Lucas 9
Gandja na Mbɨa (MDM) vs AAI
1 Ekpɨ́ bini, Yesu apo bhʉ́la omʉkpata ndjɨkpa ne ká bhisi gba e-o. Anɨ aha angu pɨ uo me u pandja ndʉ osisiti bua hana bhʉ́ okpála, amba u kobho di okpála na kuo.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 Pɨpɨta-a, anɨ atsia atima uo me u nʉ ne kpokpo ngali Naʉ gba Ebhe , amba u kobho di okpála na kuo.
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 Anɨ pɨ uo me: «Nanʉ ka yi-e, yi abhá oehe de. Yi ahá ndula de. Yi ahá ehe ngʉ́ nabɨ ’he bhʉ́bhʉ́ de. Yi ahá ezʉ de. Yi ahá falanga de. Kpála bini bhʉ́ ká yi ahá bongo na mbulu bhisi de.
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 Ndʉ etɨ hana u asía yi bhʉ́ e-e, yi dʉ bha oo, akólo lɨ nedhɨnga ɨnde yi ayíe lɨe bhʉ́ etɨ ango-o.
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 Ndʉ etɨ hana u sía yi bhʉ́ e de-e, yi de koto bhʉ́bhʉ́, amba yi pulu doto na kʉtɨ gba uo ɨnde adhedhe lɨ ’dhʉ yi-o. Bhobhomʉ-o asúno pɨ uo me u amene siti ’ngʉ́.»
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Obhʉlʉ titima gba Yesu agbida, u apʉ bhʉ́ ndʉ okʉtɨ hana. U akpokpo Bádha Ngali gba Ebhe-e pɨ okpála. U atsia akobho di okpála na kuo ne ndʉ bɨlɨ hana.
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Elode , ngámá na ndu doto na Galilaya, adje ndʉ ’ngʉ́ lɨ Yesu ne omʉkpata gba e adʉ amene e hana. Abhomʉ-o, mabhundja gba anɨ-e atsia aholo adholo ngangá, anga okpála koko adʉ apa me: «Djaa bhʉlʉ nabatisa okpála azuku!»
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 Okoko adʉ apa me: «Polofeta Elɨya akoto bhomʉ-o ngae.» Okoko atsia adʉ apa matá me: «Sʉka opolofeta na kalanʉ-o, azuku bhomʉ-o ngae.»
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 Engʉ́ bini, Elode atsia apa naae me: «Ma aha nanɨ lɨ́lɨ-e ngama me u kodho ngʉlʉ Djaa . Kpála bhende ma ngadje okpála apa ’ngʉ́ gba e me-e, a ko matá naae da?» Abhomʉ-o, anɨ atsia adʉ agɨlɨ me nɨ u Yesu.
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Lɨ obhʉlʉ titima agie lɨo lɨe de Yesu-o, u atsia akpokpo ndʉ ’ngʉ́ ɨnde u amene e hana pɨ anɨ. Pɨpɨta-a, anɨ abha uo, anɨ atsia atapa ne uo de okpála tsutsu lɨ pápá na gʉdhʉ na Betesaida.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Engʉ́ bini, lɨ bhiti okpála bhomʉ-o ambɨla lɨe me u agbida oo, u atsia akpata anɨ. Abhomʉ-o, Yesu asia uo, anɨ atsia akpokpo ’ngʉ́ pɨndjɨ Naʉ gba Ebhe-e pɨ uo. Anɨ atsia akobho di okpála ɨnde adʉ ne kuo ko.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Lɨ ekpɨ́ aholo lɨe nabi-e, obhʉlʉ titima ndjɨkpa ne ká bhisi-e adyudyo lɨo de Yesu, u atsia apa pɨ anɨ me: «Ha kpadjɨ pɨ okpála, amba u gbida nagɨlɨ dabɨlɨ nasɨ tété, di ne ehe nazʉ mazʉ bhʉ́ odjedje kʉtɨ masɨkpe sɨ, anga nɨ́ ei bhʉ́ mili bɨlɨ.»
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Do Yesu pɨ uo me: «Yi ha ’zʉ pɨ uo ngayi.» U atsia agie me: «A bha ka ya sɨ ne mapa bhuluvue di ne sungu bhisi. Ne me mo okʉnda me ya nʉ nakala ezʉ pɨ ndʉ okpála ɨnde-e hana ngaya?»
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 (Obhosɨ adʉ nanɨ oo masɨkpe de kutu bhuluvue.) Yesu atsia apa pɨ omʉkpata gba e me: «Yi pa pɨ uo me u popo bhʉ́la o okpála ndjɨkpa bhuluvue, ndjɨkpa bhuluvue, amba u dʉlʉ kuto.»
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Omʉkpata-a amene maka anɨ apa pɨ uo lɨe ko. U atsia apa pɨ ndʉ okpála hana me u dʉlʉ kuto.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Abhomʉ-o, Yesu aha mapa bhuluvue ne sungu bhisi-o, anɨ atsia ’kpɨ́ ne bhʉ́lá, anɨ atsia agie heni pɨ Ebhe ngʉbula ezʉ bhomʉ-o. Pɨpɨta-a, anɨ agʉmʉ mapa ne sungu-o, anɨ aha pɨ omʉkpata ngʉ́ nagagapa lɨ okpála.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Ndʉ uo hana azʉ ’he, u auu má kpú kpú kpú! Dudu atigala-a, obhʉlʉ titima alo, a atsia abebedhe okíli ndjɨkpa ne ká bhisi.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 A akolo ekpɨ́ bini, Yesu adʉ akpokpo ’ngʉ́ ne Ebhe kpi e kpi me, omʉkpata gba anɨ-e nde de anɨ. Anɨ atsia ayi uo me: «Okpála ngapa me ma ne da?»
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 U agie me: «Okpála koko ngapa me, mʉ ne Djaa bhʉlʉ nabatisa okpála. Okoko me, mʉ ne polofeta Elɨya. Okoko matá me, sʉka opolofeta na kalanʉ-o azuku.»
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Anɨ atsia ayi matá uo me: «A la yi-e, yi ngapa naayi me ma ne da?» Do Piele me: «Mʉ ne Masɨya ɨnde lɨ Ebhe atima e ko.»
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 Engʉ́ bini, anɨ agbele ’dje uo kpekpeke, anɨ atsia aha lɨ́lɨ me u apá belegʉ engʉ́ bhomʉ-o pɨ kpála bini de.
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 Abhomʉ-o, anɨ atsia apa matá pɨ uo me: «A ayo me ngama, Ndɨlɨ gba kpála-a, ma dje lɨkabhu naali. Obhelesɨ okpála, ongbengbe odimandɵ di ne omʉsuno na lɨ́lɨ gba Moidje ayála ma. U abhɵ́lɵ ma, engʉ́ bini, ekpɨ́ na bata-a, ma tsia zúku.»
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Pɨpɨta-a, anɨ apa pɨ ndʉ okpála hana ɨnde adʉ oo me: «Ɨ dʉ me kpála nde akʉnda nakpata ma-a, a ayo me anɨ o nabhundja ’ngʉ́ gba e makpe. Ekpɨ́ bini ne bini hana, a ayo me anɨ bɨ kulusi gba e-o, amba anɨ kpata ma.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Padhá de, anga ɨ dʉ me kpála nde akʉnda nalila mʉkobho gba e, anɨ kpí. La-a, ɨ dʉ me kpála nde akʉnda nakpi ngʉbula ma-a, anɨ tsia kóbho.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Ɨ dʉ me kpála nde asia ndʉ ’he na doto hana, engʉ́ la bini, ngaanɨ makpe anɨ ngɨta-a, anɨ tsia kpi-e, a la pɨ anɨ babadha bhʉ́bhʉ́ ne nɨ?
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Ɨ dʉ me kpála bini nde adje nʉmʉ lɨ ’ngʉ́ gba ma-a, di ne bhe ma ngapa e-e, ngama Ndɨlɨ gba kpála, ma adjé bhadi nʉmʉ lɨ ’ngʉ́ gba anɨ. A adʉ́ moko lɨ nedhɨnga ma agó lɨe bhʉ́ naʉ na asasaua gba ma, ne bhe gba ’Dyɨ ma, di ne bhe gba oandjelu na bububu-o.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 Ma apa pɨ yi na paká me, okpála koko bhʉ́ ká obhende ɨnde sɨ-e, mú padhá de, u aú ngaɨza Naʉ gba Ebhe-e kalanʉ.»
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Masɨkpe de ekpɨ́ madjɨna pɨta anɨ apa ’ngʉ́ bhomʉ-o lɨe, Yesu aha Piele, ne Djaa di ne Djakɨ, anɨ atsia aʉ ne uo apɨ́ ’ta ngʉ́ nakpokpo ’ngʉ́ ne Ebhe.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Anɨ adʉ akpokpo ’ngʉ́ ne Ebhe lɨe, bhʉ́la anɨ ayipa lɨe, bongo gba anɨ avu má tuu!
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 Kolo me-e, okpála bhisi aze, u atsia aholo nagama ’ngʉ́ ne anɨ. A adʉ nanɨ Moidje ne Elɨya.
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 Zɨ Ebhe asa uo ngbalina. U atsia adʉ akpokpo ’ngʉ́ ne Yesu maka anɨ adji nandjia kulu gba e lɨe ne nakpi ka e abhʉ́ Yelusalema ko.
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Piele ne obɨ e adʉ ne ela má yikpokpo! U agbʉngbʉa lɨo lɨe, u au Yesu ne okpála bhisi me zɨ Ebhe nde asa uo ngbalina.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Lɨ okpála bhisi bhomʉ-o adʉ ayie lɨe de Yesu-o, Piele atsia apa pɨ anɨ me: «Mʉsuno, ya sɨ ndjɨndjɨ. A ayo me ya yiki ’tɨ ngbangbalɨ bata, bini pɨ mʉ, bini pɨ Moidje, bini pɨ Elɨya.» (Engʉ́ bini, anɨ dʉ ambɨla ta ’ngʉ́ ɨnde anɨ adʉ apa e de.)
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Nedhɨnga anɨ adʉ apa ’ngʉ́ bhomʉ-o lɨe, ndindi atsia ago abuku uo. Lɨ ndindi adʉ abuku uo lɨe, omʉkpata atsia aholo nadje tsʉlʉ naali.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Bhʉ́ ndindi-e, eli bini akoto, atsia apa me: «Kpála ɨnde-e, a ko Ndɨlɨ gba ma ɨnde ma abhʉ e ko. Yi dje anɨ!»
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Pɨta lɨ eli bhomʉ-o andjia lɨe, u au bha ɨbili Yesu kpi e kpi. Nanɨ lɨ nedhɨnga bhomʉ-o, omʉkpata andjili bha má bulu! U tsia pa nga nanɨ engʉ́ ango-o pɨ kpála bini de.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Lɨ ekpɨ́ aseke lɨe, Yesu ne omʉkpata bata-a akɵ eta-o. Okpála bhelé atsia ago ngʉ́ nakɵ lɨo ne Yesu.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Bhʉ́ ká okpála bhomʉ-o, kpála bini aholo nasʉsʉla me: «Mʉsuno, kikiliako, dje nga bha-a mbo ndjinga ndɨlɨ gba ma na bhobhoko-o. Koli anɨ bha ka ma bini!
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 Siti bua ngagbʉlʉ anɨ pɨko. A ngaha pɨ anɨ natʉ ue. A ngadyɨkɨ anɨ kpekpeke má djigi djigi! Lɨ efu holo naze bhʉ́ ’bhɵ anɨ. Bua ango-o le bha nakoto bhʉ́ anɨ pima. Lɨ angu anɨ ndjia má ngba!
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 Ma akikiliki lɨma pɨ omʉkpata gba mʉ-o me u gbe bua ango-o bhʉ́ anɨ, engʉ́ bini, u ale pima.»
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 Do Yesu de-e: «Ngayi okpála na nakɨ-e, yi ne nabhuka ade, yi ngamene siti ’ngʉ́. Ma adʉ́ matá ne yi bhʉ́ dabɨlɨ bini ngʉbula ekpɨ́ madho? Ma akíbila matá yi ngʉbula ekpɨ́ madho?» Pɨpɨta-a, Yesu apa pɨ kpála ango-o me: «Go ne ndɨlɨ gba mʉ ei.»
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Lɨ ndɨlɨ-e adʉ ago lɨe, bua ango-o adyɨkɨ anɨ má djigi djigi! Anɨ atsia agʉ i anɨ kuto má gbwe! Abhomʉ-o, Yesu ambe bhʉ́ ’ndjɨ siti bua ango-o. Anɨ akobho ndɨlɨ-o, anɨ atsia aha anɨ pɨ ’dyɨ e.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 Ndʉ okpála hana adʉ angamba. U atsia azɨba me Ebhe ne angu naali.
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 «Yi dje engʉ́ ma adji apa e pɨ yi ɨnde-e ndjɨndjɨ. U apʉ́ ma, Ndɨlɨ gba kpála-a, pɨ okpála na doto.»
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Engʉ́ bini, omʉkpata gba anɨ-e mbɨla nanɨ ta ’ngʉ́ bhomʉ-o de. Ebhe awo nanɨ tata-a pɨ uo mawo. U atsia adʉ adje tsʉlʉ ngʉ́ nayi anɨ tété.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Abhomʉ-o, omʉkpata aholo amene kpekebhɵ sʉnda o ngʉ́ nambɨla me, a tɨ da nadʉ ngbéngbé bhʉ́ ká o da.
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Engʉ́ bini, lɨ Yesu ambɨla engʉ́ ɨnde u adʉ abhundja e lɨ bua o-o lɨe, abhomʉ-o, anɨ aha mboye ndɨlɨ bini, anɨ ao anɨ de e.
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 Anɨ atsia apa pɨ uo me: «Kpála ɨnde asía mboye ndɨlɨ ɨnde-e ka ’lɨ ma-a, anɨ asia bhomʉ-o ma. Kpála ɨnde asía ma-a, anɨ asia la di bhomʉ-o kpála ɨnde atima ma ko. Padhá de, anga kpála ɨnde ane ne mboye bhʉ́ ká yi hana-a, anɨ ane ne engbé ngae.»
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Abhomʉ-o, Djaa adyudyo lɨe de anɨ, anɨ atsia apa pɨ anɨ me: «Mʉsuno, ya au kpála bini ngapandja osisiti bua bhʉ́ okpála ne ’lɨ mʉ. Ya di me yoko anɨ, anga a ko mʉkpata gba mʉ-o maka ya de.»
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Engʉ́ bini, Yesu agie pɨ anɨ me: «Yi ayóko anɨ de, anga kpála ɨnde ɨ yala yi de-e, a ko naayi kpála.»
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 Lɨ nedhɨnga nagie lɨe ka Yesu abhʉ́lá-a akolo lɨe masɨkpe-e, anɨ atsia aholo kpadjɨ na Yelusalema ne kpéke bua hana.
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Anɨ atima obhʉlʉ titima kalanʉ bhʉ́ kʉtɨ bini na ndu doto na Samalɨa, ngʉ́ naleke ndʉ ’ngʉ́ hana pɨ anɨ ndjɨndjɨ.
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Engʉ́ bini, anɨ adʉ la anʉ lɨe ne abhʉ́ Yelusalema-a, okpála na kʉtɨ bhomʉ-o atsia ayala nasia anɨ.
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Omʉkpata Djakɨ ne Djaa au lɨe mo-o, u atsia apa pɨ Yesu me: «Ngámá, mo okʉnda me ya ha lɨ́lɨ me mʉgbálá yie abhʉ́lá, amba a go bhili uo?»
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 Engʉ́ bini, Yesu adji bhʉ́la e ne lɨ pápá gba uo, anɨ atsia ambe bhʉ́ ’ndjɨ uo.
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 Abhomʉ-o, u atsia agbida bhʉ́ kʉtɨ koko.
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 U adʉ lɨe lɨ kpadjɨ-e, kpála bini apa pɨ Yesu me: «Ma akpáta mʉ lɨ ndʉ bɨlɨ mo onʉ́ lɨe hana.»
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Yesu atsia apa pɨ anɨ me: «A ka onekpɵ di ne odhu ne dabɨlɨ gba o ngʉ́ nasɨ tété. Engʉ́ bini, dabɨlɨ ngʉ́ naguo ka ma, Ndɨlɨ gba kpála tété ade.»
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Anɨ apa matá pɨ kpála koko me: «Kpata ma.» Engʉ́ bini, kpála ango-o apa pɨ anɨ me: «Ngámá, o nga ma, amba ma nʉ́ zɨ ngaɨza ’dyɨ ma.»
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Yesu agie pɨ anɨ me: «O okpála bhende amu-o, u zɨ okuo gba o-o, amba ngamʉ-o, mʉ nʉ naamʉ ne kpokpo ngali Naʉ gba Ebhe ko.»
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Kpála koko apa matá pɨ anɨ me: «Ngámá, ma akpáta mʉ makpata. Engʉ́ la bini, o ngaɨza ma, amba ma nʉ bhana lɨma pɨ opiga gba ma ko.»
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Yesu agie pɨ anɨ me: «Lɨ kpála bini holo namene kulu ne kɵngɵ-o, pɨpɨta anɨ tsia ’kpɨ́ ne sidi-e, kpála ango-o tɨ ne Naʉ gba Ebhe-e de.»
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.