuŋke sosowo koego ra wareru meboyaŋuŋ furiine banimiŋ ore eru oone moneŋ goul (juŋe boreŋ) boakoŋ porebi siti oiji biŋeroroineke fukeya. Yobiŋ paiyaŋuŋgo ropega ore ‘Yei! Yei!’ miku kuyogobeneŋ.” Oŋu mibuŋ.
19 Em sinal de tristeza eles jogaram pó sobre a cabeça, choraram e gritaram assim: — Ai da grande cidade! Ai da cidade onde, à custa da sua grande riqueza, se enriqueceram todos os que tinham navios no mar! E em apenas uma hora ela perdeu tudo!
20 Yoŋoji eebobo kekesiine goine eyareku gobuŋ, Anutuji ore buŋoine mitariku geoine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeko joiserereŋ soguine maneegobi. Ore eru Sombuŋ kaeo gogobi, ŋoŋo iŋore eru kokoriaŋ keinebi. Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine, aposolpuine eru kajeqouŋ ŋiŋigo ŋoŋo jerieru saoreŋ qaku goinebi.
20 Alegrem-se, ó céus, por causa da destruição dessa cidade! Alegrem-se, povo de Deus, apóstolos e profetas ! Pois Deus a condenou pelo que ela fez a vocês!
21 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ usuŋine ropekiine moji wareru ko yasogo yobu ro maiŋgaru koego bokeme rakame iŋi miya, “Anutuji siti soguine biŋeroroineke oi yoore so joineke ketotieru kerisieme rakaru matae foreiŋ. Matae foreko jiki damaŋ mogo so bofukenimiŋ ore so fukeiŋ.
21 Então um anjo forte levantou uma pedra do tamanho de uma grande pedra de moinho e a jogou no mar. E disse: — É assim que a grande cidade de Babilônia será jogada fora com violência e nunca mais será vista.
22 Ŋoŋo siti oo oguŋ qaku gita kulele qaku kuŋ qeŋ puteru kiki keku woru gobuŋ, ore fonuŋ damaŋ mogo moke so manenimiŋ. Babilon ŋoŋore ŋiŋigo mamane gioyaŋuŋ fuŋne fuŋne baku gobuŋ, oi tariya. Dokta didiman, qaqaji klak eru oŋuine oi oo moke so yobu bofuke yabenimiŋ. Wit kurumbu koruŋ oŋgiŋ yoyokare botugo ruaru bopisigabi (mill) fonuŋine fukeya, ore kinji-minjijiineji mataeme sitiji benoŋ baru peiŋ.
22 A música dos tocadores de harpa , de flauta e de trombeta e as vozes dos cantores nunca mais serão ouvidas em você, e em você nunca mais será encontrado nenhum trabalhador de qualquer ofício, e nunca mais se ouvirá em você o barulho das pedras de moinho!
23 “Rone sitiyaŋunde piine sosowo oi doiyaŋuŋke tamaebuŋyoŋ, tatama oiji kobeme dabuqisiri peiŋ. Ŋire ŋadipuyaŋunji ŋigore boreŋ furiine kaneŋ koboru boruŋ mibi ŋigore daritifepuji kokoriaŋ baru jebe ruaru buŋo jere eru jeri eku gobuŋ, kokoriaŋ oŋuinere fonuŋ oi moke maneniminde so mata. Babilon ŋoŋore rojiki-bajiki ŋiŋigo oi kantriine kantriine oo mane yarebi tinabiŋeyaŋuŋke fukeru gobuŋ. Yoŋore agikeareko munaŋqoqo ŋiŋigo oi moreŋ so ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bojibugabi tiŋtuŋ qaru gobuŋ.” Sombuŋ mimererenji oŋu miya.
23 Em você jamais brilhará a luz de uma lamparina, e nunca mais se ouvirá em você a voz dos noivos e das noivas. Os seus comerciantes foram os mais poderosos do mundo, e com feitiçaria você enganou todos os povos da terra.
24 Babilon oi yoore eru sibirigaya: Kajeqouŋ ŋiŋigo eru Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine oi yoŋore botugo kosa meafaine eru yabebi komebi dariyaŋunji wakiya. Yoŋore dari eru moreŋgo ŋiŋigo goine yabebi komebuŋ, sosowo yoŋore darire geoji yoŋore paio ropeko gobuŋ. Fuŋneyaŋuŋ oŋuine bofukebi peya. Oŋu.
24 A grande Babilônia foi castigada porque nela foi encontrado o sangue dos profetas, o sangue do povo de Deus e o de todos os que foram assassinados na terra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.