Lucas 7

mgv (MGV) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu pajajomula kupwaga majambu gala kwa bandu, jajenda ku Kapelinaumu.
1 Quando Jesus acabou de dizer essas coisas ao povo, foi para a cidade de Cafarnaum.
2 Kokuje jabi nkolongu jumu jwa alonda makomi komi juku Loma, jojabi nu ntumi waki joampai ngani. Ntumi we hoju jutendika kulwala jahegalya kuwa.Nndonda jwa Aloma|alt="A Roman centurion" src="08 Centurion.jpg" size="col" ref="7:2"
2 Havia ali um oficial romano que tinha um empregado a quem estimava muito. O empregado estava gravemente doente, quase morto.
3 Nkolongu we jola ejwajowana majambu gaka Yesu, jatuma aseja bakumu buku Uyaudi ajenda kundoba Yesu juhika kundamisa ntumi waki.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, enviou alguns líderes judeus para pedirem a ele que viesse curar o seu empregado.
4 Ebahika kwaka Yesu bundobiki ngamaa, bapwaga, “Kye! Mundu hoju jupalika unzangatiya,
4 Eles foram falar com Jesus e lhe pediram com insistência: — Esse homem merece, de fato, a sua ajuda,
5 ndaba jombi jaapai bandu bitu najombi ndi jojutusengiki Nyumba jukuketangane Ayaudi.”
5 pois estima muito o nosso povo e até construiu uma sinagoga para nós.
6 Ndienu, Yesu jajenda pamu na bombi. Ejahegalya kuhika kunyumba jaka nkolongu hoju, nkolongu hoju jaatuma akakosi baki ampwagila Yesu, “Bambu, wing'alika kuika koni, ndaba nenga ngasembalika wenga kujingi nnyumba jango.
6 Então Jesus foi com eles. Porém, quando já estava perto da casa, o oficial romano mandou alguns amigos dizerem a Jesus: — Senhor, não se incomode, pois eu não mereço que entre na minha casa.
7 Ndaba nepani ngase mbalika hata kuhika kwako. Lakini pwaga pee lilobi, nu ntumi wa jwiitenda kulama.
7 E acho também que não mereço a honra de falar pessoalmente com o senhor. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
8 Ndaba namweti kabee mipai ju ukolongu, mi na alonda pai jangu. Ana numpwagi jumu, ‘Jenda!’ Najombi jutenda kujenda, ana numpwagi jongi, ‘Hikaa!’ Najombi jutenda kuhika, ana numpwagi ntumi wangu, ‘Henga ase!’ Najombi jutenda kuhenga.”
8 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
9 Yesu ejajoana ganiaga, jatenda kusangaa ndipala jugung'anumbukya nsambi wa bandu gogwabia gunzengalee, nukugupwagi, “Sakaka numpwaji ngasenumbweni mundu jwana hobale ngati jenze hata ku Izilaeli!”
9 Jesus ficou muito admirado quando ouviu isso. Então virou-se e disse para a multidão que o seguia:
10 Ndipala bandu be bala pabahika kunyumba juku nkolongu jwa alonda juku Loma bunketannya ntumi we jola julamiki.
10 Aí os amigos do oficial voltaram para a casa dele e encontraram o empregado curado.
11 Monikatae, Yesu jajenda ku musi gumu gobugukema Naini na banafunzi baki, koni julongini nu usambi wa bandu.
11 Pouco tempo depois Jesus foi para uma cidade chamada Naim. Os seus discípulos e uma grande multidão foram com ele.
12 Ndienu,Yesu ejahegalya pundyangu nkolongu wa musi, bapitila bandu babatotwi nsiba guku nkombu, nkombu weni jabia mwana wa kanzika kwaka mmbomba joawi alomi. Nu nsambi wa bandu wa musi gola wabi pamu nu mmbomba we jola.
12 Quando ele estava chegando perto do portão da cidade, ia saindo um enterro. O defunto era filho único de uma viúva, e muita gente da cidade ia com ela.
13 Bambu ejumbona mmbomba jola, ambonila ikia, ampwagila, “Wilela.”
13 Quando o Senhor a viu, ficou com muita pena dela e disse:
14 Ndipala Yesu, jajenda kukamu uleli we gola, na bababia atotwi uleli gola batenda kujema. Yesu japwaga, “Nkomboo! Nugupwaji jumuka!”
14 Então ele chegou mais perto e tocou no caixão. E os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 Nkombu jojawi we jola jatenda kujumuka, nukutumbuli kulonge. Yesu ankabisa nkombu we jola kwa amabaki.
15 O moço sentou-se no caixão e começou a falar, e Jesus o entregou à mãe.
16 Bandu boka batenda kujogopa nukundumbali Sapanga koni bakapwaga, “Mlota nkolongu jupitii kati jitu. Sapanga juhikiki kwaajangati bandu baki.”
16 Todos ficaram com muito medo e louvavam a Deus, dizendo: — Que grande
17 Majambu gaka Yesu gaeniya mu Yudea mwoka na ndema ya pambipi.
17 Essas notícias a respeito de Jesus se espalharam por todo o país e pelas regiões vizinhas.
18 Banafunzi baka Yohana Mmbatisa bajenda nukumpwagi Yohana majambu goti gajahenga Yesu. Najombi jaakema banafunzi baki abeli,
18 Os discípulos de João Batista contaram tudo isso a ele. Aí João chamou dois deles
19 jaatuma kwaka Bambu bukundalukya, “We lee ndi jojapwaga Yohana Mmbatisa guhika, au tundendaliya jonge?”
19 e os enviou ao Senhor Jesus para perguntarem: “O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?”
20 Banafunzi bala pabunhikila Yesu bumpwagila, “Yohana mmbatisa jututumiki kwaku tugulalukya, ‘We lee ndi jojuhika, au tundendalya jonge?’ ”
20 Então eles foram até o lugar onde Jesus estava e disseram: — João Batista nos mandou perguntar o seguinte: o senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
21 Kipindi aselase, Yesu jabiya jaalamisi agonzu bingi ngamaa, japia bandu bingi ilombu na kwaajangatii banga linga kulinga.
21 Naquele momento Jesus curou muitas pessoas das suas doenças e dos seus sofrimentos, expulsou espíritos maus e também curou muitos cegos.
22 Ndienu, Yesu jaajibua banafunzi baka Yohana Mmbatisa, “Nnzendannya mukumpwagila Yohana gamwagabweni na ganzoini, banga linga henu atenda kulinga, na ilema atenda kujenda na baaleliki atei kunyambisika na bangajoa atenda kujoana na baawii ateikuyoka na ahagu baalandi Majambu ga Sapi.
22 Depois respondeu aos discípulos de João:
23 Jupengaliwi mundu jojuhobale nepani!”
23 E felizes são as pessoas que não duvidam de mim!
24 Ndienu, banafunzi baka Yohana pababia abohi, Yesu jatumbulya kwaapwagi bandu majambu gaka Yohana, “Pamwajenda kulungwenza mwajenda kulinga kike? Boo, mwajenda lee kulinga nndai lelinyuka nu nhwae?
24 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
25 Boo! Henu mwajenda kulinga kike? Mwajenda lee kundinga mundu jojuweti ingobu yeinyambike? Bandu baawata ingobu yeinyambiki nukutama kwa laha, atama mumanyumba gu ubambu ukolongu!
25 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios!
26 Henu mwajenda kulinga kike? Mwajenda lee kumbona mlota waka Sapanga? Heelo, sakaka lakini mubweni nkolongu kupeta Mlota waka Sapanga.
26 Então me digam: o que foram ver? Um
27 Jonioju Yohana jobumpwaga mu Mahandiku ga Sapi, Sapanga japwaga, ‘Nantuma ntumi wangu jugulongulya, jojaguhandaliya indela jaku.’ ”
27 Porque João é aquele a respeito de quem as
28 Ndienu Yesu jaapwajila, “Numpwagi, Yohana Mmbatisa ndi nkolongu kati ja bandu boti baabelikwi nu mmbomba. Lakini mundu jojubi nsoku mu Ukolongu waka Sapanga ndi nkolongu kupeta Yohana.”
28 — Eu digo a vocês que de todos os homens que já nasceram João é o maior. Porém quem é o menor no
29 Bandu boa pamu na baajopa kodi ebajowana ganiaga bajetakiya indela jaka Sapanga ndi ja sakaka na haba ndi bababatiswa na Yohana.
29 Os cobradores de impostos e todo o povo ouviram isso. Eles eram aqueles que haviam obedecido às ordens justas de Deus e tinham sido batizados por João.
30 Lakini Afalisayu naka abola ba Malagalaki, bakana gajalagalakiya Sapanga kwabu, kabee bakana kubatiswa na Yohana.
30 Mas os fariseus e os mestres da Lei não quiseram ser batizados por João e assim rejeitaram o plano de Deus para eles.
31 Yesu jaendaliya kupwaga, “Boo! Bandu bikibeleku senze alengana na kike? Alengana na sindu bole?
31 E Jesus terminou, dizendo:
32 Alengana ngati bana baabii kugulio. Akemana beni na beni. ‘Tunzembi mapenenga, lakini ngasemwahiniki! Tunzembi mihambu ja malelu, lakini ngasemwaleile!’
32 Elas são como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
33 Ndaba Yohana Mmbatisa jahikiki, jukubika jupunga kula wala ngase jukunywikaje, nanamu mwapwaga, ‘Yohana jubi ni ilombu!’
33 João Batista jejua e não bebe vinho, e vocês dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
34 Mwana waka Mundu juhikiki, jukula na kunywa, nanamu mpwaga, ‘Mundu jonzo jukula ngamaa na julobe ngamaa, nkosi jwa bandu baajopa kodi na baabi na mahakau!’
34 O
35 Lakini malangu gaka Sapanga galangi sakaka kwa bandu boka babunzetaki.”
35 Mas aqueles que aceitam a sabedoria de Deus mostram que ela é verdadeira.
36 Mfalisayo jumu ankokiki Yesu kula posu ja pakamii kunyumba jaki. Yesu jajingala ku nyumba jaka Mfalisayu we hoju, nukutama kula posu.
36 Um fariseu convidou Jesus para jantar. Jesus foi até a casa dele e sentou-se para comer.
37 Pa musi je pala jabii nyongo jumu jwana mahakau. Ejwajowana Yesu jukula mu nyumba jaka Mfalisayu hoju, mmbomba jahika nilisupa lebalenganaki kwa malibu ga alabasita lelabii na mahuta gaganungii sapi.
37 Naquela cidade morava uma mulher de má fama. Ela soube que Jesus estava jantando na casa do fariseu. Então pegou um frasco feito de alabastro , cheio de perfume,
38 Mmbomba we jola jajema pambipi na magolu gaka Yesu, koni julela na maholi gaki gahabukya mmagolu gaka Yesu. Ndipala jagahungula magolu gaka Yesu kwa majunzu gaki, nukugasonzoo magolu nu kugapakia mahuta.
38 e ficou aos pés de Jesus, por trás. Ela chorava e as suas lágrimas molhavam os pés dele. Então ela os enxugou com os seus próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e derramava o perfume neles.
39 Mfalisayu joankoka Yesu jola pajagabona haga, jawasalya mmyoju jaki, “Mundu ajo ana sakaka mlota waka Sapanga, jakamanya mmbomba joankamwi ajo jubii boo, jakamanya jubii na mahakau.”
39 Quando o fariseu viu isso, pensou assim: “Se este homem fosse, de fato, um profeta , saberia quem é esta mulher que está tocando nele e a vida de pecado que ela leva.”
40 Yesu ampwagila Mfalisayu jola, “Simoni, mina sindu mbala kukugupwagila.”
40 Jesus então disse ao fariseu: — Fale, Mestre! — respondeu Simão.
41 Yesu jatumbuliya kupwaga, “Bandu abeli babii bunkopiki mundu lupija, jumu jabia jukopiki lupija makomi hamsine, na jongi makomi nhwanu.
41 Jesus disse:
42 Pabasindwa kulepa lupija lola, mundu we jola jojaakopesa lupija jaalekakya boti abele. Boo nyanye kati jabu joampala ngani mundu jojukopesa lupija jola?”
42 mas nenhum dos dois podia pagar ao homem que havia emprestado. Então ele perdoou a dívida de cada um. Qual deles vai estimá-lo mais?
43 Simoni jajibua, “Neholale joandekaki lupija lwingi ngani jola ampala ngani jojukopesa jola.”
43 — Eu acho que é aquele que foi mais perdoado! — respondeu Simão.
44 Ndipala Yesu ang'anumbukya mmbomba we jola, nukumpwagi Simoni, “Boo gumbweni lee mmbomba jonzone? Nepani enyingala nnyumba jaku, ngasewambeki masi gu kusamba magolu gangu, lakini mmbomba jonzo jung'olwi magolu gangu kwa maholi gaki nukuputa kwa majunzu gaki.
44 Então virou-se para a mulher e disse a Simão:
45 Wehapa ngasewanamuki sukunzonzo, lakini mmbomba jonzo tumbuka panyingala pambani ngasejakotwiki kubusu magolu gango.
45 Você não me beijou quando cheguei; ela, porém, não para de beijar os meus pés desde que entrei.
46 Wehapa ngasewangalibisi sukumbaki mahuta kumutu, lakini mmbomba jonzo jumbaki mahuta gaganungi mwamagolu gango.
46 Você não pôs azeite perfumado na minha cabeça , porém ela derramou perfume nos meus pés.
47 Nugupwagi, ndaba julekakewa mahakau gaki gingi, henu jumbai ngani. Jojulekakiwi mahakau kidogu, jupala kidogu.”
47 Eu afirmo a você, então, que o grande amor que ela mostrou prova que os seus muitos pecados já foram perdoados. Mas onde pouco é perdoado, pouco amor é mostrado.
48 Ndienu Yesu ampwagila mmbomba we jola, “Gulekakiwi mahakau gaku.”
48 Então Jesus disse à mulher:
49 Bandu bangi bajabi jukula naku batumbuliya kupwagani, “Hajo mundu boo jojuwesa kulekake mahakao?”
49 Os que estavam sentados à mesa começaram a perguntar: — Que homem é esse que até perdoa pecados?
50 Yesu apwagila mmbomba jola, “Kuhobale kwaku kugukombwi. Jenda sulukwali.”
50 Mas Jesus disse à mulher:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.