Mateus 20
Gandja na Mbɨa (MDM) vs AAI
1 Abhomʉ-o, Yesu atsia apa matá me: «Yi gbo nga ’dje yi. Naʉ na abhʉ́lá mana lɨe ne tsingʉ gba bhʉlʉ ’dyɨ bini. Bhʉlʉ ’dyɨ ango-o akoto agba e kɵkpɨ́ má bhɵ́ ngʉbula naha okpála ngʉ́ kulu na edyɨ na vino gba e-o.
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 Anɨ au uo lɨe, u adje lɨo ne uo me nɨ ahá kuo ’kpa pɨ uo lɨ lele kulu na ekpɨ́ bini. Anɨ atsia atima uo ngʉ́ nanʉ amene kulu abhiye na vino gba e-o.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Anɨ akoto matá bhʉ́ saa na odukpabini na kɵkpɨ́. Anɨ au okpála ɨnde alʉlʉ lɨ bɨlɨ bini bhomʉ-o mandɨ kulu.
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 Anɨ pɨ uo me: ‹Ngayi di-e, yi nʉ abhiye gba ma-o. Kuo ’kpa ma ahá e pɨ yi-e, adʉ́ lɨ lelele.›
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 Abhomʉ-o, u atsia agbida oo. Bhʉlʉ ’dyɨ-e akoto matá tulukpe. Pɨpɨta-a, anɨ akoto matá bhʉ́ saa na bata pɨta tulukpe. Ndʉ nedhɨnga anɨ adʉ akoto lɨe hana, anɨ adʉ abhaka okpála koko alʉlʉ lɨ bɨlɨ bini bhomʉ. U adje lɨo ne uo, anɨ atsia apa pɨ uo me u nʉ abhiye gba nɨ ko.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Nakolo matá bhʉ́ saa na bhuluvue pɨta tulukpe-e, anɨ akoto. Anɨ abhaka okpála koko alʉlʉ oo. Anɨ atsia ayi uo me: ‹Yi alʉlʉ sɨ ngbolo ’kpɨ́ libhomu mandɨ kulu ka nɨ?›
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 Do uo pɨ anɨ de-e: ‹A ko anga kpála bini ha ya bhʉ́ kulu de.› Anɨ pɨ uo me: ‹Ngayi di-e, yi nʉ mene kulu abhiye na vino gba ma-o.›
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 Lɨ ekpɨ́ akolo lɨe tagolo-o, bhʉlʉ ’dyɨ-e apa pɨ kapita gba e me: ‹Ɨ okpála na kulu-o, amba mʉ ha kuo ’kpa gba kpála ne kpála pɨ e, nayie lɨ obhe ago sidi ngʉ́ nabu soso lɨ obhe ago ɨgɨnɨ kalanʉ-o.›
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 Obhe akpo ɨgɨnɨ lita kulu bhʉ́ saa na bhuluvue pɨta tulukpe-e ago. Kpála ne kpála atsia asia kuo ’kpa maka u adje ɨgɨnɨ lɨo ne uo lɨe-o.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 Lɨ obhe ago ɨgɨnɨ kalanʉ-o ago lɨe, u abhundja naao me o osía tɨa bhelé nane obhe ago ɨgɨnɨ sidi-o. Engʉ́ bini, ngauo di-e, kpála ne kpála asia kuo ’kpa aviti bini ne obhe ago ɨgɨnɨ sidi-o.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 U adʉ asisia lɨe, u aholo adi mʉtokono lɨ bhʉlʉ ’dyɨ-o.
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 U adʉ apa me: ‹Okpála ɨnde-e ago sidi. U amene kulu bha koli saa bini má kpɨkɨlɨ, la-a, mʉ ngaha uo aviti bini ne ya, ngaya okpála ɨnde andala ne kulu ngbolo ’kpɨ́ libhomu bhʉ́ ke ku ’la!›
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 Engʉ́ bini, bhʉlʉ ’dyɨ-e agie pɨ sʉka uo me: ‹Olia ma, mʉ tɨ da nadi mʉtokono de. Ma aha tɨa gba mʉ-o pɨ mʉ maka nɨ́ adje ɨgɨnɨ lɨnɨ́ ne mʉ lɨe-o.
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 Ha tɨa gba mʉ-o, tatapa. Ma tɨ́ da naha pɨ obhende ago sidi-e bha maka ma aha pɨ mʉ lɨe-o.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 Mʉ mbɨla de me ma tɨ da namene ne tɨa gba ma-a maka ma akʉnda lɨe dɨ? Ne me mʉ ngatsia ma ne ndje djila ka ma amene okpála bhe ago sidi-e lɨe ndjɨndjɨ-e!›»
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 Yesu atsia abu tata-a me: «Okpála ɨnde asidi-e akólo okpála na akalanʉ, lɨ okpála na kalanʉ-o tsia kólo okpála na asidi.»
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Lɨ Yesu adʉ lɨe nanʉ bhʉ́ Yelusalema-a, anɨ aɨ omʉkpata gba e de e tɨtɨ o. Anɨ atsia apa pɨ uo me:
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 «Yi djedje nga! Nɨ́ adji bhʉ́ Yelusalema, bɨlɨ ɨnde u apʉ́ ma Ndɨlɨ gba kpála lɨe pɨ ongbengbe odimandɵ di ne omʉsuno na lɨ́lɨ gba Moidje-o . U akódho ’ngʉ́ gba ma-a me ma kpi bha makpi.
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 U apʉ́ ma pɨ okpála ɨnde ne omaYuda ade ngʉbula me u mʉ ma. U abhɨ́ ma ne fimbo, u tsia gɨ́ ma lɨ kulusi. La-a, ekpɨ́ na bata-a, ma tsia zúku.»
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Abhomʉ-o, wala Djebedayo adyudyo lɨe de Yesu bhʉ́ dabɨlɨ bini ne ongɨsɨ gba e bhisi na obhosɨbhosɨ, Djakɨ ne uo ne Djaa , ɨnde adʉ nanɨ omʉkpata gba Yesu-o. Anɨ atʉ ’ndjɨ e ne kuto kala Yesu ngʉ́ nayo ’he ka anɨ.
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 Yesu ayi anɨ me: «Mo okʉnda me ma mene pɨ mʉ nɨ?» Anɨ agie pɨ Yesu me: «Tsia nga ongɨsɨ gba ma bhisi ɨnde. Ha lɨ́lɨ me u dʉlʉ bhʉ́ Naʉ gba mʉ-o: bhe bini lɨ pá ’kpa mʉ na kokpa, bhe koko lɨ pá ’kpa mʉ na galɨ.»
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Do Yesu de-e: «Yi mbɨla ehe ɨnde yi ngayo e de. Yi tɨ da nazʉ lɨkabhu ɨnde ma azʉ́ e uu?» U agie me: «Ya tɨ da nazʉzʉ.»
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 Yesu atsia apa pɨ uo me: «A moko, lɨkabhu ma azʉ́ e, yi azʉ́ mazʉ. La-a, ngʉ́ nadʉ ka yi lɨ pá ’kpa ma na kokpa ne bhe na galɨ-e, a ko ’ngʉ́ ka ma nakodho ’ngʉ́ tété de. Obɨlɨ bhomʉ-o pɨ okpála ɨnde lɨ ’Dyɨ ma aleke pɨ o ko.»
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Lɨ omʉkpata bhe ndjɨkpa adje ’ngʉ́ bhomʉ-o lɨe, u ake ’ngʉ́ lɨo pɨ omʉkpata bhe bhisi bhomʉ-o.
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Abhomʉ-o, Yesu aɨ ndʉ omʉkpata hana me u go de nɨ. Anɨ atsia apa pɨ uo me: «Yi mbɨla ndjɨndjɨ me ongámásɨ na doto ao omaha o pɨ o mao, ongbengbe okpála adele omaha o sa ’dhʉ o.
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 A ayo de me a dʉ bhʉ́ ká yi mo-o de. A ayo mangbo me ɨ dʉ me kpála nde akʉnda nadʉ ’ngbé kpála bhʉ́ ká yi-e, anɨ de dʉ kpála na kulu gba yi.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 La di-e, lɨ kpála bini kʉnda nadʉ kpála na bini bhʉ́ ká yi-e, anɨ de dʉ bali gba yi-o.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 A bhadi moko, ngama Ndɨlɨ gba kpála ma go ngʉ́ napa de me okpála mene kulu lɨo pɨ ma-a de. Engʉ́ bini, ma ago mangbo ngʉbula namene kulu lɨma pɨ okpála, amba ma ha di mʉkobho gba ma-a maka tɨa ngʉ́ nagbegbe okpála bhelé bhʉ́ siti ’ngʉ́ gba o-o.»
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Nedhɨnga lɨ Yesu ne omʉkpata gba e adʉ akoto lɨe bhʉ́ gʉdhʉ na Djeliko-o, bhiti okpála atsia akpata anɨ.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Abhaka me okpála bhisi ɨnde ɨ u ’kpɨ́ de-e nde adʉlʉ lɨngo kpadjɨ oo. U adje me Yesu ngakodho ’kpɨ́ bhomʉ-o ngae. Abhomʉ-o, u aholo nasʉsʉla me: «Ngámá, ndɨlɨ gba Davidi, dje ndjinga ya!»
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 Bhiti okpála bhomʉ-o adʉ ambembe bhʉ́ ’ndjɨ uo ngʉbula me u ndjili má bulu! Engʉ́ bini, u aholo matá nasʉsʉla kpekpeke me: «Ngámá, ndɨlɨ gba Davidi, dje ndjinga ya!»
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Abhomʉ-o, Yesu alʉ. Anɨ aɨ uo. Anɨ atsia ayi uo me: «Yi akʉnda me ma mene pɨ yi mangua ’ngʉ́ dho?»
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 Do uo pɨ anɨ de-e: «Ngámá, mene me djila ya u ’kpɨ́.»
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 Yesu adje ndjinga uo, anɨ abu ’kpa e lɨ djila uo. Ma gala kolo me-e, u aholo nau ’kpɨ́. Abhomʉ-o, u atsia akpata anɨ.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.