Lucas 22
Gandja na Mbɨa (MDM) vs AAI
1 Ekpɨ́ na anokomɨa na Pasɨka , ekpɨ́ ayo di lɨe me u zʉ mapa ɨnde lɨ levile nde bhʉ́ e ade-e, akolo masɨkpe.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Ongbengbe odimandɵ gba Ebhe di ne omʉsuno na lɨ́lɨ gba Moidje adʉ agɨlɨ kpadjɨ ngʉ́ nabhɵlɵ Yesu. Engʉ́ la bini, u adʉ adje tsʉlʉ ka okpála.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Pɨpɨta-a, Satana alɨ lɨ bua Yuda ɨnde u aɨ e me Ɨsɨkaliote, sʉka obhʉlʉ titima ndjɨkpa ne ká bhisi gba Yesu-o.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Abhomʉ-o, anɨ anʉ nadje lɨe ne ongbengbe odimandɵ gba Ebhe di ne ongámásɨ gba okpála nalila ’ngbé ’tɨ Ebhe gba omaYuda. Anɨ anʉ nakpokpo ne uo maka anɨ apʉ́ Yesu lɨe pɨ uo ko.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 U akpi djalɨ naali, u atsia adje lɨo sʉnda o me o há pɨ anɨ falanga.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Yuda azɨba. Anɨ atsia aholo agɨlɨ nedhɨnga na ndjɨndjɨ ngʉ́ napʉ Yesu pɨ uo me, okpála nde de uo ade.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Ekpɨ́ na anokomɨa nazʉ mapa ɨnde lɨ levile nde bhʉ́ e ade-e akolo. A adʉ di ekpɨ́ ɨnde ayo lɨe me u bhɵlɵ folo kandɵlɵ ngʉbula anokomɨa na Pasɨka-o.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Yesu atima Piele ne Djaa . Anɨ pɨ uo me: «Yi nʉ leke ndʉ ’ngʉ́ hana pɨ nɨ́ ngʉ́ anokomɨa-o.»
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 U atsia ayi anɨ me: «Mo okʉnda me ya nʉ leke su?»
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Anɨ agie pɨ uo me: «Yi djedje, yi alɨ́ lɨe bhʉ́ Yelusalema-a, yi atʉ́ lɨyi ne bhoko bini me anɨ nde abɨ lʉsa ’ngu pɨ́ ’ndjɨ e. Yi kpata anɨ bhʉ́ etɨ ɨnde anɨ alɨ́ bhʉ́ e-o.
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Yi yi bhʉlʉ etɨ ango-o me: ‹Mʉsuno ngayi mʉ me, tɨna ’tɨ ɨnde ma azʉ́ anokomɨa ne omʉkpata gba ma-a bhʉ́ e ngae dho?›
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Anɨ asúno ’ngbé tɨna ’tɨ bhe na abhʉ́lá-a pɨ yi bini. Ndʉ ’he hana bhʉ́bhʉ́. Yi leke ehe na anokomɨa bhʉ́bhʉ́.»
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 U agbida, u abhaka ndʉ ’ngʉ́ hana maka lɨ Yesu apa lɨe ko. Abhomʉ-o, u atsia aleke ezʉ na anokomɨa-o.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Lɨ nedhɨnga ango-o akolo lɨe, Yesu ne obhʉlʉ titima gba e atsia adʉlʉ kuto ngʉ́ nazʉ ’he-o.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Anɨ apa pɨ uo me: «Ma adʉ nako ne gʉmʉ naali me nɨ́ zʉ anokomɨa ɨnde-e ne yi bhʉ́ dabɨlɨ bini kala me ma dje lɨkabhu ko!
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Padhá de, anga ma apa pɨ yi me, ma zʉ́ matá-a de, akólo lɨ nedhɨnga ɨnde lɨ tata-a asúno lɨe lɨe bhʉ́ Naʉ gba Ebhe ko.»
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Abhomʉ-o, anɨ aha kópo na vino-o, anɨ agie heni pɨ Ebhe. Anɨ atsia apa me: «Yi haha, amba yi ndjɨ ndʉ yi hana.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Ma apa pɨ yi me, ma ndjɨ́ matá-a de akólo lɨ nedhɨnga ɨnde lɨ Naʉ gba Ebhe-e agó lɨe ko.»
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Pɨpɨta-a, anɨ aha mapa-o, anɨ agie heni pɨ Ebhe. Anɨ agʉmʉ bhʉsʉ bhʉsʉ, anɨ aha pɨ uo. Anɨ atsia apa me: «A ɨnde-e kʉte ma [ɨnde aha lɨe pɨ yi-o. Yi dʉ amemene moko, ngʉbula nabhundja ma.»
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Pɨta u andjia nazʉ ’he bhomʉ-o lɨe, anɨ aha di kópo na vino-o pɨ uo, anɨ atsia apa me: «Vino ɨnde-e, a ko gandja na mbɨa lɨ Ebhe akodho e ne yi ne ngʉte ma ɨnde atuko pɨ yi-o.]
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Engʉ́ bini yi tsitsia, kpála ɨnde apʉ́ ma-a, anɨ ngazʉ ’he ne ma bhʉ́ dabɨlɨ bini sɨ!
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Padhá de, anga a ayo me ngama, Ndɨlɨ gba kpála-a, ma kpi maka lɨ Ebhe apa lɨe ko. Engʉ́ la bini, a ko lɨkabhu naali pɨ kpála ɨnde apʉ́ ma ko!»
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Abhomʉ-o, u atsia aholo ayi lɨo sʉnda o me, a ko kpála bhedho bhʉ́ ka o ɨnde ɨ tɨ́ da namene ’ngʉ́ bhomʉ-o.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Pɨpɨta-a, omʉkpata aholo amene kpekebhɵ sʉnda o ngʉ́ nambɨla me ane ne engbé bhʉ́ ká o da.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Yesu atsia apa pɨ uo me: «Ongbengbe ongámásɨ gba omʉpagano-o ngaha lɨ́lɨ pɨ okpála gba o-o. Obhende ngatsia ’kpɨ́ lɨ doto-o kʉnda me u ɨ o me ‹Obabadha okpála.›
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Pɨ yi-e, yi améne mo-o de. Engʉ́ bini, a ayo me kpála ɨnde ane ne engbé bhʉ́ ká yi-e dʉ maka mboye ndɨlɨ, amba kpála ɨnde ngatsia ’kpɨ́ lɨ okpála koko-o, dʉ naae maka kpála na kulu gba uo-o.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Padhá de, anga ane ne engbé da, ne me a ko kpála ɨnde ngazʉ ’he? Ne me a ko kpála ɨnde ngamene kulu kulu-o. A ko kpála ɨnde ngazʉ ’he-e dɨ? La-a, ma bhʉ́ ká yi maka kpála na kulu gba okpála koko.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Ngayi obhʉlʉ titima gba ma-a, nɨ́ adʉ ne yi ndʉ ’kpɨ́ hana bhʉ́ nedhɨnga ɨnde ma adʉ adje lɨkabhu gba ma-a lɨe ko.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Kaka-a, ma ahá Naʉ pɨ yi maka lɨ ’Dyɨ ma aha di mʉma lɨe ko.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Abhomʉ-o, yi azʉ́ ’he, yi tsia ndjɨ́ di vino ne ma bhʉ́ dabɨlɨ bini, ɨ dʉ me ma nde alɨ bhʉ́ Naʉ gba ma-o. Yi adʉ́lʉ di pɨ́ odabɨlɨ na ngámá ngʉ́ nakodho ’ngʉ́ gba opiga ndjɨkpa ne ká bhisi gba omaƗsalaele ko.»
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Pɨpɨta-a, Ngámá Yesu atsia apa me: «Simo, Simo, djedje nga! Ebhe aha kpadjɨ pɨ Satana me anɨ pe yi maka u apepe mapʉnga lɨe ko.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Engʉ́ bini, ngama-a, ma ayo Ebhe ngʉ́ mʉ, amba mo oó ká nabhuka gba mʉ-o de. Mo odjí matá bua mʉ lɨe, mʉ de ha di angu pɨ ondaise mʉ uu.»
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Piele apa pɨ anɨ me: «Ngámá, ma bedhe me, abana ɨ dʉ nanʉ bhʉ́ tɨkpʉ di ne nakpi-e, nɨ́ nʉ́ ne mʉ bhʉ́ dabɨlɨ bini.»
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Yesu agie pɨ anɨ me: «Piele, ma apa pɨ mʉ me, sukpe na nakɨ ɨnde-e, kala me engʉ ku ’gbá-a, mo opá bhʉtsibhʉtsi bata me nɨ mbɨla ma de.»
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Pɨpɨta-a, anɨ atsia ayi uo me: «Nedhɨnga nako ma atima yi lɨe mandɨ tɨa-a, mandɨ gonia ne malɵkɵ-o, ehe bini aneke nako ka yi uu?» U agie me: «Ehe bini neke ka ya de.»
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Do anɨ pɨ uo me: «Mbɨa ɨnde-e, kpála bhende lɨ tɨa ne gonia nde ka e-e, a ayo me anɨ haha. Kpála bhende lɨ mbotɨa nde ka e ade-e, a ayo me anɨ tsɨndjɨ koti gba e-o, amba anɨ kala mbotɨa ne di.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Padhá de, anga ma apa pɨ yi me, engʉ́ ɨnde u aye e bhʉ́ Bhuku gba Ebhe-e me, ‹U ato anɨ bhʉ́ ká okpála na sisiti-e›, a ayo me amene lɨe lɨ kʉte ma. A moko, engʉ́ ɨnde atsia ma-a, a adji amene lɨe.»
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Omʉkpata atsia apa me: «Ngámá, a ka ya sɨ ne ombotɨa bhisi.» Anɨ atsia agie pɨ uo me: «A ale.»
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Pɨpɨta-a, Yesu akoto. Anɨ anʉ apɨ́ eta na ondula na Olive maka anɨ adʉ amemene lɨe ko. Omʉkpata gba anɨ atsia akpata di anɨ.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 U akolo lɨe oo, anɨ atsia apa pɨ uo me: «Yi yo Ebhe, amba yi alɨ́ bhʉ́ nale de.»
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Anɨ ayie de uo, anɨ adyudyo mbo lɨe tsutsu masudha. Anɨ akikita lɨpʉkʉ e kuto, anɨ atsia ayo Ebhe me:
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 «’Dyɨ ma, ɨ dʉ me mʉ nde akʉnda-a, mʉ de e lɨkabhu ɨnde-e de ma tsutsu. La-a, mo oméne maka ma akʉnda lɨe de, mene mangbo maka mo okʉnda lɨe ko.» [
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Abhomʉ-o, andjelu bini ayie abhʉ́lá, anɨ akoto lɨ anɨ, anɨ atsia aha angu pɨ anɨ.
43 — ausente —
44 Anɨ abedhe lɨe ne lɨkabhu-o, anɨ atsia aholo matá nayo Ebhe kpekpeke naali. Ngufo na kʉte anɨ akolo maka ngʉte, a atsia adʉ ayi kuto má ta ta ta!]
44 — ausente —
45 Pɨta lɨ anɨ ao nayo Ebhe lɨe, anɨ ayie bhʉ́lá, anɨ agie lɨe ade omʉkpata. Anɨ abhaka me u nde atuko ne ela ka lɨkabhu.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Anɨ atsia apa pɨ uo me: «Yi atuko ne ela ka nɨ? Yi yie bhʉ́lá, amba yi yo Ebhe, ngʉbula me yi alɨ́ bhʉ́ nale de.»
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Lɨ nedhɨnga lɨ Yesu adʉ apa ’ngʉ́ bhomʉ-o lɨe, Yuda sʉka obhʉlʉ titima ndjɨkpa ne ká bhisi-e ago ne bhiti okpála. Anɨ adyudyo lɨe de Yesu masɨkpe ngʉbula me nɨ nvʉ pabhɵ anɨ.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Abhomʉ-o, Yesu atsia apa pɨ anɨ me: «Mʉ nganvʉ pabhɵ ma, Ndɨlɨ gba kpála, ngʉbula napʉ ma-a?»
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Lɨ omʉkpata gba Yesu-o au engʉ́ ɨnde adji akódho ’kpɨ́-e lɨe, u atsia ayi Yesu me: «Ngámá, a la ya gʉ ne uo ne mbotɨa?»
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Sʉka uo asʉ kpála na kulu gba bhele kpála gba odimandɵ gba Ebhe-o . Anɨ atsia akodho kpadje anɨ lɨ pápá na kokpa-a má tse!
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Engʉ́ bini, Yesu atsia apa me: «Yi oo, a apise moko.» Anɨ aha kpadje kpála ango-o, anɨ ao ’kpa e tété, anɨ atsia akobho anɨ.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Pɨpɨta-a, Yesu atsia apa pɨ ongbengbe odimandɵ ne ongámásɨ gba omʉlila na ’ngbé ’tɨ Ebhe gba omaYuda, di ne obhelesɨ okpála ɨnde ago ngʉ́ naholo anɨ-e me: «Ka nɨ yi ago ngʉ́ ma lɨe ne ombotɨa, di ne ondula mʉgɨto me yi ago ngʉ́ naholo bhʉlʉ ’zi-e?
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Nɨ́ adʉ nako ne yi ndʉ ’kpɨ́ hana bhʉ́ dabɨlɨ bini bhʉ́ ’ngbé ’tɨ Ebhe gba omaYuda. La-a, yi holo ma de. Engʉ́ bini, nedhɨnga gba yi-e akolo, nedhɨnga gba ngámá na biti-o.»
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Abhomʉ-o, u aholo Yesu, u anʉ ato anɨ bhʉ́ ’tɨ gba bhele kpála gba odimandɵ gba Ebhe-o. Piele adʉ akpata uo mbo tsutsu.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 A abhaka me u nde akpo djua tʉ mbadhasʉ, okpála adʉlʉ dede. Piele atsia ago adʉ bhʉ́ ká uo.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Kpála na kulu bini na ɵɵlɵ au anɨ lɨ zɨ djua me anɨ nde adʉ kuto. Anɨ atsia Piele ne kpéke djila, anɨ me: «Kpála ɨnde-e dʉ di nako ne anɨ bhʉ́ dabɨlɨ bini!»
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Engʉ́ bini, Piele ayala, do anɨ de-e: «Ma ambɨla anɨ de, ɵlɵ-e.»
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Pɨta nedhɨnga bedɨ-e, bhoko bini au anɨ, anɨ atsia apa me: «Ngamʉ di-e, mʉ ne sʉka okpála gba Yesu-o!» Engʉ́ bini, Piele atsia agie me: «Bhoko-e, ma ne sʉka uo ade.»
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Pɨpɨta abhue mbo ngengele. Bhoko koko atsia azɨ kekele tété me: «A ko kʉkʉlʉ ’ngʉ́, kpála ɨnde-e dʉ nako ne Yesu bhʉ́ dabɨlɨ bini, anga a ko di kpála na Galilaya.»
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Engʉ́ bini, Piele agie pɨ bhoko ango-o me: «Bhoko-e, ma mbɨla ’ngʉ́ ɨnde mʉ ngapa e de.» Bha lɨ nedhɨnga ɨnde anɨ adʉ apapa lɨe, engʉ atsia aku ’gbá.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Ngámá Yesu adji bhʉ́la e, anɨ atsia bhʉ́la Piele. Abhomʉ-o, Piele atsia abhundja engʉ́ ɨnde lɨ ngámá Yesu apa ɨgɨnɨ e pɨ anɨ-o me: «Sukpe na nakɨ ɨnde-e, kala me engʉ ku ’gbá-a, mo opá bhʉtsibhʉtsi bata me nɨ mbɨla ma de.»
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Piele akoto kilidjo, anɨ abhɵlɵ kuo e ne egbá má kusu!
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 — ausente —
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 — ausente —
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 U asosobho anɨ. U atsia apa di ongʉ́ koko pɨ anɨ bhelé bhʉ́ osobho ɨnde u adʉ asosobho anɨ ne e ko.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Lɨ ekpɨ́ aseke lɨe, obhelesɨ okpála gba omaYuda apɵkɵbhɵ bhʉ́la o bhʉ́ dabɨlɨ bini ne ongbengbe odimandɵ gba Ebhe, di ne omʉsuno na lɨ́lɨ gba Moidje-o. U atsia agbe anɨ kala Libi okpála natsia ’kpɨ́ lɨ ’ngʉ́ gba omaYuda-o .
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 U ayi anɨ me: «Ɨ dʉ me mʉ nde ne Masɨya-a , mʉ de pa pɨ ya.» Abhomʉ-o, anɨ agie pɨ uo me: «Ɨ dʉ me ma nde apa pɨ yi-e, yi bhúka de.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Ɨ dʉ la di me ma nde ayi yi lɨ ’ngʉ́-o, yi gíe ’ngʉ́ mʉma tété de.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Nayie pɨ mbɨa ɨnde-e, ngama, Ndɨlɨ gba kpála-a, ma adʉ́ lɨ pápá na kokpa gba Ebhe na angu-o.»
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Abhomʉ-o, ndʉ uo hana atsia ayi me: «Bhobhomʉ-o apa me mʉ ne Ndɨlɨ gba Ebhe?» Anɨ agie pɨ uo me: «A maka yi apa lɨe ko.»
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Abhomʉ-o, u atsia apa me: «Nɨ́ matá ne gʉmʉ okpála koko ɨnde ɨ tɨ da napa engʉ́ ango-o pɨ nɨ́ ade, anga nɨ́ adje bha nganɨ́ makpe bhʉ́ ’li anɨ adje!»
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.