Marcos 7
Gandja na Mbɨa (MDM) vs AAI
1 Abhomʉ-o, omʉFalisai di ne omʉsuno koko na lɨ́lɨ gba Moidje ɨnde ayie nanɨ bhʉ́ Yelusalema-a, ago apo bhʉ́la o de Yesu.
1 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hinan hina Jesu hibebera’uh.
2 U au me okoko bhʉ́ ká omʉkpata gba Yesu-o ngazʉ ’he mandɨ navʉlʉ ’kpa o kalanʉ. Kaka-a, omʉFalisai adʉ abhundja me omʉkpata bhomʉ-o bubu kala Ebhe ade.
2 Naatu ana bai’ufununayah umah souwena’e eregubagub auman hi’aa hitomatom hi’itih.
3 (Padhá de, anga omʉFalisai ne ndʉ omaYuda hana ngalila odasʉndʉ gba onguo ogbi o-o. Kaka-a, kala nazʉ ’he-e, u vʉvʉlʉ ngaɨza ’kpa o ɨ lí mali.
3 Pharisee naatu Jew sabuw etei’imak i hai binanakwar ti’ufunun hai a’agir hi’o na’atube umah tesouwenabo te’aau.
4 Ɨ dʉ me u nde kolo bhʉ́ daposo-o, u vʉvʉlʉ ’kpa o ndʉ ’kpɨ́ hana kala nazʉ ’he. U ngalila di olɨ́lɨ koko u asia e ka onguo ogbi o naali maka: navʉlʉ okópo, obhende maka zulubho di ne obhende maka zikio.)
4 Ahar efanane tenan boro men abistan hina’aan, baise wantoro’ot i boro hinakif nakusouwih, naatu hai binanakwar afa maumurih maiyow tebi’ufunun, boun kerowas, naukwat, ya’aya baibitab ana noukwat, i na’atube tesasouwen.
5 Abhomʉ-o, omʉFalisai di ne omʉsuno na lɨ́lɨ-e ayi Yesu me: «Omʉkpata gba mʉ-o ngakpata ’ngʉ́ maka lɨ dasʉndʉ gba onguo ogbi nɨ́ apa lɨe ade. U ngazʉ ’he me u nde vʉlʉ ’kpa o de. U ngamene la mo-o ka nɨ?»
5 Imih Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah Jesu hibatiy, “Aisimamih o abai’ufununayah bai’obaiyen it ata a’agir hibai nan men tibi’ufununimih, naatu baise i umah gubagub auman te’aau?”
6 Yesu agie pɨ uo me: «Polofeta Ɨsaya pa nanɨ tala lɨ ’ngʉ́ gba yi-e me, yi ne obhʉlʉ kali. Anɨ aye nanɨ bhʉ́ bhuku gba e me:
6 Iyafutih eo, “Isaiah kwa arerekabih isan eo i turobe, Bukamaim eo kikirum na’atube,
7 Nadhɵgɵ gba uo zɨ bhʉ́ djila ma de.
7 I hai kwafiren ayu isau i yabin en,
8 Yi ngao ká olɨ́lɨ gba Ebhe-e ngʉ́ nazɨ ’ndjɨ yi bhʉ́ olɨ́lɨ gba onguo ogbi yi.»
8 Kwa God ana obaiyunen kwabosair sa’ab kwayai naatu orot hai bai’obaiyen kwabai kwabukikin kwanan.”
9 Anɨ atsia apa matá pɨ uo me: «Yi ngao olɨ́lɨ gba Ebhe-e lɨ ngongo ngʉbula nalila odasʉndʉ gba onguo ogbi yi-o.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “Kwa God ana obaiyunen bosairen sa’ab ya’in naatu taiyuw abinanakwar bai’ufnunin isan i kwaso’ob kwanekwan!
10 Padhá de, anga Moidje apa nanɨ me: ‹Manga ’dyɨ mʉ ne ’hi mʉ mamanga.› Anɨ atsia apa matá di me: ‹Kpála bhende ɨ sobho ’dyɨ e, ɨ dʉ di-e ’hi e, a ayo me u bhɵlɵ anɨ mabhɵlɵ.›
10 Moses na’atube eo, ‘hinat tamat inakakafiyih, yait ta hinah tamah erarafih i boro hina’asabun namorob.’
11 Engʉ́ bini, ngayi-e, yi ngasuno pɨ okpála me, kpála bini tɨ da napa pɨ ’dyɨ e, ɨ dʉ di-e ’hi e me: ‹Mbu lɨ ma, anga ehe ɨnde ayo ɨgɨnɨ me ma ha e pɨ mʉ-o, a ko makiso ɨnde ma adji naha e pɨ Ebhe.›
11 Baise o ta hinat tamat isah iti na’atube inao, abistan ayu’une kwa abibaisi i God ana sibor yayasairen.
12 Ngayi omʉFalisai-e, yi ngazɨba bhomʉ-o pɨ okpála me u améne ’he pɨ odyɨ o di ne pɨ ohi o belegʉ de bini.
12 Tur nati na’atube nao, naatu boro men kafa’imo hinah tamah isah abisa ta nasinafumih.
13 Kaka-a, yi bhomʉ-o ngalila odasʉndʉ gba onguo ogbi yi-e ane eli gba Ebhe-e mane. Yi la di ngamene ndʉ ngua ongʉ́ bhomʉ-o bhelé.»
13 Kwa a’a’agir hai binanakawar kwabukikin naatu God ana tur i kamomow ebi’en naatu sawar afa moumurih maiyow auman nati na’atube kwasisinaf.”
14 Pɨpɨta-a, Yesu aɨ matá bhiti okpála-o. Abhomʉ-o, anɨ atsia apa pɨ uo me: «Yi dje ma ndʉ yi hana, amba yi kɵ la di mboli engʉ́ ɨnde:
14 Iban maiye Jesu sabuw rou’ay gagamin eafih hina iuwih eo, “Kwa etei iti tur anao i kwananowar naniyan kwanab.
15 Ehe bini ade ɨnde yi zʉ e, ɨ ó yi sisiti-o. La-a, engʉ́ ɨnde ngakoto lɨ bua yi-e, maka oeli di ne okulu-o, a bhomʉ-o ongʉ́ ɨnde ngao yi sisiti-o.» [
15 Men sawar iti ufunane en orot wanawanan irun iwa’an gub kakafin etatounimih, baise abisa orot wanawananane etitit imaim iwa’an orot gub kakafih etatoun.
16 ]
16 Tain hinama’am na’at tur kwanonowar kwananot.”
17 Lɨ Yesu ayie lɨe bhʉ́ ká bhiti okpála bhomʉ-o, anɨ atsia alɨ abhʉ́ ’tɨ-e, omʉkpata gba anɨ atsia ayi anɨ lɨ ta gbitaku bhomʉ-o.
17 Sabuw rou’ay gagamin ihamiyih in bar rur ufunamaim ana bai’ufununayah iti oroubon isan hibatiy.
18 Abhomʉ-o, Yesu atsia apa pɨ uo me: «Ngayi di-e, yi mbɨla ’ngʉ́ ɨnde-e dɨ? Yi mbɨla de me ndʉ ’he hana lɨ kpála ngazʉ e tɨ da nao anɨ siti kpála de-e dɨ?
18 Iuwih eo, “Kwa auman boro’ika kwakakasiy? men abistan ta ufunane en erun iwa’an gub kakafin orot etatounimih.
19 Padhá de, anga ezʉ ango-o ngalɨ lɨ bhobua anɨ ade. Engʉ́ bini, a ngalɨ bhʉ́ ’bu anɨ. Pɨpɨta-a, ɨ tsia kóto.» (Yesu adʉ apa bhomʉ-o me ndʉ ’zʉ hana ndjɨndjɨ ngʉ́ nazʉzʉ.)
19 Anayabin men orot dogoronamaim erurumih, baise en yan kabutin wanawanan erur naatu eafuwatait ere’er.” Iti na’atube eo ana maramaim Jesu kurerereb eo, “Bay etei’imak i gewasih kwanaa.”
20 Abhomʉ-o, Yesu atsia abu tata-a me: «Engʉ́ ɨnde ayie lɨ bua kpála, a bhomʉ-o bhende ɨ ngao kpála sisiti-o.
20 Naatu ibanak eo maiye, “Abistan orot wanawananane etitit imaim iwa’an i’isan gub kakafin etatoun.
21 Padhá de, anga osisiti ’ngʉ́ ɨnde ngayie lɨ bhobua kpála ngae ɨnde: omabhundja na sisiti, zabhe, ezi, nabhili okpála,
21 Anayabin orot dogoron wanawanantoro’ot etitit, i not kakafin, sesebar, bar kweb, asabunubunuw, turahinah a’aawah ufuh na,
22 nakʉnda olɨsi, ɨ dʉ di-e obhosɨ gba okpála koko, kʉndʉ tɨa, gʉmʉ namene osisiti ’ngʉ́, kali, bambakʉya, gʉmʉ ’he gba okpála koko, osobho, ’ngbé ’ndjɨ di ne pʉlʉ ’ngʉ́.
22 kabat, tur karur, tenagogor, baiwa’an ana yeyewra’aten, bahiy, koutabitabir, bai’o’orot, naatu baifufuwen.
23 Ndʉ osisiti ’ngʉ́ bhomʉ-o hana ngakoto lɨ bhobua kpála, ɨ tsia ó kpála ango-o sisiti bhʉ́ djila Ebhe.»
23 Iti not kakafih etei’imak i orot wanawanane enan imaim iwa’an i’isan gub kakafin etatoun.”
24 Pɨpɨta-a, Yesu ayie oo, anɨ atsia atapa bhʉ́ doto ɨnde lɨngo gʉdhʉ na Tile. Anɨ alɨ bhʉ́ ’tɨ bini, anɨ tsia kʉnda de me u mbɨla de me nɨ oo de. Engʉ́ bini, ngali nago ka anɨ-e adje lɨe ne ndʉ bɨlɨ hana.
24 Jesu efan nati ihamiy in tafaram Taiya wanawananamaim tit, naatu bar wanawanan run, men kok sabuw hitaso’ob i nati’imaim ma’am, baise men karam boro yumatan tibun.
25 — ausente —
25 Nati’imaim babin natun babitai kikimin afiy kakafin tarasum ma bi’a’afiy Jesu ana tur nowar na biyan tit anamaim ra’iy.
26 — ausente —
26 Babin i Greek matuwan, baise ana tufuw an i Fonisia imaim tufuw tafaram Syria wanawanan, i Jesu ifefeyan natun biyanamaim afiy kakafin tanun tatit isan.
27 Yesu atsia apa pɨ anɨ me: «O nga ongɨsɨ me u zʉ ’he gba o, amba u uu. Padhá de, anga a ndjɨndjɨ ade me u ha mapa gba ongɨsɨ ngʉ́ nabhibhike pɨ ongɨsɨ bʉlʉ-o de.»
27 Baise Jesu babin isan eo, “Wantoro’ot i boro kek abisa tekokok tanituwih, men ef ema’am boro kek hai bay tanab tanarub haru nahimaim nare hinab hina’aan.”
28 Ɵlɵ ango-o atsia agie pɨ Yesu me: «Ngámá, belegʉ ongɨsɨ bʉ́lʉ ngazʉ okʉlʉ ’zʉ bhende ɨ ngabala asa misa-o.»
28 Baise babin eo, “Turobe Regah baise kek hai bay te’aa momosarih gem baban tere’er haru te’aau.”
29 Yesu apa pɨ anɨ me: «Bha bini ka ’li mʉ bhomʉ-o, nʉnʉ, siti bua-a akoto bhʉ́ ndɨlɨ gba mʉ na ɵɵlɵ-o akoto.»
29 Imaibo Jesu babin iu, “O abaiya’afotenamaim imih kwen, afiy o natu ihamiyika.”
30 Abhomʉ-o, ɵlɵ ango-o agie lɨe agba e, anɨ atsia abhaka ndɨlɨ-e me anɨ nde asɨ pɨ mako me siti bua nde akoto bhʉ́ anɨ akoto.
30 Babin matabir in ana bar tit ana kek gem yan inu’in itin afiy ihamiy titaka.
31 Pɨpɨta-a, Yesu ayie bhʉ́ ndu doto na gʉdhʉ na Tile. Anɨ apʉ bhʉ́ Sidona. Anɨ anʉ lɨ pápá na ekpɵ na Galilaya, anɨ atsia akolo bhʉ́ ndu doto na Ogʉdhʉ Ndjɨkpa.
31 Imaibo Jesu tafaram Taiya ihamiy Sidon wanawananamaim remor in Galilee harew kukuf yan re, naatu rabon Bar Merar Etei Umat Ronron hai me yan tit.
32 U atsia ago pɨ anɨ ne bhoko bini ɨnde ɨ dje ’kpɨ́ de. Bhoko ango-o da nagama ’ngʉ́ ka anɨ adʉ kpekpeke. U atsia akikiliki lɨo pɨ Yesu me anɨ o ’kpa e pɨ́ bhoko ango-o, amba anɨ kobho.
32 Nati’imaim sabuw afa orot tainin gugurin, naatu menan sarusarubet i hibai hina Jesu biyan hitit naatu uman biyan tabutubun isan hifefeyan.
33 Abhomʉ-o, Yesu atsia aha anɨ, anɨ anʉ ne anɨ lɨ ngongo masudha de bhiti okpála-o. Anɨ atsia o lɨkpa e bhʉ́ ’dje anɨ. Anɨ aku ngʉsʉ lɨ lɨkpa e, anɨ atsia o pɨ́ ’mi bhoko ango-o ko.
33 Imih Jesu orot bai tit sabuw rou’ay gagamin ihamiyih akisinamo nabinamaim, naatu uman orot tainin wanawanan iuturiy, imaibo kwaitutur naatu orot menan butubun.
34 Pɨpɨta-a, Yesu atsia ’kpɨ́ ne abhʉ́lá, anɨ awo má fe, anɨ atsia apa pɨ bhoko ango-o me: «Efata!» (A akʉnda napa me: «A ayo me bhulu lɨmʉ!»)
34 Matan au mar nuw ra’at dogoron tutufin erawous naatu orot isan eo, “Efata,” anayabin “Kubotawiy!”
35 Ma ’li ma me-e, ’dje anɨ abhulu lɨe, ’mi anɨ ayaka, anɨ aholo agama ’ngʉ́ ndjɨndjɨ.
35 Mar ta’imonamo orot tainin botawiy tur nowar naatu menan yamutufur tur eo gaigiwas.
36 Yesu atsia aha lɨ́lɨ pɨ okpála me u avɵ́ ’ngʉ́ ango-o pɨ kpála belegʉ de bini. Engʉ́ bini, anɨ adʉ ayoko uo lɨe, engʉ́ ango-o tsia dje yoko de.
36 Naatu Jesu sabuw eotanih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.” Baise i mar etei sisinaf imih mar etei isan hio.
37 U adʉ angamba na kuo kuo. Kaka-a, u atsia adʉ apa me: «Anɨ ngamene ndʉ ’ngʉ́ hana ndjɨndjɨ. Anɨ ngaha pɨ obhende ɨ dje ’kpɨ́ de-e nadje ’kpɨ́. Anɨ ngaha pɨ obhende ɨ bhʉ ’ngʉ́ de-e nabhʉ ’ngʉ́.»
37 Sabuw anababatun hai kasiy ra’at hifofofor men kafaita, naatu hio “Sawar etei’imak sinafen gewas! Naatu i karam boro niwa’an tainih gugurih tur hinanowar naatu awah gugih tur hinao!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.