Lucas 18
mgv (MGV) vs NTLH
1 Ndienu, Yesu jaabola banafunzi baki kwa malenganu, kulangi masoba goa kutaki bunndoba Sapanga bila kusoka.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Jwapwaaga, “Kumusi gumu kwabii na ntemu magambu, jojuwe ngaseanzogupa Sapanga wala ngasejwaapala bandu.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Mmusi we hogu jwabii kabee nyongo jumu joawii alomi baki, anzendila ntemu magambu hoju mala jingi koni andoba, ‘Nandi unyangatia kupata sekibii sangu kuhuma kuka mmbaja wango!’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Kwa masoba gingi ntemu magambu jola, jutendika kukana kunzangati mmbomba joawii alomi we jola. Lakini mwisuwe japwaga, ‘Hata ngama nepane ngasenunzogopa Sapanga wala kwaapala bandu,
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 lakini ndaba mmbomba joawi alomi baki ajo jundenda kunzumbua, nanzangatiya kupata sekibii saki anangahela jwiiendalea kunzumbua!’ ”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Ndienu, Bambu jaendaliya kupwaaga, “Nzoaninya sejupwagiki jojutemu jojubii juliyaa ajo.
6 E o Senhor continuou:
7 Boo, Sapanga lee nga jaajangatiya sekibii sabu bandu bajaagwi babunndele muhi ni ikilo? Boo, jwiiselewa lee kwaajangatila?
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Numpwagi jaajangatya nyata. Lakini Mwana waka Mundu pajwiika, boo, mbaka lee jwaakolee bandu babunhobale pundema?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Ndipala Yesu jaapwagila lilenganu lende bandu babilibonaa baamboni na kwaalongama bangi.
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Bandu abeli bajenda mu Nyumba jaka Sapanga kundoba Sapanga. Jumu mfalisayu na jongi jojujopa bandu kodi.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Mfalisayu, jaloba mmoju jaki koni jakapwaga, ‘Nugusengu wa Sapanga, ndaba nepani nga ngati bandu bangi baakula kupeta kipemu na asoli na baatenda ugoni na wala nepani nga ngati jojujopa kode ajojo.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Nepani mbunga kula masoba mabeli kila juma, mbia lipungu la komi mhindu yoti yembata.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Lakini jojujopa kodi jola jajemiki sukutali wala ngasejalingali mihu gaki kunani kwaka Sapanga, ila jililapula pamoju ku usungu, nukupwaga, ‘Sapanga, nagumonee ikia, nepani mii na mahakau!’
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Yesu japwagi, jojujopa kodi ajo, jabuja ku nyumba koni jujetakiwi na Sapanga kupeta Mfalisayu jola. Ndaba mundu jokapi jojulibeka kuba nkolongu bantenda kunhulu na jokapi jojulibeka kuba nsoku biitenda kunkwea.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Bandu bundetila Yesu bana asoku ili jwaabekila maboku gaki na kwaapengee. Banafunzi pabaabona jutenda hela, batenda kwa alakali,
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 lakini Yesu jaakema bana bebala nakaapwagi, “Mwaaleka bana asoku ahika kwangu, mwaakana, ndaba Ukolongu waka Sapanga gwaahiki bandu ngati baniaba.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Numpwagi sakaka! Mundu jokapi jwanga kugujopa Ukolongu waka Sapanga ngati mwana nsoku, kyee nga jwijingi mu Ukolongu waka Sapanga.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Nkolongu jumu jwa Ayaudi andalukiya Yesu, “Mmbola wa ambone, ndenda kike ili nhwesa kupata womi wa masoba goka?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Yesu andalukiya, “Ndaba jakii gungema na ambone? Ngase jubii mundu jwa amboni ila Sapanga kajika jaki.
19 Jesus respondeu:
20 Ugamanyiki malagalaki gaka Sapanga egapwaga, ‘Witenda ugoni, wikoma, wijiiba, wiipwaga isoli, wajetakiya ahengo baku na amabu baku.’ ”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Mundu jola japwaga, “Malagalaki haga gooka nepani nagakamwi tumbuka pu ukombu wangu.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Yesu pajajowana hela ampwagila, “Kipungwi sindu simu, kalombisa hindu yoti yegubinaku, nu lupija lwe waapekya ahagu, nanagu wibia na mali gingi kunani kwaka Sapanga, ndienu guhika gumbwata.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Lakini mundu jola pajajogwa hela gumbina mmoju ngamaa ndaba jabii na mali gingi.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Yesu paambona gumbina mmoju, japwaga, “Kunonipi ngamaa mundu jwana mali gingi kundeke womi waki Sapanga!
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Ndaba kujojwiki ngani kinyama sebikikema ngamia kupeta mulihotu la sindanu, kuliku mundu jwana mali gingi kundeke womi waki Sapanga.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Bandu babunzogwannya Yesu bundalukiya, “Boo nya enu jojwiwesa kugombolewa na Sapanga?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Yesu japwaaga, “Ganga kuwesikana kwa bandu, kwaka Sapanga kiwesikana.”
27 Jesus respondeu:
28 Ndienu Petili jalalukiya, “Na twe bole? Twilei hindu yoka tugupwatiki wehapa!”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Yesu jaapwagila, “Sakaka numpwagi mundu jokapi jojwijilei nyumba jaki au nhanamundu au ndongumundu au hengo na nyongoo au bana, ndaba ju Ukolongu waka Sapanga,
29 Jesus respondeu:
30 jwijopa mali gingi mu masoba ganga na jitama mu womi wa masoba goha masoba gagahika.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Yesu jaajuku banafunzi baki komi na abeli bala, nakaapwagi, “Nzoannya! Tukwela kujenda ku Yelusalemu na hoku kila sindu seanhandaki alota baka Sapanga Mwana waka Mundu sakatenda kupitii.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Ndaba bitenda kunkamu nukunkabisa kwa bandu banga Ayaudi. Nabombi biitenda kundongama, nukuntondo, nukunhuni imata,
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 bandapula iboku nu kunkoma. Lakini mu lisoba la tatu jwiitenda kuyoka.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Lakini banafunzi baki ngase bamanyiki julongalekike. Baahihiki majambu ge haga, na ngasebamanyiki sejwapwaga Yesu.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Yesu pajahegalya kuhika ku Yeliko, mundu jumu jwanga kulinga jwatemi pulutengu jiindela jakaloba.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Mundu jwanga linga we jola pajajoa nsambi wa bandu gutenda kupeta, jalalukiya, “Boo kibii kike?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Bumpwagila, “Yesu juku Nazaleti jutenda kupeta.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Najombi jajamalya koni jakapwaaga, “Yesu, Mwana waka Daude, gumonila ikia!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Bandu bababia andongulii andakalya nukupwagi tumbala, lakini jombi jaendalya kujamalii, “Yesu Mwana waka Daude, gumonila ikia!”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Yesu jajema, nakaapwagi bundeta mundu hoju pajajemiki jombi. Jwanga kulinga we jola hejwahegaliya pambipi, Yesu andalukiya,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Gupala nu guhengila kike?”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Yesu ampwagila, “Linga! Kuhobale kwaku kugulamise.”
42 Então Jesus disse:
43 Apalapa jwanga kulinga we jola jwatenda kulinga, ampwata Yesu koni akundumbaliya Sapanga: Bandu boa pababoona hela, nabombi bundumbaliya Sapanga.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.