Mateus 25
Morokodo (MGC) vs VC
1 “Mï kadra nani, damöku 'ba Wïrï atëdï henye. Mïnzö ngulu 'butë oba lamba ënnï ënyï ï'bënnï yaga da 'bïyësï kutrë.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Muyï tëmï zë na vo lumë, agamo'e muyï na vo kö'du yɔlɔ.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ma vo lumë ne oba lamba 'bënnï obannï kya 'ba yënï wa'do dë nnï aba.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Ma vo kö'du yɔlɔ ne'e, obannï maṛanjiye ndɔ yënï aba mï mo.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 'Bïyësï alïkö dënï tisi ta bi tayi, mïnzö ne'e, ayetonnï nano o'donnï gbɔ.”
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Ëdï mï kutë yɔndɔ kudu aa yaga iya henye, ‘'Bïyësï ëdï kinye, ayiye dɔ mo kutrë.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Mïnzö 'butë ne ënyï alironnï, akɔ'jɔ lamba ënnï gbɔ.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Mïnzö ma lumë ne iyannï zi ma vo kö'du yɔlɔ ne'e henye, ‘Ï'dïye kya 'ba yënï 'be'e, tisi zi ze, ga kö'du 'beze inde rë nï ku.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Vo kö'du yɔlɔ ne aya'bannï dɔ mo iyannï henye, ‘'E'e, anza dë kyɔ ga kö'du 'e ehe ze, ï'bë'e bi 'ba wakogo kyamo kogo ga kö'du'e.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Mïnzö ma lumë ne ënyï ï'bënnï gbɔ kya 'ba yënï kogo. Mati ëdïnnï tï'bë, 'bïyësï ɔkɔ gbɔ ta gë zë. Zë mati nzɔ muyï ne ënyï ï'bënnï mo aba mï karama 'ba oze isinnï ha loko gbɔ.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Yaa, mïnzö agamo ne ɔkɔnnï, ënyïnnï kudu iyannï henye, ‘Kyedre, kyedre, ayëhu ha loko zi ze tödu.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 'Bïyësï aya'ba dɔ mo iya henye, ‘'E'e, mayɔlɔ 'e dë.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Yësu ï'dï dɔ mo iya henye, “Ëdïye komo kï'dï aba ga kö'du ayɔlɔ'e ko'do mo kadra mo aba dë.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Mï kadra nani aba, damöku 'ba Wïrï atëdï henye. Kora maako ëdï omba ku zi tï'bë bi yingɔ, mo ako'jo vo kalima 'bënï ne'e ise ga wasisi 'bënï zi zë zi tëdïnnï na vo gɔ mo kongɔ.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Mo ï'dï zi ma kölö wa mati mo akatɔ'bɔ ko'dɔ mo. Zi ma kölö, mo ï'dï kɔhi dahabo ŋbiriṛi kpulukumuyï. Zi agamo, mo ï'dï kpulukurïyö, zi ma wota mo kpulukukölö, ënyï ï'bë gbɔ bi yingɔ.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Vo kalima mati oba 'bënï kɔhi ŋbiriṛi kpulukumuyï ne kandi ï'bë o'dɔ lɔɔ mo aba, i'ja dɔ mo kpa kpulukumuyï.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Tëmï gërï kölö ne vo kalima mati oba kpulukurïyö ne, i'ja dɔ mo kpa kpulukurïyö.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Vo kalima mati ïrï 'bënï kpulukukölö ne, ï'bë ole wogo mï kaŋo oho kɔhi 'ba kyedre 'bënï ne gbɔ mï mo.”
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Gɔ mo ëhï na konda, kyedre 'ba vo kalima ne'e ayi hulëhu alimannï ga kɔhi ne kiti mo zë ëtï.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Vo kalima mati ïrï kɔhi 'bënï kpulukumuyï ne, ödu ï'dï kpulukumuyï agamo. Mo iya henye, ‘Ï'dï zi ma kɔhi ŋbiriṛi kpulukumuyï, kyedre, ongɔ te, nenye aga kpulukumuyï vere mati mi'ja.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Kyedre 'bɔmo iya zi mo henye, ‘O'dɔ ku laka, yï vo kalima 'ba kö'du koma laka ra. Ëdï mï koma aba zi kɔhi tisi ne ki'ja mo here, ma kï'dï yï na vo da kɔhi ma kyedre. Ayi loko ta, dayanyi mï rakyenyi ne yï aba.’”
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Vo kalima mati ï'dï 'bɔmo kpulukurïyö ne ayi loko iya henye, ‘Ï'dï zi ma kɔhi kpulukurïyö, kyedre ongɔ te, kinye kya 'ba kpulukurïyö agamo mati mi'ja.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Kyedre 'bɔmo iya zi mo henye, ‘O'dɔ ku laka yï vo kalima 'ba kö'du koma laka ra. Ëdï mï koma aba zi kɔhi tisi ne ki'ja mo here, makï'dï yï na vo da kɔhi ma kyedre. Ayi loko ta, dayanyi mï rakyenyi ne yï aba.’”
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Vo kalima mati ïrï 'bënï kpulukukölö ne, ayi ödu loko iya henye, ‘Kyedre, mayɔlɔ yï kora vo kala kyigɔ ra, ëdï wakumu kpa ïyï dë, ëdï wa 'ba yaka toto kpa kazi kofo kïlï.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Ma na tere, mï'bë moho kɔhi 'bëyï ne mï kaŋo ongɔ te, kinye wë yï ëdï.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Kyedre 'bɔmo iya zi mo henye, ‘Yï vo kalima vo wëdï kyënyë. Ayɔlɔ dë mëdï wakumu kpa mïyï dë, wa toto ta yaka kazi kofo kïlï?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Laka, ï'dï kɔhi ama ne kyere mï loko 'ba kɔhi sesi, ma koba biya hulëhu dɔ mo mati i'ja ne aba ëzë ma'ba ku liŋɔ.’”
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “Yaanya aba oba'e kɔhi ne 'de kazi mo ï'dïye zi ma kpuluku'butë aba ne.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Ga kö'du vïdï biya mati ëdï wa aba, le kyɔ akï'dï, mo atëdï mo aba kyɔ. Ta da mati mo ëdï mo aba. Vïdï mati anza wa aba dë, gbï le nje ma tisi mati mo ëdï mo aba, akoba 'de kazi mo.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Vo kalima lumë ne, u'du'e mo yaga mï bi köndu ani mo akudu hë nï konyo aba.”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Mati Wisi a Vïdï ayi mï bikanyi kyedre malayika ëtï, mo akalima da kyïtï,
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 vïdï 'ba damöku ne akatoto biya komo mo. Mo akinye mï zë mï gboko rïyö, kaa vo tïmëlë yako inye tïmëlë tara wanya here.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Mo akï'dï vïdï ma laka 'e da kala nï ma tïrï, ma kyënyë'e da kala nï ma gali.”
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Yere akiya zi vïdï ma da kala nï ma tïrï ne henye, ‘'Ayiye, 'e mati 'bu ma ï'dï ya'da ku zi ye ne. Ayiye mï damöku mati akɔ'jɔ ku kyere zi ye, ko'dɔ 'ba dakaŋo aba.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Ma na o'bo, ï'dïye wakonyo zi ma. Ma na kɔdrɔ, ï'dïye wini zi ma kuwë. Ma na vo leze, oba'e ma liŋɔ 'be'e.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Ma na ga mbiṛö usu'e bɔngɔ ra ma. Ma na rakɔɔ, ongɔ'e ga ma. Ma mï kamba, ëdïye tï'bë ma kongɔ.’”
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Vïdï ma laka ne akaya'bannï dɔ mo zi mo, akiyannï henye, ‘Ndala aba ya Yere, dongɔ yï na o'bo, dïdï wakonyo zi yï, mandere kɔdrɔ aba, dïdï wini zi yï kuwë?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ndala aba di'ja yï na tu'dë maako dïrï ze yï liŋɔ 'beze, mandere na ga mbiṛö dusu bɔngɔ rë yï?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ndala aba dongɔ yï na rakɔɔ mandere mï kamba dëdï tï'bë yï kongɔ?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Yere akaya'ba zi zë akiya henye, ‘Mayada zi ye, ëzë o'dɔ'e kö'du ne gbï le nje zi vïdï ma tisi kaa ma nenye'e ne, o'dɔ'e ku zi ma.’”
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Mo akiya zi zë ma da galinï ne, ‘Ï'bë'e 'de tara ma karani 'e mati mï wa sënë a Wïrï. Ï'bë'e 'de mï wa'do ma kazi ndundu, mati akɔ'jɔ ku zi Satani malayika 'bënï ëtï.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Ma na o'bo ï'dïye wakonyo dë zi ma. Ma na kɔdrɔ ï'dïye wini dë zi ma kuwë.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ma na vo leze, ïrïye ma dë kala aba mï liŋɔ 'be'e. Ma na ga mbiṛö usu'e bɔngɔ dë ra ma. Ma na rakɔɔ mï kamba ongɔ'e ga ma dë.’”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Akaya'bannï dɔ mo zi mo, akiyannï henye, ‘Ndala aba ya Yere, dongɔ yï na o'bo, na kɔdrɔ, na vo leze, na ga mbiṛö, na rakɔɔ, mï kamba, dakɔnyi yï dë?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Yere akaya'ba dɔ mo akiya henye, ‘Mayada zi ye, ëzë omba'e dë zi kɔnyi gbï le nje vïdï ma tisi nenye'e ne, omba'e dë ne ma ra kɔnyi.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Vïdï kyënyë ne'e atï'bënnï mï wa'do ma ŋburu ŋburu riti aba, vïdï ma laka akatï'bë 'bënnï mï dïdï ma ŋburu ŋburu.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.