1 Coríntios 11

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nonji Kristore mosi oŋuine eego, ore so ŋoŋoji nonde mosi boyoberu goinebi. Oŋu.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Nonji ya sosowo eego, ŋoŋo oo manesu nareegobi ore sage sogo miŋarego. Ŋoŋo qaji ŋareboŋ ore so buŋone reŋgaru boyobeegobi, ore eru miteŋ ŋabego.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Nonji ŋoŋo buŋo yo mane mukuniminde manego: Kristoji ŋi sosowo niŋore qorunoŋuŋ fukega. Ŋiji ŋigore qoru fukega eru Anutuji Kristore qoru fukega.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Ore eru ŋi ŋoŋo duŋaŋuŋ qomukuru oŋga wosiru Anuture buŋo mibi sagaiŋ. Ŋi sosowoji qoruŋaŋuŋ kemagaru oŋga wosigobi, me Anuture kajeqouŋ buŋo mitaniŋgagobi, Anutuji yoŋore mamaneyaŋunde maneme mimiineke fukeko yoŋoyoŋe baba waki eegobi.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Oŋuyoŋ, ŋigo moji qoruine so komoŋgaru tumoqoqo tutumaŋgo oŋga wosiga me Anuture kajeqouŋ buŋo mitaniŋgaga, iŋoji ŋoeine qoru fukega, oi mimi qa teru iŋoyoŋe bawaki eeiŋ. Oŋu eru qoru sikiine sosowo ketigabi totogo mo goiŋ ore so fukeiŋ.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Ŋigoji qoruine so komoŋgaga ine, iŋoji qoru sikiine oŋuakoŋ miko ketigabi sagaiŋ. Oi sagaiŋyoŋ, ŋigoji qoru sikiine miko ketigabi mimiineke egu fukeiŋ. Ore eru qoruine komoŋgaru goko sagaiŋ.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Ŋigoji ŋoeinere kuririine fukegayoŋ, ŋiji Anuture sasako eru kuriri fukega. Ore eru ŋiji qoruine so komoŋgako sagaiŋ.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Oi yoore eru: Ronekoŋ ŋiji ŋigogone so fukeyayoŋ, ŋigoji ŋigone fukeya.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Anutuji ŋi oi ŋigore matayoŋ, ŋigo oi ŋire eru bofukeme gogobi.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Fuŋine ore eru ŋigoji usuŋ rurumaŋgo gogore soi oi qoruine komoŋgaru goko sagaiŋ. Oŋu fukeko Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji arambobore mosi fiine ŋoneegobi.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Oŋu sagaiŋyoŋ, Ofoŋke qakatoru gobeneŋ ŋigoji ŋire buŋo so odureru iŋoyoŋere aŋigo kosa so goine. Ŋiji oŋuakoŋ ŋigore buŋo so odureru iŋoyoŋere aŋigo kosa so goine.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Ŋigoji ŋire siagone fukeko ore so ŋiji oŋuakoŋ ŋigore kua maŋgone fukeru gogobeneŋyoŋ, yareya sosowore kukure Rau oi Anutu.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Ore eru ŋigoji qoruine so komoŋgaru Anutu oŋga wosiko sagaiŋ me mata? Buŋo oi ŋoŋo-ŋaŋe osoeru kipeinebi.
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Anutuji ŋiŋigo bofuke noberu moreŋgo moko gogo burugaya, buru oi ŋoneru osoeru mosi yo iŋiine mane taniŋgagobeneŋ me mata? Ŋiji qoru sikiine so ketigame joroga ine, oiji mimigaŋgaŋ ega.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Anutuji ŋigore qoru siki joroine oi komoŋine fukeiŋ ore oteme goga. Ore eru ŋigoji qoru sikiine so ketigame joroga ine, oiji kuririine fuke tega.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Moji buŋo ore eru noigoi eiŋgo manega ine, nonji ore eru buŋo moakoŋ iŋi mibemiŋ: Anuture kufufuŋine kufufuŋine Anutu miteŋ ganimiŋ ore tumaŋgaegobi, yoŋoji niŋoke maŋmoakoŋ eru mosi oi akoŋ boyoberu mosi goine useegobi. Oŋu.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Ŋoŋo maŋkekerisie tutumaŋgo tumaŋgaru oo so fiaegobiyoŋ, jikigaru sembeqombeaegobi. Ore eru nonji so miteŋ ŋabegoyoŋ, buru ruaru mitiga ŋarego.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Buŋo fuŋfuŋgaine mo kajeneo rakame iŋi maneboŋ, “Ŋoŋo maŋkekerisie kufufunde tutumaŋgo tumaŋgaegobi, oo botuŋaŋuŋgo kekepari eegobi.” Buŋo oi mikabi maneru mobeine akoŋ foriine fukega, oŋu manesiŋ gago.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Botuŋaŋuŋgo roiŋgaru qoko memenda ebi Anutuji ŋone ŋabeko uri ŋoŋoji mamanesinde esoigo dimaku sanaŋganimiŋ eru uri ŋoŋoji so saganimiŋ, buŋo oiji totogo fukeega. Ore eru maŋyoka so manego.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Maŋkekerisie tutumaŋgo tumaŋgaegobi, oo Ofonde tebu mokiine noninde mosi so boyobeegobi.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Oi yoore eru migo: Tebu mokiine noegobi, oo sogokoŋ matayoŋ, bubu uqoŋaŋuŋ roru fuŋgaru kosa nobi tariko goineji jikigaru uqore komeru goineji obu sanaŋine kokoine noku bobojibu bofukegobi.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Kubaŋ piŋaŋuŋ pe ŋarega me mata? Oo soine uqo eru obu noinebi. Anuture maŋkekerisie kufufuŋ mipemiriŋ eŋareiŋgo ore manegobi me ŋiŋigo wakiqoqoine uqo munjaŋyaŋuŋ tomiri oi bawaki yabenimiŋgo manegobi me? Ore eru nonji ŋoŋo miteŋ ŋabebemiŋ ore manegobi me? Oŋu mata yobu. Uruŋu miŋarebe sagana?
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Ofonji buŋo nareya, nonji ŋoŋoji oŋuakoŋ oi manenimiŋ ore iŋi mibemiŋ: Ofoŋ Yesu babae batebuŋ ubu oo poroŋ roya.
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 Oi roru mifiagaru daŋge miku bajiru iŋi miya, “Yo nake fune. Oi ŋoŋore eru ŋarego. Oi noku noŋ manesu nuku goinebi.”
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Oŋu mime no forebi oŋuakoŋ popu roru iŋi miya, “Popu yo jojofo gariine fukega. Nonde dari yoji Anuture jojoko basanaŋgako peine. Oi noenimiŋ so noŋ manesu nuku goinebi.”
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Poroŋ eru popu oone noegobi, oo damaŋ so Ofonji komeya, ore biŋe ba taniŋgaru go ropebi kirieru wareko tariiŋ.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Ore eru moji poroŋ me Ofonde popu oone iriŋbiriŋ paiineo noga, iŋoji Ofonde fu eru dari baba waki eru agiburaŋineke fukega.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Ore eru ŋiŋigo niŋo noŋunde maŋnoŋunde fuŋne osoeru poroŋ eru popu oone nobeneŋ sagaiŋ.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Moji Ofonde fu eru dari so araŋ baku uqo munjaŋ mo oŋuine kosa noiŋ, Ofonji iŋore buŋo mitariko yobiŋ paiineo ropeiŋ.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Kosa noku gobuŋ ore eru ŋiŋigo boakonji botuŋaŋuŋgo wirieru jibe bofukebi kokoineji niniŋgaru kome forebuŋ.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Kome forebuŋyoŋ, noŋunde maŋnoŋuŋ osoenobeŋ ine, Anutuji buŋonoŋuŋ osoeru mitariko yobiŋ so bofukekimiŋ.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Oi so bofukekimiŋyoŋ, Ofonji buŋonoŋuŋ osoeru mitariku oŋu damaŋ yoo botiŋ nobeega. Jiki mitari noreko ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoke sogokoŋ misi korugo egu rakaiŋ ore botiŋ nobeega.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Ore eru maŋkekerisie ogopune, uqo nokimiŋ ore tumaŋgaenimiŋ, oo ŋoŋo-ŋaŋunde odi ee eru sogokoŋ noeinebi.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Moji uqore etega ine, iŋoji iŋoyoŋunde pigo uqo munjaŋine noine. Tumaŋgaru kosa nobi Anutuji ŋone ŋaberu buŋoŋaŋuŋ mitariko yobiŋ egu bofukenimiŋ ore oŋu migo. Buŋo goine ŋoŋoreo warebemiŋ, damaŋ oo mitiga ŋarebemiŋ. Oŋu.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.