Marcos 14
Morokodo (MGC) vs NAA
1 Here kadra 'ba kyërë karama 'ba laga 'ba koli ndenye ila ko'do mo ku nje da rïyö. Kyërë 'ba mangɔlɔ'bɔ konyo kazi langa gɔ mo. Here kyedre 'ba vo karasa, ehe vo komoyandi 'ba vo kö'du kï'dïye, ëdïnnï gërï koma zi Yësu kïrï na liwo zi kofo mo.
1 Dois dias depois seria celebrada a Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento. Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de prender Jesus, à traição, para matá-lo.
2 Zë iyannï henye, “Do'dɔ'e dë mï ko'do 'ba kyërë kazi vïdï ënyïnnï na koma wehe aba.”
2 Pois diziam: — Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo.
3 Mati Yësu ëdï mï Beteniya liŋɔ 'ba Simona, vo mönyu ne, wakonyo, mbara maako ayi ödu loko maṛanji 'ba yënï këzï ngutru aba kyɔ mï mo, kogo mo kɔhi kyedre aba. Mo ihiya maṛanji 'ba yënï këzï ngutru ne, ehe ope da Yësu.
3 Quando Jesus estava em Betânia, fazendo uma refeição na casa de Simão, o leproso, veio uma mulher, trazendo um frasco feito de alabastro com um perfume muito valioso, de nardo puro; e, quebrando o frasco, derramou o perfume sobre a cabeça de Jesus.
4 Kya 'ba vïdï mati ëdïnnï ani ne, na kamo, ehe iyannï zi oka ma kölö maako henye, “Kö'du a'di 'bënï zi tëdï yënï këzï ngutru ne yaŋa gɔ mo?
4 Alguns dos que estavam ali ficaram indignados e diziam entre si: — Para que este desperdício de perfume?
5 Atɔ'bɔ kogo mo ndra ta da lamiwota tarifa, ehe kɔhi mo zi kï'dï zi vo leriye.” Here alimannï gbɔ di'di mbara ne kile mo.
5 Este perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentos denários, para ser dado aos pobres. E murmuravam contra ela.
6 Mora Yësu iya zi zë henye, “Ila'e mo kutu nï aba. Kö'du a'di ëdïye mï mo kile? Mo o'dɔ kö'du laka teme ne, ga kö'du ma.
6 Mas Jesus disse:
7 Atëdïye 'duwï vïdï vo leri ëtï, ehe ta ga kadra biya omba zi ye zë kɔnyi. Mora 'duwï atanza'e dë ma aba.
7 Porque os pobres estarão sempre com vocês, e, quando quiserem, podem fazer-lhes o bem, mas a mim vocês nem sempre terão.
8 Mo o'dɔ wa mati mo akatɔ'bɔ. Mo ope yënï këzï ngutru ne ra ma zi kɔ'jɔ ma dagba ta komo kadra kö'du zi kusu mo.”
8 Ela fez o que pôde: ungiu o meu corpo antecipadamente para a sepultura.
9 Yaanya aba ne miya zi ye tïnyö, bi mati biya ayëtï Bayibolo zi mo mï damöku ne, wa mati mo o'dɔ ne, akayada mï kö'du sösu kö'du mo.
9 Em verdade lhes digo que, onde for pregado em todo o mundo o evangelho, também será contado o que ela fez, para memória dela.
10 Here Yudasi Sikereto mo kölö tëmï vo lïtu 'butë dɔmorïyö ne, ï'bë zi kyedre 'ba vo karasa'e, ga kö'du zi Yësu susu mo zi zë.
10 E Judas Iscariotes, um dos doze, foi falar com os principais sacerdotes, para lhes entregar Jesus.
11 Zë na rakyenyi ga kö'du mati mo omba zi kiya kowo, ehe ï'dïnnï da kö'du zi kɔhi kï'dï mo zi mo. Here Yudasi Isikirito ayeto gërï ma laka koma mo zi Yësu kï'dï mo zi zë.
11 Eles, ouvindo isto, se alegraram e prometeram dar dinheiro a ele; nesse meio-tempo, Judas buscava uma boa ocasião para entregar Jesus.
12 Mï ko'do dagba 'ba kyërë 'ba mangɔlɔ'bɔ konyo kazi langa, ko'do mati tïmëlë 'ba zi konyo ofo ku, Yësu vo lö'bö'e ako'jonnï hɔ mo, omba zi ze tï'bë ze zi wakonyo 'ba kyërë ne kɔ'jɔ nzɔ zi bi yï.
12 E, no primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando se fazia o sacrifício do cordeiro pascal, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: — Onde quer que façamos os preparativos para que o senhor possa comer a Páscoa?
13 Here Yësu utu rïyö tëmï zë kö'du kise nenye aba, “Ï'bë'e mï gawo akandɔsi de 'e kora maako ëdï tele wini aba dë nï. Alö'bö'e gɔ mo
13 Então Jesus enviou dois dos seus discípulos, dizendo-lhes:
14 mï liŋɔ mati mo ödu ne, mora iya'e zi vo kyeti liŋɔ ne, henye, vo komoyandi iya henye, ‘Loko ma vala ra vo lö'bö 'bama'e, mora ma zi ze wakonyo 'ba kyërë 'ba karama 'ba laga 'ba koli ne, konyo mo 'dɔmo?’
14 Sigam esse homem e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre pergunta: “Onde fica o meu aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?”
15 Mora mo akayada zi ye loko tɔrɔ kyedre, loko ne ëdï ku nzɔ zi bi ye akɔ'jɔ'e wakonyo zi 'beze ani.”
15 E ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado e pronto; ali façam os preparativos.
16 Vo lö'bö ënyï ï'bënnï mï gawo, ehe i'jannï kö'du ne te kaa mati Yësu iya zi zë ne, ehe akɔ'jɔnnï wakonyo 'ba kyërë 'ba karama 'ba laga 'ba koli gbɔ.
16 Os discípulos saíram, foram à cidade e, achando tudo como Jesus lhes tinha dito, prepararam a Páscoa.
17 Hutaga aba, Yësu ayinnï vo lïtu 'bënï ëtï.
17 Ao cair da tarde, Jesus chegou com os doze.
18 Mati ëdïnnï wakonyo da tarabiza, Yësu iya zi zë henye, “Mayada zi ye, vïdï ma kölö tëmïye akasusu ma, mati ëdï wakonyo ma aba ne.”
18 Quando estavam à mesa e comiam, Jesus disse:
19 Vo lïtu'e na rasösu ehe ayetonnï hɔ mo ko'jo na kölö kölö, “Ma tïnyö manza kö'du aba rë yï.”
19 E eles começaram a entristecer-se e a perguntar-lhe, um por um: — Por acaso seria eu?
20 Yësu aya'ba da me'do zi zë iya henye, “Atëdï vïdï kölö tëmï ye 'butë dɔmorïyö mati usu mangɔlɔ'bɔ 'bënï ma aba mï gbenje ne.
20 Jesus respondeu:
21 Wisi a vïdï akoli kaa mati Biyibolo iya, ako'dɔ rëni here. Mora atëdï na kyënyë zi vïdï mati asusu mo ne. Atëdï na laka zi vïdï ne ëzë gba o'jo mo dë.”
21 Pois o Filho do Homem vai, como está escrito a seu respeito; mas ai daquele por quem o Filho do Homem está sendo traído! Melhor seria para ele se nunca tivesse nascido!
22 Mati zë ëdïnnï wakonyo, Yësu oba nzoyi mangɔlɔ'bɔ ehe o'dɔ mötu 'ba öwö'dï, owe mï mo, ï'dï zi vo lö'bö 'bënïye. Mo iya zi zë henye, “Oba nenye ida ra ma ra.”
22 E, enquanto comiam, Jesus pegou um pão e, abençoando-o, o partiu e lhes deu, dizendo:
23 Here mo oba köfö, o'dɔ mötu 'ba öwö'dï zi Wïrï, ï'dï zi zë, zë uwënnï biya tëmï mo.
23 A seguir, Jesus pegou um cálice e, tendo dado graças, o deu aos seus discípulos; e todos beberam dele.
24 Yësu iya zi zë henye, “Nenye yama ma mati alikɔ yaga ga kö'du vïdï kayo, yama ma mati lömu 'ba Wïrï ɔrɔ ku dɔ mo ne.
24 Então lhes disse:
25 Mayada zi ye muwë a'ji nenye dekpe löhu le mï ko'do mati makuwë a'ji ma kyïyï mï damöku 'ba Wïrï.”
25 Em verdade lhes digo que nunca mais beberei do fruto da videira, até aquele dia em que beberei o vinho novo, no Reino de Deus.
26 Mora zë aya'binnï ngala ehe ï'bënnï yaga da Döku 'ba Olivo.
26 E, tendo cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
27 Yësu iya zi zë henye, “'E biya ataho'e, akila'e ma kaa mati Biyibolo iya, Wïrï akofo vo tïmëlë yako, mora tïmëlë akapere rë nnï biya.
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 Mora tapëtï mo ëzë mënyï ku na dïdï, ma katï'bë mï Galilaya dagba komo'e.”
28 Mas, depois da minha ressurreição, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Petero ënyï aya'ba da me'do henye, “Mila yï dë, ëzë kɔsɔ mo ne'e biya ilannï yï le.”
29 Então Pedro disse a Jesus: — Ainda que o senhor venha a ser um tropeço para todos, não o será para mim!
30 Yësu iya zi Petero henye, “Mayada zi yï henye, gba kazi zanga ayapa da rïyö yɔndɔ aba, akiya da wota henye, ayɔlɔ ma dë.”
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Petero aya'ba da me'do na kyigɔ, “Makiya dë here, ëzë ëdï le zi ma zi koli yï aba.” Kɔsɔ vo lïtu ne'e iyannï biya here.
31 Mas Pedro insistia com mais veemência: — Ainda que me seja necessário morrer com o senhor, de modo nenhum o negarei. E todos os outros diziam a mesma coisa.
32 Zë ayi ɔkɔnnï bi mati ako'jo Getesemina, ehe Yësu iya zi vo lö'bö 'bënïye, “Alima'e kinye ëzë mëdï amötu.”
32 Então foram a um lugar chamado Getsêmani. Ali, Jesus disse aos seus discípulos:
33 Mo oba Petero, Yemisi ehe Yowani tï'bë nï aba. Kö'du sösu ayi zi mo
33 E, levando consigo Pedro, Tiago e João, começou a sentir-se tomado de pavor e de angústia.
34 ehe mo iya zi zë henye, “Kö'du sösu mï di'di ma ne, na kyedre omba kara zi lihiya. Alima'e kinye ongɔ'e bi kida aba.”
34 E lhes disse:
35 Mo ënyï ï'bë tisi dagba, umë rë nï akaŋo amötu henye, ëzë ëdï zi rë nï ko'dɔ, mɔ'bɔ dë zi tï'bë kpuru tëmï kadra 'ba riti nani.
35 E, adiantando-se um pouco, prostrou-se em terra; e orava para que, se possível, lhe fosse poupada aquela hora.
36 Amötu iya henye, “'Bu, 'bu ma wasisi biya ako'dɔ rë nï mï kö'du komba 'bëyï. Oba köfö 'ba riti nenye 'de ta ra ma. Mora ne anza dë gba wa mati momba, mora wa mati yï ra omba.”
36 E dizia:
37 Mati mo a'ba i'ja vo lö'bö wota ne'e ëdïnnï ako'do. Mo iya zi Petero, “Simona, ëdïye ako'do? Ɔ'bɔ'e dë zi lima na ngö gbï le nje kadra kölö?”
37 E, voltando, achou-os dormindo. E disse a Pedro:
38 Mo iya zi zë henye, “Ëdïye bi kida aba, amötu'e henye, kazi alëpïye mï kö'du yɔnzɔ. Lawo Kölö Laka ra akatɔ'bɔ ida ra akyigɔ dë.”
38 Vigiem e orem, para que não caiam em tentação; o espírito, na verdade, está pronto, mas a carne é fraca.
39 Mo ï'bë kpa löhu da kölö amötu, amötu iya gbï me'do kölö kölö ne.
39 Retirando-se de novo, orou repetindo as mesmas palavras.
40 Mo a'ba hulëhu zi vo lïtu'e i'ja zë ako'do, zë ɔ'bɔnnï dë zi komonnï kila na hwërë. Zë ayɔlɔnnï dë a'di ra na kiyannï zi mo.
40 E voltando, achou-os outra vez dormindo, porque os olhos deles estavam pesados; e não sabiam o que lhe responder.
41 Mati mo ayi hulëhu mï kadra ma da wota mo aba, mo iya zi zë henye, Ëdïye gba ako'do alawo? Ɔ'bɔ ku! Kadra mo ɔkɔ ku! Ongɔ'e te, wisi a vïdï yaanya aba ï'dï ku zi vïdï 'ba kö'du kyënyë'e.
41 E, quando voltou pela terceira vez, Jesus lhes disse:
42 “Ënyïye rïyë dï'bë'e, ongɔ'e kinye, nenye kora mati asusu ma.”
42 Levantem-se, vamos embora! Eis que o traidor se aproxima.
43 Mati Yësu ëdï gba ame'do, Yudasi mo kölö tëmï vo lïtu 'butë dɔmorïyö ne ɔkɔ gbɔ. Mo aba vïdï kayo kulu, mɔvɔ aba. Kyedre 'ba vo karasa, vo komoyandi 'ba kö'du kï'dïye 'e kyedre 'ba Yuda'e ra utunnï zë.
43 E logo, enquanto Jesus ainda falava, chegou Judas, um dos doze, e, com ele, uma multidão com espadas e porretes, vinda da parte dos principais sacerdotes, escribas e anciãos.
44 Vo wasusu ayada zi vïdï kayo ne'e, dakyïnë wa na ko'dɔ, iya henye, vïdï mati munzu hɔ mo ne, mo ra omba'e. “Ïrïye mo, oba'e mo 'de tasi mo aba yaga.”
44 Ora, o traidor tinha dado a eles um sinal: “Aquele que eu beijar, é esse; prendam e levem-no com segurança.”
45 Kandi mati Yudasi ɔkɔ, mo ï'bë zɔ zi Yësu, ehe iya henye, “Vo komoyandi” ehe unzu hɔ mo.
45 E logo que chegou, aproximando-se de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 Here zë ïrïnnï Yësu anda'bannï mo gö.
46 Então eles agarraram Jesus e o prenderam.
47 Mora vïdï kölö tëmï zë mati ëdïnnï atɔrɔ ani ne, otɔ kulu 'bënï, iga mbili vo lö'bö 'ba karasa ma kyedre ne yaga.
47 Nisto, um dos que estavam ali, sacando da espada, feriu o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha.
48 Yësu ame'do rïyë iya zi zë henye, “Ayiye kulu aba, mɔvɔ aba zi ma kïrï mo, kaa ma vo kö'du kï'dï pere?
48 Jesus lhes disse:
49 Ko'do ta ga ko'do mëdï ëtï wayandi mï yëkëlu, ehe ïrïye ma dë, mora here, kö'du ne ako'dɔ rë nnï biya kaa mati Biyibolo iya.”
49 Todos os dias eu estava com vocês no templo, ensinando, e vocês não me prenderam; mas isto é para que se cumprissem as Escrituras.
50 Here, vo lïtu 'bɔmo'e biya ilannï mo, aho wënnï.
50 Então todos o deixaram e fugiram.
51 Vere maako gba na ɔbi bɔngɔ kolo aba rë nï, nje kölö usu ga Yësu ani.
51 Um jovem, coberto unicamente com um lençol, seguia Jesus. Eles o agarraram,
52 Zë ayɔnzɔnnï zi mo kïrï, mo aho wënï na ga mbiya ila bɔngɔ ne 'de zi zë ani.
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 Here, obannï Yësu tï'bë mo aba liŋɔ 'ba kyedre 'ba vo karasa, ani Yere 'ba vo karasa'e, kyedre'e 'ba vo komoyandi 'ba kö'du kï'dïye atɔtɔ rë nnï biya ani.
53 E levaram Jesus ao sumo sacerdote, e então se reuniram todos os principais sacerdotes, os anciãos e os escribas.
54 Mora here, Petero usu gɔ mo ta bi kɔwɔ ï'bë ödu mï liŋɔ 'ba kyedre 'ba vo karasa. Ani mo alima akaŋo vo bi kida ëtï wa'do koye.
54 Pedro seguiu Jesus de longe até o interior do pátio do sumo sacerdote e estava assentado entre os servos, aquentando-se ao fogo.
55 Kyedre 'ba vo karasa'e, Yuda'e biya ï'dï rë nnï zi kö'du kyënyë mati Yësu o'dɔ ne ki'ja, atehe mo kofo, mora 'de i'jannï dë.
55 E os principais sacerdotes e todo o Sinédrio procuravam algum testemunho contra Jesus para o condenar à morte, mas não achavam nada.
56 Vïdï kayo alimannï ndɔndɔ kiga ra Yësu, mora kö'du yada 'bëzë ne andele dë.
56 Pois muitos testemunhavam falsamente contra Jesus, mas os depoimentos não eram coerentes.
57 Kya 'ba vïdï maako'e ënyïnnï rïyë, igannï ndɔndɔ gu mo, iyannï henye,
57 E, levantando-se alguns, testemunhavam falsamente, dizendo:
58 “Dowo ze mo ëdï akiya henye, ‘Ma kihiya yëkëlu mati vïdï o'ba ne 'de, ehe tapëtï ko'do da wota aba, mako'ba mati vïdï ra dë ako'dɔ.’”
58 — Nós o ouvimos declarar: “Eu destruirei este santuário edificado por mãos humanas e, em três dias, construirei outro, não por mãos humanas.”
59 Ëzë zë o'dɔnnï le kö'du kiya 'bëzë ne ire dë.
59 Nem assim o testemunho deles era coerente.
60 Kyedre 'ba vo karasa'e ënyï da komo zë rïyë ako'jo ha Yësu iya henye, “Da kö'du ya'ba 'bëyï anza dë ga kö'du ndɔndɔ mati igannï gu yï ne?”
60 E, levantando-se o sumo sacerdote, no meio, perguntou a Jesus: — Você não diz nada em resposta ao que estes depõem contra você?
61 Mora Yësu alima wënï ti, omba dë zi me'do. Kyedre 'ba vo karasa ako'jo hɔ mo löhu iya henye, “Yï Korisitɔ, Wisi 'ba Wïrï mati ï'dï ya'da zi mo ne?”
61 Jesus, porém, guardou silêncio e nada respondeu. O sumo sacerdote tornou a interrogá-lo: — Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito?
62 Yësu aya'ba da me'do iya henye, “Ma ra. 'E biya akongɔ'e wisi a vïdï alima da kala tïrï a Wïrï, ehe atayi fɔli 'ba komorïyë aba.”
62 Jesus respondeu:
63 Here, kyedre 'ba vo karasa iza bɔngɔ 'bɔmo ehe iya henye, “Domba kya 'ba vo kö'du kiya dekpe.
63 O sumo sacerdote, rasgando as suas vestes, disse: — Por que ainda precisamos de testemunhas?
64 Owo'e kö'du sawiya 'bɔmo ne ku. Kö'du sösu 'be'e a'di?” Zë biya u'dunnï födö rɔ mo, mo o'dɔ kö'du kyënyë ku mofo mo 'de.
64 Vocês ouviram a blasfêmia. Qual é o parecer de vocês? E todos o julgaram réu de morte.
65 Kya maako'e ayetonnï oro ko'bi ra Yësu, idannï komo mo u'bönnï mo, iyannï henye, “Asösu ëyï ra u'bö yï?” Ehe vo wehe ïrïnnï mo a'bannï kyila mo kisa mo.
65 Alguns começaram a cuspir nele, a cobrir-lhe o rosto, a bater nele e a dizer-lhe: — Profetize! E os guardas davam-lhe bofetadas.
66 Mati Petero ëdï gba lima akaŋo liŋɔ 'ba kyedre 'ba vo karasa'e, wu'jë ma kölö maako ayi ta da kapa.
66 Estando Pedro embaixo no pátio, veio uma das empregadas do sumo sacerdote
67 Mati ongɔ Petero ëdï wa'do koye, mo ongɔ bi mbïyï dɔ mo iya henye, “Yï kpa Yësu 'ba Nazereta aba.”
67 e, vendo Pedro, que se aquecia, fixou os olhos nele e disse: — Você também estava com Jesus, o Nazareno.
68 Mora mo andi wënï iya henye, Mayɔlɔ dë kö'du a'di ëdï ame'do gɔ mo? Ehe ënyï asi wënï zɔ yaga. Mora ta gɔ mo zanga ayapa gbɔ.
68 Mas ele negou, dizendo: — Não o conheço, nem compreendo o que você está falando. E saiu para o pórtico. E o galo cantou.
69 Mati wu'jë ne ongɔ mo atɔrɔ ani, ayeto kpa kö'du ne yada mo löhu zi vïdï mati ëdïnnï atɔrɔ ne'e. “Ma kölö tëmï zë.”
69 E a empregada, vendo-o, tornou a dizer aos que estavam ali: — Este é um deles.
70 Mora Petero andi kpa löhu. Yaa ta gɔ mo, zë mati ëdïnnï atɔrɔ da kapa ani ne, asösunnï Petero kpa löhu, iyannï henye, ɔ'bɔ dë zi tandi, yï ma kölö tëmï zë ra ga kö'du yï kpa tëmï Galilaya.
70 Mas ele negou outra vez. E, pouco depois, os que estavam ali disseram outra vez a Pedro: — Com certeza você é um deles, porque também é galileu.
71 Here Petero ënyï asënë rë nï iya henye, “Wïrï kire, kora mati ëdïye ame'do ga kö'du mo ne, mayɔlɔ dë.”
71 Ele, porém, começou a praguejar e a jurar: — Não conheço esse homem de quem vocês estão falando!
72 Mora here, tapëtï kö'du kiya 'ba Petero ne, zanga ënyï ayapa ma da rïyö mo, ehe Petero asösu kö'du mati Yësu ayada zi nï, iya henye, “Gba kazi zanga yapa da rïyö, akiya da wota henye, ayɔlɔ ma dë.” Ehe Petero na kö'du sösu ayeto gbɔ kudu.
72 E no mesmo instante o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes.” E, caindo em si, começou a chorar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.