Hebreus 11
Got Nga Nambuha Ik Kai (MED) vs ARA
1 Mondʉk pʉtmin uⱡ ei mel, Got ndi, tʉn mel mat nguimp nitim ila, nokundpʉn mormʉn. Mel mbʉ kʉni nakʉndpʉn kʉn, tetʉm mint nimbun numan ila, pilpʉn ambuⱡpʉn, gi ndupʉn mormʉn.
1 Ora, a fé é a certeza de coisas que se esperam, a convicção de fatos que se não veem.
2 Unt wamp mbʉ, Got kʉn mondʉk pʉtʉng uⱡ elinga, Got ndi, wamp mbʉ kundpa, uⱡ kun kai mbʉ etʉng nitim.
2 Pois, pela fé, os antigos obtiveram bom testemunho.
3 Tʉn mondpʉn pʉtmʉn uⱡ ei ndi, pilpʉn pora ndurmʉn. Got elim nga ik ei ndi, muⱡ mʉi raⱡ itim. Got nga mim itim mel mat pora, tʉn kandʉrmʉn. Wote, mel mat itim mbʉ, tʉn kʉni nakʉndʉrmʉn.
3 Pela fé, entendemos que foi o universo formado pela palavra de Deus, de maneira que o visível veio a existir das coisas que não aparecem.
4 Unt wu Eipel ni, Got kʉn mondpa pilpa, kaⱡpa tindiⱡim mundrum ila, Got ndi, Eipel nga uⱡ itim ei, numan ngurum. Wote, Kein nga kaⱡpa tindiⱡim mundrum uⱡ ei, Got ndi, numan ngui ngʉnggʉrʉm. Eipel ni, koⱡpa pora ndurum ei nga, wote elim nga mondpa pitim uⱡ ei nga, Got ndi, Eipel wu kun kai nitim. Timan ei, tʉn akup pʉnmʉn.
4 Pela fé, Abel ofereceu a Deus mais excelente sacrifício do que Caim; pelo qual obteve testemunho de ser justo, tendo a aprovação de Deus quanto às suas ofertas. Por meio dela, também mesmo depois de morto, ainda fala.
5 Wote, mondpa pili wu Inok ni, Got nga numan pʉtʉm uⱡ mbʉ mel pep roⱡnga, Got ndi, kʉng pʉkʉ mepa muⱡ kona purum. Wu ei, kuⱡi nʉkʉrʉm, kont moⱡnga mepa purum uⱡ ei, wamp mbʉ ndi andʉk, Inok kurʉrʉng ni, wote kandʉk ti natʉtʉng. Nambuⱡ emel, Got ndi, wu ei oⱡa titim. Wote, Buk Wingti ila nimba mel, Inok ni, akil tepa oⱡa tʉmba ei nga, kuimp tepa, Got nga numan pʉtʉm uⱡ ei mel, pep rurum.
5 Pela fé, Enoque foi trasladado para não ver a morte; não foi achado, porque Deus o trasladara. Pois, antes da sua trasladação, obteve testemunho de haver agradado a Deus.
6 Wamp ti ndi, Got kʉn mondpa pili napilim ndam, wote Got nga numan pʉtʉm uⱡ mbʉ, pep rui narʉmba. Wote, wamp nam ti, Got kʉn nondpa mbi nimba pilim ndam, Got kupa morum nimba, mondpa pilim wamp ei, wote Got ndi, mel kai mat punt ropa ngumba.
6 De fato, sem fé é impossível agradar a Deus, porquanto é necessário que aquele que se aproxima de Deus creia que ele existe e que se torna galardoador dos que o buscam.
7 Wote, wu Nowa nga mondpa pitim uⱡ ei, Got ndi, uⱡ wote pemba mbʉ mel, unt Nowa kundpa nitim. Nowa ndi, uⱡ ti kʉni nakʉndpa moⱡpa kʉn, Got nga nitim ik ei, kum tepa moⱡpa, nu sip kat rukrʉm. Etpa pora ndupa kʉn, elim nga amp kangambuⱡa mbʉ, ok nu sip ila mukʉr puk molk, nu wʉngi nganggʉrʉng. Nowa Got kʉn mondpa pitim uⱡ ila, uⱡ kit etʉng wamp mbʉ, ropa mana mondpa, elim Got kʉn kun kai murum.
7 Pela fé, Noé, divinamente instruído acerca de acontecimentos que ainda não se viam e sendo temente a Deus, aparelhou uma arca para a salvação de sua casa; pela qual condenou o mundo e se tornou herdeiro da justiça que vem da fé.
8 Wote, mondpa pili uⱡ ila ku, Got ndi, Aparam ni, wi roⱡnga, pilpa pep ropa, elim nga kona wak ropa, mʉi kʉmp elpa ti, Got ndi, nguimp nitim ila purum. Wote, Aparam mba kona ei, pili napilpa kʉn, Got nga nitim ik ei, mondpa pilpa purum.
8 Pela fé, Abraão, quando chamado, obedeceu, a fim de ir para um lugar que devia receber por herança; e partiu sem saber aonde ia.
9 Mondpa pili uⱡ ila, Aparam Got ndi, nguimp nitim kona ila mba, wamp tʉma raⱡpa, muⱡ manga raⱡpa pitim. Ei kʉn, Got nga nimba mʉi rurum uⱡ ei, Aisak, Jekop raⱡ kʉn kunda pitim wu raⱡ, kunda muⱡ manga pek morung.
9 Pela fé, peregrinou na terra da promessa como em terra alheia, habitando em tendas com Isaque e Jacó, herdeiros com ele da mesma promessa;
10 Ni kʉn, Aparam ndi, rʉk rʉk mondpa pilpa moⱡpa kʉn, kona peng ronduⱡ ti, Got elim ndi, ku pol ila, rukrʉm ei kʉnimp nimba, nokundpa mint murum.
10 porque aguardava a cidade que tem fundamentos, da qual Deus é o arquiteto e edificador.
11 Wote, amp Sera i ku etpa, Got kʉn mondpa pitim. Elim nga kangambuⱡa memba ui ei pora nitim. Ei nga, wote Sera elim, Got kʉn mondpa pitim uⱡ ei ndi, kang ti mitim. Sera elim nga numan ila pilpa kʉn, unt Got ndi, nimba mʉi ropa na, kangambuⱡa min nitim uⱡ ei, kupa mint nimba pilpa moⱡpa, kang ei mitim.
11 Pela fé, também, a própria Sara recebeu poder para ser mãe, não obstante o avançado de sua idade, pois teve por fiel aquele que lhe havia feito a promessa.
12 Ei nga, Aparam ni, anda etpa pora ndupa, nondpa koⱡmba etpa kʉn, wamp ama puⱡi nga anda kouwʉ ei murum. Wamp kaⱡpa tʉtʉm mbʉ, ku ok na, mipil na mbʉ mel kapⱡa morung. Wamp ti ndi, kapⱡa kʉmp ropa pora ndui nandʉmba, mon!
12 Por isso, também de um, aliás já amortecido, saiu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como a areia que está na praia do mar.
13 Wamp ninmʉn mbʉ, Got kʉn mondʉk pilik molk kʉn korung. Wamp mbʉ mʉi kona ila kont molk kʉn, Got ndi unt, nimba mʉi ropa nguimp nitim mel mbʉ, kandʉk ti natʉtʉng, mon! Wamp mbʉ, en enim nga numan ila, Got nga mel mbʉ, ruⱡ etʉk kandʉk molk, numan nguk nʉk mel, “Tʉn ya mʉi kona ila monmʉn uⱡ ei, wamp tʉma na, kona elpa wamp na ni mel, manga poning ombun mormʉn,” nʉtʉng.
13 Todos estes morreram na fé, sem ter obtido as promessas; vendo-as, porém, de longe, e saudando-as, e confessando que eram estrangeiros e peregrinos sobre a terra.
14 Wamp mbʉ ndi, ik mat ei mel nʉk eng ndam, tʉn ndi, kanda pilimin ei, en enim nga mʉi mendpʉⱡ ei, muⱡ kona kuruk ning.
14 Porque os que falam desse modo manifestam estar procurando uma pátria.
15 Unt en enim molk orung mʉi ei, int nduk pili napʉtʉng. Wote pilingina ndam, en enim molk orung mʉi ila, int puⱡʉngina ku.
15 E, se, na verdade, se lembrassem daquela de onde saíram, teriam oportunidade de voltar.
16 Wote, ei kelik wamp mbʉ ndi, en enim nga kona kai tila mbin nʉk, numan mondrʉng ei, muⱡ kona. Wamp mbʉ ndi, Got kundʉk, nʉk mel, “Nim tʉn nga, Got nʉtmin. Uⱡ ei nga, Got pipil kuⱡi nakʉrʉm, mon,” nʉtʉng. Nambuⱡ emel, wamp mbʉ nga kona peng kai ti, tʉpa kun etpa tinditim.
16 Mas, agora, aspiram a uma pátria superior, isto é, celestial. Por isso, Deus não se envergonha deles, de ser chamado o seu Deus, porquanto lhes preparou uma cidade.
17 — ausente —
17 Pela fé, Abraão, quando posto à prova, ofereceu Isaque; estava mesmo para sacrificar o seu unigênito aquele que acolheu alegremente as promessas,
18 — ausente —
18 a quem se tinha dito: Em Isaque será chamada a tua descendência;
19 Aparam elim nga numan ila pilpa kʉn, Aisak rop kundunt ndam, Got ndi, etpa kont tʉmba nimba pitim. Wote, elim pitim ei mel ku, Got ndi, Aisak etpa kont titim.
19 porque considerou que Deus era poderoso até para ressuscitá-lo dentre os mortos, de onde também, figuradamente, o recobrou.
20 Mondpa pili uⱡ ila ku, Aisak ndi, Jekop kʉn Iso raⱡ, akil tepa uⱡ omba ei ndi, memp tinggil nimba, pilpa memp pinditim.
20 Pela fé, igualmente Isaque abençoou a Jacó e a Esaú, acerca de coisas que ainda estavam para vir.
21 Mondpa pili uⱡ ila ku moⱡpa, Jekop ni, elim koⱡmba ui ei, nondpa elinga kʉn, Josep nga kangʉm wu raⱡ memp pinditim. Ni kʉn, elim nga tʉmbʉⱡ ti, mepa ʉndrʉm ni tʉpa angʉndpa, ambuⱡpa moⱡpa, Got nga mbi paka rundrʉm.
21 Pela fé, Jacó, quando estava para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e, apoiado sobre a extremidade do seu bordão, adorou.
22 Mondpa pili uⱡ ila ku, Josep koⱡmba ui ei, nondpa elinga kʉn, wote ui tila Isrel wamp mbʉ, Isip kona ila wak rok ping nitim. Wote, elim kunt kʉn, elim nga kʉng kʉⱡ, mek ping nimba man ngurum.
22 Pela fé, José, próximo do seu fim, fez menção do êxodo dos filhos de Israel, bem como deu ordens quanto aos seus próprios ossos.
23 Mondpa pili uⱡ ila ku, Moses nga tipam mam raⱡ ndi, Moses mek tʉkʉⱡ, Moses kandrʉnggil ni, kang kai itim ila, wu nuim mumuk Pero nga mundmong iti natʉkʉⱡ. Kang ni, mo rokʉⱡ tek moⱡʉnggila, kalimp raldika itim.
23 Pela fé, Moisés, apenas nascido, foi ocultado por seus pais, durante três meses, porque viram que a criança era formosa; também não ficaram amedrontados pelo decreto do rei.
24 Mondpa pili uⱡ ila ku, Moses ni, wu etpa kʉn, elim wu nuim mumuk Pero mbuⱡam nga kangʉm nʉk, mbi ti nʉteing nimba pitim.
24 Pela fé, Moisés, quando já homem feito, recusou ser chamado filho da filha de Faraó,
25 Got nga wamp mbʉ mbun tʉtʉng uⱡ ei mel, Moses elim timp nimba pitim. Ui onunga etpa ila, uⱡ kit mbila ambʉⱡʉp paⱡʉp, muⱡi nʉmbʉⱡimp nimba pitim.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a usufruir prazeres transitórios do pecado;
26 Moses elim pilpa kʉn, Got ndi, Kraist ngumba mundʉmba ei nga mbi ila, mindil timp nimba kʉn, Isip wamp mbʉ nga ku moni na mel kai mbʉ pora, tʉpa mana ndurum. Ei nambuⱡ emel, Got ndi, elim punt ropa mel mat, wote ngumba mint nimba pitim.
26 porquanto considerou o opróbrio de Cristo por maiores riquezas do que os tesouros do Egito, porque contemplava o galardão.
27 Mondpa pili uⱡ ila ku, Moses ndi, wu nuim mumuk ei nga popʉⱡ kurum uⱡ ei nga, mundmong iti natʉpa, Isip kona ei, wak ropa purum. Moses ndi, mundmong iti nʉtʉtʉm. Ei nambuⱡ emel, wamp mbʉ ndi, kʉni nakʉndʉrmin Got ei, elim Got kʉndrʉm mel elinga, wote ronduⱡ mba murum.
27 Pela fé, ele abandonou o Egito, não ficando amedrontado com a cólera do rei; antes, permaneceu firme como quem vê aquele que é invisível.
28 Mondpa pili uⱡ ila ku, Moses ndi, Etpa Ti Rʉng wingti kaⱡmba etpa kʉn, Isrel wamp mbʉ kundpa, nimba mel, “En enim nga kng sipsip mbʉ, rok kondʉk, mema mbʉ ndi, en enim nga manga keta puⱡ puⱡ mbila kopung kundʉi!” nitim. Ei nambuⱡ emel, wamp rorum anggelo ei ndi omba, Isrel kang kumina mbʉ ropa, kundi nʉkʉndangga nimba itim.
28 Pela fé, celebrou a Páscoa e o derramamento do sangue, para que o exterminador não tocasse nos primogênitos dos israelitas.
29 Unt Isrel wamp mbʉ, Got kʉn mondʉk pʉtʉng uⱡ ei ndi ku, Num Kuta Kunt mam ei, kʉr nilinga, mʉi ei kʉp etpa titim nila, nombuⱡa mam purung. Ni kʉn, Isip wamp akil tek purung nimbʉ, nu wanggʉk korung.
29 Pela fé, atravessaram o mar Vermelho como por terra seca; tentando-o os egípcios, foram tragados de todo.
30 Isrel wamp mbʉ, Got kʉn mondʉk pʉtʉng uⱡ ei ndi ku, Jeriko kona peng ei nga ku paⱡa petʉm ni, andʉk tʉk pok elingina, rumbʉⱡ 7 elinga, ku paⱡa ni ʉⱡmbʉⱡ nitim.
30 Pela fé, ruíram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Wote, mondpa pitim uⱡ ei ndi ku, amp wapra Reiyap ni, ik tʉk roi ndurʉng wamp mbʉ, korung ei mel, kuⱡi nʉkʉrʉm. Ei nambuⱡ emel, amp ei ndi, Isrel wu ralt, Jeriko kona tʉng ndukʉⱡ purʉnggil raⱡ, rawe etpa tʉpa rʉpʉndrʉm.
31 Pela fé, Raabe, a meretriz, não foi destruída com os desobedientes, porque acolheu com paz aos espias.
32 Akup na ndi, namba ik mat ou ndupa nimp? Na ndi, wu Giriyon, Barak, Samson, Jepta, Depit, Samwel na, painui wu na mbʉ nga timan minal petʉm mbʉ, nimp ei nga ui ei, pora ninim.
32 E que mais direi? Certamente, me faltará o tempo necessário para referir o que há a respeito de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas,
33 Wu mbʉ ndi, Got kʉn mondʉk pʉtʉng uⱡ ei ndi, kona ou mbila el etʉk kʉn, wu nuim mumuk mat nga el wu mbʉ, rok mana nduk, uⱡ kun kai mbʉ mint etʉk, Got ndi, nimba mʉi ropa nguimp nitim mel mbʉ, kandʉk tʉtʉng. Wote kui laiyon, wamp norung ei nga keta mbʉ, ambulk rou rok etʉng.
33 os quais, por meio da fé, subjugaram reinos, praticaram a justiça, obtiveram promessas, fecharam a boca de leões,
34 Mondpa pili uⱡ ila ku, wu mbʉ ndi, ndip anmbil mam mbʉ, rok kumundʉk, kur koiya nengina nurung mbʉ ndi, rok kundi nakʉndrʉng. Wote, ronduⱡ pi napʉrmʉn wu nimbʉ, wote ronduⱡ purung. El iting uⱡ mbila, wu ronduⱡ mbʉ molk, el wu rʉⱡaip elpa mam mat, tʉk pok etʉk rorung.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam ao fio da espada, da fraqueza tiraram força, fizeram-se poderosos em guerra, puseram em fuga exércitos de estrangeiros.
35 Mondpa pili uⱡ ila ku, wamp korung mbʉ, rok rut nduk tʉk, mamʉl mbʉ ngorung. Wamp mat mondʉk pili uⱡ ila nga, nʉk tʉk kan ngurung. Wote, wak rorung ei kʉn, mondʉk pili uⱡ ei, aldpa ambulk ku morung. Ni kʉn, el wu mbʉ ndi, mindil kit mbʉ ngok rok kondrung. Uⱡ ei, wote rut nʉk, kont mba mul uⱡ kai ei, kandʉp timin nʉk etʉng.
35 Mulheres receberam, pela ressurreição, os seus mortos. Alguns foram torturados, não aceitando seu resgate, para obterem superior ressurreição;
36 Wote wamp mat, el wu mbʉ ndi, kan puⱡa ndi rok, oi endʉk, kʉmp ki mbʉ, kan sen ndi, kan nguk, kan manga ila tʉk pendʉtʉng.
36 outros, por sua vez, passaram pela prova de escárnios e açoites, sim, até de algemas e prisões.
37 Wote, el wu mbʉ ndi, wamp mbʉ, ku ndi rok, so ndi, wamp mat, koⱡmung etʉk raⱡ endʉk, kur koiya ndi, wamp mat rok kondʉk etʉng. Wote, mondpa pili wamp mat, ronduⱡ purmʉn mbʉ ndi, kng meme na, kng sipsip mbʉ nga kʉng mbʉ tʉk, mbuⱡ mbal mel ralk andʉk morung. Nambuⱡ emel, wamp mbʉ, kurpa mat morung. Wote, wamp el rui mbʉ ndi, wamp mbʉ, mbun tʉk ngʉk, rʉp etʉk, kai mundi namʉndrʉng.
37 Foram apedrejados, provados, serrados pelo meio, mortos a fio de espada; andaram peregrinos, vestidos de peles de ovelhas e de cabras, necessitados, afligidos, maltratados
38 Ei nga, ya mʉi kona ila wamp mbʉ muⱡing ei nga kapⱡa iti nʉtʉtʉm. Wamp mbʉ, nung nʉk puk, wamp pi napʉtmʉn kona kui waka na, komnga na, ku manga na, mʉi mur na kona mbila puk petʉng.
38 (homens dos quais o mundo não era digno), errantes pelos desertos, pelos montes, pelas covas, pelos antros da terra.
39 Wote, Got kʉn mondʉk pʉtʉng wamp mbʉ, Got nga kuimp keta ila mbi kai ting. Unt Got ndi, nguimp nimba mʉi rurum mel mbʉ, ngʉi ngʉnggʉrʉm mon!
39 Ora, todos estes que obtiveram bom testemunho por sua fé não obtiveram, contudo, a concretização da promessa,
40 Unt Got ndi, tʉn nga mel mat nguimp nitim mel kai mbʉ, tʉpa kun etpa tendpa morum. Unt mondʉk pʉtʉng wamp mbʉ ndi, kuimp tek puk ti natʉtʉng mon! Nambuⱡ emel, tʉn kʉn kunda Got ndi, tʉn pora etpa kun kai mondʉmba.
40 por haver Deus provido coisa superior a nosso respeito, para que eles, sem nós, não fossem aperfeiçoados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.