Marcos 6

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Nae Iesus ke kaꞌe inaeala na ke loa ta magapuna ae i, ba barangalele ra kanna keke loakurumea.
1 Jesus deixou essa região e voltou com seus discípulos para Nazaré, cidade onde tinha morado.
2 Ba ka ina kae a Sabat lele, na i ke paturu ta pangalomatanange ragau nga bale a sinagog. Na ragau papatu reke longe keke kallo raumana ba keke palibalaglaga rea roma,
2 No sábado seguinte, começou a ensinar na sinagoga, e muitos dos que o ouviam se admiraram e perguntavam: “De onde vem tanta sabedoria e poder para realizar esses milagres?
3 Ka i a popongpita laeala tuna mana. Ka i ae Maria tuna, ba ka teiteikia memena nge Iems, bae Iosep, bae Iuras, bae Saimon. Ba liuna piau memena kinung keke momo ikia nga maga kunna ae ita. Ka i a agau baseme ita mana.” Minmina na ri ka sana loreapatokona te i.
3 Não é esse o carpinteiro, filho de Maria e irmão de Tiago, José, Judas e Simão? Suas irmãs moram aqui, entre nós”. E sentiam-se muito ofendidos.
4 Nae Iesus ke role kerea roma, “Ragau re nga magame kinung keke la tungnge alangpaga ta agau e toe Nutu kaona, ava ragau re nga magapuna ae i, ba rakia memena, ba ragau re nga balekaina ae i muni, ke sa.”
4 Então Jesus lhes disse: “Um profeta recebe honra em toda parte, menos em sua cidade e entre seus parentes e sua própria família”.
5 Minmina nae Iesus ke sane totorong ta i kumangng ka killa te nga maga laeala. Ke sa. Ke papea ragau tutuna mana ra karea ka soaling ine ulopaia kamana nge ri.
5 Por isso, não pôde realizar milagres ali, exceto pôr as mãos sobre alguns enfermos e curá-los.
6 Ba i ke kallo ine kele loreakalasa ngareangana.
6 E ficou admirado com a incredulidade daquele povo. Então Jesus percorreu diversos povoados, ensinando a seus moradores.
7 Ba i ke kiue Pana Tangulelu Ba Lua te i, na ke bamalaga rea ka lualua. Ba ke tunge giana ginggingngana te ri ta ri taongamalagange kannu reke sosoali.
7 Reuniu os Doze e começou a enviá-los de dois em dois, dando-lhes autoridade para expulsar espíritos impuros.
8 Ba pala ta ri loanga, na i ke tunge potong palu te ri minakai roma: “Miau sana ngaka loa ka oru re nga taonga basema kaning, ba bising, ba lollokanna nga ligongpita rae miau. Ngaka loa ka to e nga kalaunge taongamiaungana mana.
8 Instruiu-os a não levar coisa alguma na viagem, exceto um cajado. Não poderiam levar alimento, nem bolsa de viagem, nem dinheiro.
9 Ngaka kaliale kesingsilagime, ava ngaka lupage lungapaga kena mana.
9 Poderiam calçar sandálias, mas não levar uma muda de roupa extra.
10 Ba nga ina miau ngaka lu nga bale te, na ngaka momo nga bale laeala ta nge lele ina miau ngaka kaꞌe maga kunna laeala.
10 Disse ele: “Onde quer que forem, fiquem na mesma casa até partirem da cidade.
11 Ba ngaroma ragau re nga maga te sane ngeke ravu miau ta bale nga ri o sane ngeke longo te miau, na ngaka lulupatali ka magavusa nga kaemiau sianame nga ina miau ngaka kaꞌe maga laeala. Ka la i a killa a panaunga te ri roma, keke baia bainga e soali.”
11 Mas, se algum povoado se recusar a recebê-los ou a ouvi-los, ao saírem, sacudam a poeira dos pés como sinal de reprovação”.
12 Minmina na keke kutapu eke lola, na keke pulimalaglage pangamologa ta ragau ta ri ngeke pulivalakale baingarea reke sosoali na ngeke tunge loreamatenganame te Nutu.
12 Então eles partiram, dizendo a todos que encontravam que se arrependessem.
13 Ba keke taomalaglage kannu papatu reke sosoali, ba keke pulpulia saulang nga ragau papatu ra karea ka soaling na keke pape rea.
13 Expulsaram muitos demônios e curaram muitos enfermos, ungindo-os com óleo.
14 Nae Eroto a i a kelangpatali nga gavaman e ngae Rom nga inaeala ke longe Iesus kana turung kurumea, ragau papatu ka loreamatana ka Iesus kumangnganame. Ba palu nge ri keke rorolea pangamologa re te Iesus roma, “Nutu ke pasigipage Ion E Nga Pangamagoe nga mateng, minmina na gingginga kokorai reke bollalau raumana keke kumkuma ngallo nge i.”
14 Logo o rei Herodes ouviu falar de Jesus, pois todos comentavam a seu respeito. Alguns diziam: “João Batista ressuscitou dos mortos. Por isso tem poder para fazer esses milagres”.
15 Ava pattoto keke rorole roma, “Ka i ae Ilaia.”
15 Outros diziam: “É Elias”. Ainda outros diziam: “É um profeta, como os profetas de antigamente”.
16 Ava ka inae Eroto longe pangamologa nginngina, na i ke rorole roma, “Ka i ae Ion ama battote ganna pala ave sigipaga nga mateng!”
16 Quando Herodes ouviu falar de Jesus, disse: “João, o homem a quem decapitei, voltou dos mortos!”.
17 Eroto ke role minmina kurumea, pala na i muni ke baꞌe ragau ta ri launge Ion ba samangpitange, na keke ule nga pulangkala. I ke kuma minmina kurumea, pala na i ae Eroto ke rave tataokia ae Pilip napengana a giana nge Erorias, na ke kamapitakama kia.
17 O rei havia mandado prender e encarcerar João para agradar Herodias. Ela era esposa de seu irmão, Filipe, mas Herodes tinha se casado com ela.
18 Bae Eroto ke pulakale Ion kurumea, pala nae Ion ke rorole kia roma, “Ke parototokala ta one ravunge tataokone napengana.”
18 João dizia a Herodes: “É contra a lei que o senhor viva com a esposa de seu irmão”.
19 Minmina nae Erorias ka iukia kae Ion, ba i ke bai ta samungpununge. Ava ke sane totorong ta kumangng ka ollaeala
19 Por isso Herodias guardava rancor de João e queria matá-lo, mas não podia fazê-lo,
20 kurumea, natale ae Eroto ke matautaue Ion ba ke lengetotokalkale. Ta i ka lonamatana roma, Ion ka i a agau a bainganame ke pe ba agau e tupu. Ba ka ine longlonge Ion pangamologanganame, na i ka lonatangtang ava ke matea ta longe Ion ine pamolloga.
20 pois Herodes o respeitava e o protegia, sabendo que ele era um homem justo e santo. Herodes ficava muito perturbado sempre que falava com João, mas mesmo assim gostava de ouvi-lo.
21 Ava ngarume nae Erorias ke kalipa ka pamau ta i samungpununge Ion minakai roma: Ka kae te a i a kae e nga lonagaliungana ta kae ae Eroto naname toapisigia, nae Eroto ke baia kaning e bollau ta pangaserengkale ragau ravollalau ra kanna, ba re kapunu nga ra balingkana kala nga ragau reke taoamugmuga ka ragau re ngae Galili.
21 Finalmente, no aniversário de Herodes, Herodias teve a oportunidade que procurava. Ele deu uma festa para os membros do alto escalão do governo, para seus oficiais militares e para os cidadãos mais importantes da Galileia.
22 Ba ka ineke kaninni, nae Erorias tuna piau ke lu lakallo ta kaning laeala, na ke pespesi. Ba malaui laeala ke paserengea Eroto kala nga ragau reke tattara ta kaning kala nge i raumana.
22 Sua filha, também chamada Herodias, entrou e apresentou uma dança que agradou muito Herodes e seus convidados. “Peça-me qualquer coisa que deseje, e eu lhe darei”, disse o rei à moça.
23 Ba i ke patokala ngailu te i roma, “Taru a one ballaga iau te ka la tungnge te one. Ngaroma ngo matea, na iau ka la kalingpalange kelangpatalingau ta rina lua, na ka la tungnge inte nga ina lua nginngina te one.”
23 E prometeu, sob juramento: “Eu lhe darei o que pedir, até metade do meu reino!”.
24 Na malaui laeala ke lelemalaga, na ke ballage naname roma, “Iau ka la balinglage ta taru?”
24 Ela saiu e perguntou à mãe: “O que devo pedir?”. A mãe lhe disse: “Peça a cabeça de João Batista!”.
25 Na ka pannasa mana, na avale laeala a malaui ke galiu bolvole ta kelangapatali, na ke role kia roma, “Gialgiala mana, na ka matea ta one pulinge Ion E Nga Pangamagoe kunna nga raliu te, na ngo atu kia ba ngo tunge te iau.”
25 A moça voltou depressa ao rei e disse: “Quero a cabeça de João Batista agora mesmo num prato!”.
26 Na ka inae Eroto a i a kelangpatali longe pangamologa laeala, na i ka ragunaso. Ava pala na i ke patokala ngailu ka pangamologanganame, ba reke tattara ta kaning kala nge i keke longe patongkalangana nginngina. Minmina na i ka sana omona ta malainga ka malaui laeala balinglagangana.
26 O rei muito se entristeceu com isso, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, não pôde negar o pedido.
27 Ka baina ka pannasa mana, na i ke baꞌe agau e saꞌvatonto ragau, na ke bapage ta i atung ka Ion E Nga Pangamagoe kunna. Na agau laeala ke loa, na ke battote Ion ganna ngallo nga pulangkala,
27 Assim, enviou no mesmo instante um carrasco com ordens de cortar a cabeça de João e trazê-la. Ele decapitou João na prisão,
28 ba ke ulopaia kunna nga raliu te. Na ke atu kia ba ke tunge ta malaui laeala. Ba ngarume na malaui laeala ke tunge te naname.
28 trouxe a cabeça num prato e a entregou à moça, que a levou à sua mãe.
29 Ba ka inae barangalele rae Ion kanna ke longe ollaeala e lele, na keke atu. Na keke rave Ion mirana, ba keke pakenoe nga baveng e nga agau e mate.
29 Quando os discípulos de João souberam o que havia acontecido, foram buscar o corpo e o colocaram numa sepultura.
30 Na ka ina aposelme ke galiu tapu, na keke katukala kinung te Iesus. Na keke turu pakia ka orume kinung ra ri ke kuma ki beke palomatana ki.
30 Os apóstolos voltaram de sua missão e contaram a Jesus tudo que tinham feito e ensinado.
31 Na ragau papatu raumana keke tatu te ri ba keke lola. Bae Iesus kala nga barangalele ra kanna ka sana karea panna inte ta ri kaning. Minmina na i ke role kerea roma, “Miau kasikemiau ngaka atu, na ita ngaka loa ta malle a misalong ngia. Na ngaka panna kamiau.”
31 Jesus lhes disse: “Vamos sozinhos até um lugar tranquilo para descansar um pouco”, pois tanta gente ia e vinha que eles não tinham tempo nem para comer.
32 Minmina na ri kasikerea keke taepatae nga manang te, na keke loa ta malle a sana ragau ngia.
32 Então saíram de barco para um lugar isolado, a fim de ficarem a sós.
33 Ava ragau keke kele Iesus ba barangalele ra kanna ka ineke ka, ba papatu nge ri keke kelapatokona rea. Minmina na ragau nginngina keke lelemalaga nga magame kinung, na keke pira kinung ka kaereame ta ri leleng pala nge Iesusme.
33 Contudo, muitos os reconheceram e os viram partir, e pessoas de várias cidades correram e chegaram antes deles.
34 Na ka inae Iesus so ba ke kele ragau nginngina ra ri papatu raumana, na i ka lonananna rea kurumea, ri ka tongarea kena ma sipsip ra sana karea agau e ellapatantali te ri. Ka baina i ke paturu ta pangalomatana rea ka oru papatu.
34 Quando Jesus saiu do barco, viu a grande multidão e teve compaixão dela, pois eram como ovelhas sem pastor. Então começou a lhes ensinar muitas coisas.
35 Ba ka ina kae barelulu, na barangalele ra kanna keke loa te i na keke role kia roma, “Ka sana kaning nga malle laekia ba kae ke barelulu tapu.
35 Ao entardecer, os discípulos foram até ele e disseram: “Este lugar é isolado, e já está tarde.
36 Minmina na ngo baꞌe ragau kokorai ta ri loanga ta maga reke momo nga inaekia ta baina ngeke koli karea kaning.”
36 Mande as multidões embora, para que possam ir aos campos e povoados vizinhos e comprar algo para comer”.
37 Avae Iesus ke ala rea roma, “Miau ngaka tungu karea kaning.”
37 Jesus, porém, disse: “Providenciem vocês mesmos alimento para eles”. “Precisaríamos de muito dinheiro
38 Nae Iesus ke ballaga rea roma, “Ka kamiau beret pia? Ngaka loa na ngaka kela.”
38 “Quantos pães vocês têm?”, perguntou ele. “Vão verificar.” Eles voltaram e informaram: “Cinco pães e dois peixes”.
39 Nae Iesus ke role kerea ta ri roleng ka ragau ta ri tarang nga ginungame nga pailli reke kerkerangng.
39 Então Jesus ordenou que fizessem a multidão sentar-se em grupos na grama verde.
40 Ka baina ragau keke tattara nga ginunga matana lua. Ginunga palu ka ragau ka ri giaukaina lima, ba palu ka ragau ka ri giaukaina lua ba tangulelu.
40 Assim, eles se sentaram em grupos de cinquenta e de cem.
41 Nae Iesus ke rave beret nginngina ka ri lima ba lea nginngina ka ri lua, na ke kelapatae ta tava ba ke kalapage Nutu. Na ke regipale bereteme ba ke kole leame. Na ke tungu rea ta barangalele ra kanna ta ri tavoanga ki nga ragau karolu.
41 Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, à medida que ia partindo os pães, entregava-os aos discípulos para que os distribuíssem ao povo. Também dividiu os peixes para que todos recebessem uma porção.
42 Na ri kinung keke kani ba keke rongo ka loreanganame ka kaning laeala.
42 Todos comeram à vontade,
43 Na barangalele rae Iesus kanna keke ravukinunge bereteme ba leame kaloreame reke kanilele rea, na keke paponue guratame ka ri tangulelu ba lua ki.
43 e os discípulos recolheram doze cestos com os pães e peixes que sobraram.
44 Ba rapanung reke kani ka kae laeala ka ri 5000.
44 Os que comeram foram cinco mil homens.
45 Ba ka pannasa mana, nae Iesus ke role ka barangalele ra kanna ta ri taengapatae nga manang te ta baina ngeke loa pala nge i tae Betsaira ore momo nga me a sivoli bavana tetoto. Avae Iesus ke momo nga baina i nge baꞌe maluame ngeke lao.
45 Logo em seguida, Jesus insistiu com seus discípulos que voltassem ao barco e atravessassem o mar até Betsaida, enquanto ele mandava o povo para casa.
46 Ba ka ine ba rea tapu, na i ke kutapu ta kapangng ta i kavang te Nutu.
46 Depois de se despedir de todos, subiu sozinho ao monte para orar.
47 Na ka ina kae barelu tapu, na manang laeala a barangalele rae Iesus kanna ke momo ngia ke momo ngatauga nga me a sivoli kaona tapu. Avae Iesus ke momo mana me i ngape tale.
47 Durante a noite, os discípulos estavam no barco, no meio do mar, e Jesus, sozinho em terra.
48 Ba i ke kele barangalele ra kanna ka ineke tumvugvugu ta oteng kurumea, bovole ke sanangkalkala rea. Na ka rigo luana, nae Iesus ke loa te ri ka taongapaingana nga me a sivoli. Ba i ke bai ta kavesinglele rea.
48 Ele viu que estavam em apuros, remando com força e lutando contra o vento e as ondas. Por volta das três da madrugada, Jesus foi até eles caminhando sobre o mar. Sua intenção era passar por eles,
49 Ava ka ineke kele ine tataopai nga me a sivoli, na ka loreangana roma, ka i a kannu te. Minmina na keke reli kaligi.
49 mas, quando o avistaram caminhando sobre as águas, gritaram de pavor, pensando que fosse um fantasma.
50 Keke reli kaligi kurumea, ri kinung keke kele ba keke matautau.
50 Ficaram todos aterrorizados ao vê-lo. Imediatamente, porém, Jesus lhes disse: “Não tenham medo! Coragem, sou eu!”.
51 Na i ke taelu lakallo ta manang kala nge ri, na bovole ke mate bavakena. Ba ri keke kallo raumana.
51 Em seguida, subiu no barco e o vento parou. Os discípulos ficaram admirados,
52 Keke kallo raumana kurumea, pala na keke kele ine pakania ragau nginngina ra ri papatu raumana ka beret tutuna mana, ava ka sana loreamatana roma, ka i a tai tale. Ke sa. Loreame keke rutukala.
52 pois ainda não tinham entendido o milagre dos pães. O coração deles estava endurecido.
53 Ka ineke ulutote me a sivoli tapu, na keke lele nga ine ngae Genesaret, ba keke kone manang nga inaeala.
53 Depois de atravessarem o mar, chegaram a Genesaré. Levaram o barco até a margem
54 Ba ka ineke solele nga manang, na ka pannasa mana, na ragau reke momo nga inaeala keke kelapatokone Iesus.
54 e desceram. As pessoas reconheceram Jesus assim que o viram.
55 Na keke loa bolvole ta iname kinung nga inaeala, na keke rave ragau ra karea ka soalingme. Ba nga ina ri ngeke longe roma, Iesus ke momo nga inte, na ngeke paue ragau nginngina ra karea ka soalingme ka nia rae ri ta inaeala ae Iesus momo ngia.
55 Quando ouviam que Jesus estava em algum lugar, corriam por toda a região, levando os enfermos em macas para onde sabiam que ele estava.
56 Ba ka inae Iesus nge taolu lakallo ta magame, o ta maga kunna reke bollalau, o ta ina re ngapotu nga magame, na ri ngeke pakenoe ragau ra karea ka soalingme nga malle re nga koling kaning. Na ngeke tanikale Iesus ta i ngatangng ta ra nginngina ra karea ka soalingme ta ri kaling ka lungapaga ae i sigina matana mana. Ba ragau reke kali kia soaling ae ri nge rongo mana.
56 Aonde quer que ele fosse — aos povoados, às cidades ou aos campos ao redor —, levavam os enfermos para as praças. Suplicavam que ele os deixasse pelo menos tocar na borda de seu manto, e todos que o tocavam eram curados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.